Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Očuvanje biodiverziteta
  • 19.03.2019. 18:00

Biodiverzitet koji je ključan za našu hranu i poljoprivredu, nestaje iz dana u dan

Pojam biodiverziteta koji se odnosi na hranu i poljoprivredu podrazumeva sve one biljke i životinje - domaće ili divlje - koje obezbeđuju hranu za ljude, stočnu hranu, gorivo i vlakna.

Foto: Verica Matić
  • 572
  • 14
  • 0

Prvi izveštaj, ove vrste, predstavlja  sve veće i zabrinjavajuće dokaze da biodiverzitet koji je velika podrška našim prehrambenim sistemima - nestaje. Ovo praktično stavlja budućnost naše hrane, zdravlja i životne sredine pred ozbiljnu pretnju.

Jednom izgubljen, kako upozorava FAO, biodiverzitet, ali i sve biljne i životinjske vrste, ne mogu se više oporaviti.

Biodiverzitet je ključan za proizvodnju hrane

Pojam biodiverziteta koji se odnosi na hranu i poljoprivredu podrazumeva sve one biljke i životinje - domaće ili divlje - koje obezbeđuju hranu za ljude, stočnu hranu, gorivo i vlakna. Tu takođe spadaju i mnogi organizmi koji podržavaju proizvodnju hrane kroz tzv. prednosti ekosistema, a koje se nazivaju "pridruženi biodiverzitet".

Dramatične promene u biodiverzitetu ugrožavaju faunu

Ovo se odnosi pre svega na mikroorganizme, ali i insekte, ptice, korale, morske trave, ali i na crve, gljive i bakterije koje žive u zemljištu. Koristi od ovih organizama su te što oni održavaju zemljište plodnim, oprašuju biljke, prečišćavaju vodu i vazduh, održavaju drveće zdravima i pomažu u borbi protiv štetočina i bolesti kod useva i stoke.

"Biološka raznovrsnost ključna je za očuvanje globalne sigurnosti i bezbednosti hrane, poboljšanje života u ruralnim područjima i povećanje imuniteta kod ljudi. Moramo da koristimo biodiverzitet na održiv način tako da možemo bolje da odgovorimo na rastuće izazove klimatskih promena, ali i da proizvodimo hranu na način koji ne šteti našoj životnoj sredini", rekao je generalni direktor FAO-a, Žoze Graciano da Silva (Jose Graziano da Silva).

Da li je u opasnosti prehrana celokupnog stanovništva

Istraživanja koje je sproveo FAO, ukazuju na smanjenje biljne raznolikosti na njivama poljoprivrednika, ali i sve veći broj rasa stoke u opasnosti je od izumiranja.

"Smanjena biološka raznovrsnost znači da su biljke i životinje podložnije štetočinama i bolestima. Povećani gubitak biodiverzoiteta u poljoprivredi, dovodi u opasnost sigurnost hrane i prehranu celokupnog stanovništva", dodao je da Silva.

Kakvo je stanje u biljnoj i životinjskoj proizvodnji

Od oko 6.000 biljnih vrsta koje se uzgajaju za proizvodnju hrane, manje od 200 doprinosi globalnoj proizvodnji, a samo devet procenata čini 66 % ukupne biljne proizvodnje.

Svetska stočarska proizvodnja zasniva se na oko 40 životinjskih vrsta, a samo mali broj, obezbeđuje većinu mesa, mleka i jaja. Od 7.745 lokalnih (koji su nastali u jednoj državi) rasa stoke, koje su zvanično registrovane, 26% je u opasnosti od izumiranja.

Gotovo trećina ribljih rezervi, iskorišćena je maksimalno što znači da je više od pola ribljeg  fonda, dostiglo svoju granicu održivosti.

Održivi pravci u poljoprivredi

Podaci iz 91 zemlje, u kojoj je rađeno istraživanje, pokazuju da divlje vrste, ali i mnoge druge koje doprinose ekosistemima, koje su od velikog značaja za hranu i poljoprivredu (tu spadaju i mikroorganizmi u zemljištu, oprašivači, kao i prirodni neprijatelji štetočina), brzo nestaju.

Šume, pašnjaci, livade, ali i morske trave, koralni grebeni pa čak i močvare, odnosno, svi oni ključni ekosistemi za poljoprivredu, koji su dom brojnim vrstama, takođe nestaju velikom brzinom.

Koji su glavni uzroci gubitka biodiverziteta

Okidač koji je odgovoran za velike gubitke u biodiverzitetu u poljoprivredi, svakako su promene u korišćenju i upravljanju zemljištem i vodama. Nakon toga, značajno je spomenuti i zagađenje, klimatske promene, porast broja stanovništva i naglu urbanizaciju.

Izveštaj koji je uradio FAO naglašava pojačano interesovanje za pristupe koji pogoduju očuvanju biološke raznovrsnosti. Oko 80 % zemalja zalaže se za rešenja koja podstiču biodiverzitet poput organske poljoprivrede, integralne zaštite od štetočina, održivo upravljanje zemljištem, agroekologiju, održivo upravljanje šumama, diverzifikacija u akvakulturi, ali i obnovu ribarstva i ekosistema.

Napori za očuvanje biodiverziteta, nisu dovoljni (Foto:Verica Matić)

Mere koje su razvijene zemlje preduzele

Napori očuvanja, kako na licu mesta (zaštićena područja ili održivo upravljanje farmama) tako i indirektno (npr banke gena, zoo vrtovi ili botaničke bašte) takođe su globalno u porastu, iako je stepen pokrivenosti i zaštite često nedovoljan i neodgovarajući.

Većina država uspostavila je pravni, politički i institucionalni okvir za održivu poljoprivredu, ali često ovo nije dovoljno.

I potrošači mogu da daju svoj doprinos (Foto: Verica Matić)

A šta potrošači mogu da učine po tom pitanju

U izveštaju se pozivaju vlade zemalja i međunarodne zajednice, da učine više na jačanju okvira za osposobljavanje, kreiranju podsticaja, promovisanju inicijativa i rešavanju ključnih uzroka gubitka biodiverziteta.

Potrošači bi mogli da se odluče za proizvode koji se uzgajaju na održiv način, da kupuju na pijacama, direktno od poljoprivrednika ili da jednostavno bojkotuju hranu za koju smatraju da je neodrživa.


Izvori

FAO


Tagovi

Biodiverzitet Eko proizvodnja Bezbednost hrane Zaštita životne sredine Žoze Graciano da Silva Održiva poljoprivreda


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing-master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Najslađi mural čuvar vojvođanske tradicije

Na ovo slatko iznenađenje 🙂 ćete naići u Sremskim Karlovcima, na putu ka Magarčevom bregu, vidikovcu sa kog puca pogled na Karlovce i Dunav. Na zidu dugačkom preko 10 me...

Više [+]