Duška Samardžija godinama je koristila starinsku pasirku, a onda je odlučila olakšati sebi posao. Podijelila je s nama svoj recpet, a mi vam donosimo još dva. A kako vi pripremate ovu zimnicu?
Ko god da ima viška paradajza u vrtu, ovih dana ju kuha za zimnicu jer, ništa nije ravno domaćem soku koji nam služi za juhu, sos, filovanu papriku, staraš i sva druga jela u kojima je rado koristimo.
Duška Samardžija odlaskom u penziju odlučila je saditi povrće u vrtu na djedovini u selu Donji Javoranj kod Davora, na Baniji (susjedna Hrvatska, op.ur.). Kaže, uzgaja isključivo ekološko povrće bez upotrebe bilo kakvih pesticida i hemijskih sredstava. "To više nije toliko nova i zanimljiva informacija s obzirom na daleko kvalitetnije trendove kojima su uglavnom posvećeni mladi ljudi koji se bave biodinamičkim uzgjem voća i povrća i vode računa o suživotu čovjeka, biljaka, životinja i svih drugih elemenata prirode", priča nam Duška koji je svoj radni vijek provela u turizmu organzirajući putovanja po Hrvatskoj i čitavom svijetu.
Prije nekoliko godina sačuvala je starinsko sjeme paradajza od kojega sama uzgaja sadnice, a plodovi su joj vrlo ukusni. Ovoga je ljeta inače toploljubivoj biljci odgovaralo što je u hladu, a otkriva da je oko nje ostavila i travu koja je zadržavala vlagu.
"Žao mi je kada čujem da ima onih koji ne žele kuhati paradajz, kažu da im se ne isplati. Iako, razumijem i one kojima su skupa drva, plin", komentira aktualnu situaciju.
Godinama ju je uz pomoć majke pasirala na starinsku, drvenu pasirku. No, ko god da na ovaj način pasirao, zna da je to dugotrajan i mukotrpan posao. Duška si je odlučila olakšati čitav proces pa danas to radi pomoću stroja za mljevenje mesa.
Prema njenom receptu, za 1 kg paradajza potrebno je 5 g soli, a šećer ne koristi jer je paradajz sam po sebi sladak.
"Lično sam koristila 20 kg roza paradajza, 2 celera korijen i list, 3 crvena luka srednje veličine te 1 kuhinjsku kašičicu soli."
Ona ubrani, zreo paradajz ostavi na suncu dan ili dva da omekša. Prvi korak je da ih "pofuri" u vreloj vodi. Naime, oprane stavi u kipuću vodu, tek toliko da ih prekrije. Drži ih tako nekoliko minuta da bi se lakše skinula ljuska. Nakon toga ih oguli, ohladi te manje izreže na polovine, a veće na četvrtine.
Melje ih na običnom ručnom stroju koristeći srednje široku rešetku za mljevenje mesa. "Ne preporučujem korištenje električnog stroja kako zbog sigurnosnih razlog tako i boljeg unosa vlastite dobre energije domaćice koja blagotvorno utječe na kvalitetu gotovog proizvoda", Duškin je dodatak receptu.
Propasirani paradajz tada sipa u čeličnu emajliranu posudu s debljim dnom. Kaže, ona koristi starinsku gusanu Emo Celje. Posudu stavi na malo jaču vatru do tačke vrenja, a nakon toga smanji temperaturu, miješa i ukuhava dok se tekućina ne zgusne do gustoće rjeđeg pekmeza.
Dodaje i korijen i list celera te luk kojega izreže na četvrtine, ali ne u cijelosti nego do polovice kako bi se lakše izvadio ukoliko se ne raskuha.
"Kada se paradajz zgusne, dodaje se so i po potrebi šećer te dobro promiješa."
U međuvremenu čiste, oprane i suhe boce stavi u hladnu peć te polako zagrijava kako bi se sterilizirale na temperaturi od 100°C. Mogu se sterilizirati i u vreloj vodi, zatim staviti u ugrijanu vruću peć i držati oko 10 minuta dok se ne započnu puniti.
Paradajz se izlijeva u staklenke i čvrsto zatvara steriliziranim čepovima. Oni se također prokuhaju u vreloj vodi i stave na sterilizaciju u peć.
Nakon što su napunjene i zatvorene, staklenke se zamataju toplom tkaninom kako bi se još neko vrijeme "dunstale".
"Ja ih zamotam u frotir ručnike i zatrpam dekom. Drugi način jest da ih ostavite u vrućoj peći oko 1 sat, zatim isključite peć i ostavite stajati da se potpuno ohlade. Čuvati ih na suhom i tamnom mjestu", zaključuje Duška.
Ovo je tek jedan od načina ukuhavanja paradajza za zimu.
On se može također oprati, narezati i nasoliti po želji te dobro zgnječiti rukama. Ostavi se preko noći da još više omekša. Nakon toga se pasira pomoću starinske ili pak novijih modela pasirki uz koje će ovaj posao brže teći. Dobiveni sok se kuha do željene gustoće te razlijeva u sterilizirane boce ili staklenke.
Drugi način je narezati svjež paradajz, izgnječiti što više možemo te staviti da prokuha. Kada omekša i kožica se krene odvajati od "mesa", smjesa se hladi, nakon toga pasira te ukuhava sok.
Jako je važno boce dobro oprati i sterilizirati ih, kao i čepove. Također, dunstanje je neizostavan dio ovoga procesa kako bi se sok što duže očuvao.
U slučaju da u svome vrtu nemate odjednom količinu koju bi bilo isplativo kuhati, spremite je u zamrzivač i kada nakupite dovoljno, kuhajte. Smrznuti paradajz neće izgubiti nutritivne vrijednosti, a još lakše će se pasirati, odnosno moći ćete preskočiti korak soljenja ili prokuhavanja kako bi omekšala.
Naši vrijedni čitatelji s nama su na našoj društvenoj mreži KLUB već podijelili fotografije kuhanja paradajza. Tako iz objave Tihomira Novotnyja možemo otkriti da koristi postupak sličan Duškinom, a sok razlijeva u pivske boce što je vrlo pohvalno jer tamno staklo dodatno čuva od kvarenja.
Da je ovaj postupak popularan za manje količine dokazuju i fotografije koje je objavila Tea Januš.
Hoćete li i vi ove godine kuhati paradajz? Koji je vaš recept? Imate li kakvu tajnu? Podijelite ih s nama, zajedno s fotografijama, na našoj društvenoj mreži KLUB.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
