Za sve koji žele uzgajati vlastite biljke, ali žive u stanu i imaju mali balkon pa misle da je to neizvodivo, studenti Agromediteranskog fakulteta u Mostaru su ponudili rješenje. Pročitajte detaljan postupak.
Studenti master studija sa Agromediteranskog fakulteta, Univerziteta "Džemal Bijedić", u Mostaru su u sklopu predmeta Urbana poljoprivreda, osmislili projekat pod nazivom "Zeleni zid". U njegovoj realizaciji su učestvovali doc. dr. Alisa Hadžiabulić i njeni studenti: Maida Šafro, Lejla Behrem, Anis Mrgan, Amar Bajrović, Muhamed Garib, Lejla Begić i Mirza Kovačić.
Na ovu ideju došli su shvativši da postoji mnogo otpada koji bi recikliranjem našao novu svrhu i postao koristan, a s druge strane su primjetili potrebu za rješenjem za urbane stanovnike, koji uprkos želji za vlastitim biljkama, nemaju prostora za iste.
"Ovim projektom cilj nam je da podignemo svijest ljudi o tome kako nekad plastični materijal ne treba da završi u prirodi, već može da bude veoma koristan u našem svakodnevnom životu, a samo jedan od primjera je ovaj naš zeleni zid. Baštovanstvo više nije rezervisano samo za ljude sa baštom/vrtom, nego i za urbane stanovnike koji su ukrasne biljke na svojim balkonima zamijenili saksijama punim ljekovitog i začinskog bilja i crvenim plodovima ljutih papričica. Zeleni zidovi su odlično rješenje za sve one koji žele imati vrt, a ne mogu jer im nedostaje prostora. Zdravu, svježu i ukusnu hranu možemo uzgajati i u vlastitoj bašti pa čak i ako se radi o malom prostoru", naveli su učesnici projekta.
Zero Waste - savjeti kako laganim koracima smanjiti svakodnevnu količinu otpada
Ono što je važno kod balkonskog vrta jeste pozicija biljaka u odnosu na Sunce. Ukoliko je on na sunčanoj strani, tu se sade povrtne bijke i bobičasto voće jer je njima potrebno minimalno šest sati izloženosti Suncu. Na balkonima koji nisu na sunčanoj strani, najbolje je uzgajati lisnato povrće poput: salate, blitve, rukole, kao i čak začinsko kao što su: vlasac, peršin, celer, bosiljak, i druge, odnosno, one koje ne podnose visoke temperature. Najbolji izbor za zeleni zid je svakako južna i jugozapadna strana terase.
Za realizaciju ove ideje, studentima su poslužili: plastične boce, drvena ploča, crijeva (usko crijevo 5mm i široko od 3cm), šarafi, makaze, papir, skalpel, nož, svijeća, akvarijska pumpa za vodu (jačine 3W), električni tajmer, posuda za vodu (plastična boca od 5l), ekspandirana glina, biljke (ljekovito, ukrasno bilje, voće i povrće).
Zatim su nam objasnili i način na koji su napravili "zeleni zid" pa hajde da po uzoru na njih, pokušamo i sami napraviti nešto slično.
Zelene zidove nazivaju i prozorima u prirodu jer imaju sveobuhvatno djelovanje na gradsku sredinu. Neke od dobrobiti su: štite zgrade od spoljašnjih uslova, obogaćuju vazduh kisikom, pročišćavaju ga, te snižavaju temperaturu zgrade i okoline. Ovo idejno riješnje, prema nekim procjenama, moglo bi potencijalno da utiče na smanjenje zagađenja i smoga u gradovima.
Tagovi
Autorica