"Zeleni zid" - rješenje za gradsko stanovništvo

Studenti master studija sa Agromediteranskog fakulteta, Univerziteta "Džemal Bijedić", u Mostaru su u sklopu predmeta Urbana poljoprivreda, osmislili projekat pod nazivom "Zeleni zid". U njegovoj realizaciji su učestvovali doc. dr. Alisa Hadžiabulić i njeni studenti: Maida Šafro, Lejla Behrem, Anis Mrgan, Amar Bajrović, Muhamed Garib, Lejla Begić i Mirza Kovačić.

Umjesto da bacamo, reciklirajmo

Na ovu ideju došli su shvativši da postoji mnogo otpada koji bi recikliranjem našao novu svrhu i postao koristan, a s druge strane su primjetili potrebu za rješenjem za urbane stanovnike, koji uprkos želji za vlastitim biljkama, nemaju prostora za iste.

"Ovim projektom cilj nam je da podignemo svijest ljudi o tome kako nekad plastični materijal ne treba da završi u prirodi, već može da bude veoma koristan u našem svakodnevnom životu, a samo jedan od primjera je ovaj naš zeleni zid. Baštovanstvo više nije rezervisano samo za ljude sa baštom/vrtom, nego i za urbane stanovnike koji su ukrasne biljke na svojim balkonima zamijenili saksijama punim ljekovitog i začinskog bilja i crvenim plodovima ljutih papričica. Zeleni zidovi su odlično rješenje za sve one koji žele imati vrt, a ne mogu jer im nedostaje prostora. Zdravu, svježu i ukusnu hranu možemo uzgajati i u vlastitoj bašti pa čak i ako se radi o malom prostoru", naveli su učesnici projekta.

Zero Waste - savjeti kako laganim koracima smanjiti svakodnevnu količinu otpada

Ono što je važno kod balkonskog vrta jeste pozicija biljaka u odnosu na Sunce. Ukoliko je on na sunčanoj strani, tu se sade povrtne bijke i bobičasto voće jer je njima potrebno minimalno šest sati izloženosti Suncu. Na balkonima koji nisu na sunčanoj strani,  najbolje je uzgajati lisnato povrće poput: salate, blitve, rukole, kao i čak začinsko kao što su: vlasac, peršin, celer, bosiljak, i druge, odnosno, one koje ne podnose visoke temperature. Najbolji izbor za zeleni zid je svakako južna i jugozapadna strana terase.

Postupak pravljenja "zelenog zida"

Za realizaciju ove ideje, studentima su poslužili: plastične boce, drvena ploča, crijeva (usko crijevo 5mm i široko od 3cm), šarafi, makaze, papir, skalpel, nož, svijeća, akvarijska pumpa za vodu (jačine 3W), električni tajmer, posuda za vodu (plastična boca od 5l), ekspandirana glina, biljke (ljekovito, ukrasno bilje, voće i povrće).

Zatim su nam objasnili i način na koji su napravili "zeleni zid" pa hajde da po uzoru na njih, pokušamo i sami napraviti nešto slično.

• Kao okvir za konstrukciju, poslužila je drvena ploča (ploča od stola) koja je širine 70cm i dužine 1.50m. Ona može da se zaštiti nekom plastičnom tkaninom ili premaže eko bojom, kako bi je dodatno zaštitili od vlage.
• Od plastičnih boca napravili su "saksije", u koje se planiraju saditi biljke. Na jednoj strani napravili su rupu širine 7cm i dužine 10cm. Ova rupa pravi se otprilike na samoj sredini boce. Dno se također označi i uz pomoć svijeće zagrijava, a zatim reže skalpelom. Dimenzija rupe na dnu je jednaka dimenziji čepa.
• Spajanje boca - naš zeleni zid se sastoji od 20 boca od kojih je 5 postavljeno horizontalno u redu, a 4 vertikalno. Vertikalne boce su spajali jednu u drugu, u već prethodno napravljene otvore na svakom dnu. 
• Nakon spajanja boce u bocu, slijedi njihovo pričvršćivanje na okvir (drvena ploča) - one su pričvršćene na drvenu ploču uz pomoć šarafa. Svaka boca po jedan šaraf.
• Kada je završen i ovaj korak, dobijen je kostur zelenog zida. Sada je potrebno napraviti drenažu u svakoj boci, napuniti ih supstratom (zemljom), izabrati odgovarajuće biljke i posaditi ih i kao posljednji korak, jeste izrada sistema za navodnjavanje.

Proizvodnja hrane u urbanoj bašti i njezine prednosti

• Prije same sadnje biljaka, kao i prije punjenja boca zemljom, potrebno je napraviti drenažu za svaku posebno. Za ovo su koristili ekspandiranu glinu, koju su stavljali na samo dno (debljina 5cm).
• Poslije drenaže slijedi punjenje sa zemljom ili supstratom. Najbolja kombinacija bi bila miks komposta, glistenjaka i baštovanske zemlje, ali naravno koristimo zemlju koju imamo na raspolaganju.
• Kada su boce napunjene zemljom, može se početi sa sadnjom biljaka. Izbor bi bile: ljekovite vrste (ružmarin, menta), povrće (celer, peršun, blitva), voće (jagoda), ukrasne biljke (bršljan, kadifica, lovor, tradeskancija)
• Finalni korak jeste ugradnja sistema za navodnjavanje - korištenje pumpe koja je programirana na tajmeru, pali se svakih sat vremena i radi 15 minuta. Na pumpu je spojena široka cijev (3cm) koja je instalirana na ploču zelenog zida. Na široku cijev ugrađene su plastične dizne na koje su povezane uske cijevi (5mm) koje su spojene u boce, odnosno, saksije sa biljkama.

Zelene zidove nazivaju i prozorima u prirodu jer imaju sveobuhvatno djelovanje na gradsku sredinu. Neke od dobrobiti su: štite zgrade od spoljašnjih uslova, obogaćuju vazduh kisikom, pročišćavaju ga, te snižavaju temperaturu zgrade i okoline. Ovo idejno riješnje, prema nekim procjenama, moglo bi potencijalno da utiče na smanjenje zagađenja i smoga u gradovima.