Mogu se podići, zavisno od lokaliteta i tipa zemljišta, od brojnih biljnih vrsta, odnosno onih drvenastih kultura koje imaju bujnu i visoku krošnju.
Naši stari su i u ono vrijeme znali ulogu i prednosti sađenja drveća sa bujnim krošnjama, nekad odvajajući svoje parcele od tuđih, a nekad samo radi hladovine jer su se mnogi radovi u polju obavljali mehanički, znali su da ono čuva vlagu zemljišta te štiti usjev od jakog vjetra.
Zatim je nastupilo doba intenzivne proizvodnje kada se težilo da se zemljišne table objedine i vodilo računa o okrupnjivanju parcela te su se mnogi vjetrozaštitni pojasevi uklanjali. No, šta su to i čemu služe ovi pojasevi?
Mogu se podići zavisno od lokaliteta i tipa zemljišta od sljedećih biljnih vrsta: javor, lipa, jasen, topola, duda, bagrema, breze, lijeske i druge, te od pojedinih crnogoričnih vrsta. Dakle, od onih drvenastih kultura koje imaju bujnu i visoku krošnju.
Naročito bi ovim pojasevima trebalo pribjegavati na velikim parcelama u ravničarskim krajevima jer se, prema meteorološkim podacima, zadnjih godina upravo na takvim područjima bilježi sve više vremenskih nepogoda s jakim naletom vjetra, koji je ovdje izraženiji nego u brdovitim predjelima.
Pri njihovom podizanju potrebno je voditi računa o reljefu te brzini i pravcu vjetrova. Štete od čestih vjetrova se ogledaju u smanjenju vlažnosti zemljišta uslijed evapotranspiracije (atmosfersko isparavanje vode) i transpiracije biljaka (isparavanje vode iz biljke sa površine lista ili stabla), a manje se odnose na gubitke u kvalitetu zemljišta.
Kako se klima mijenja, sve češće se bilježi toplo vrijeme u zimskim mjesecima (uzeti u obzir februar i mart), te uslijed sunčevog zračenja, izostanka padavina i jakog vjetra, dolazi do znatnog isparavanja vode iz zemljišta. Zatim, ako se izostavi zatvaranje zimske brazde, štete i gubitak vlage su još veće.
Da rezimiramo, podizanje pojaseva ima višestruk značaj i ogleda se u sljedećem:
Formiranje vjetrozaštitnih pojaseva poseban značaj ima u voćarstvu i o tome treba voditi računa pri samom sađenju i podizanju novog voćnjaka ili plantaže. Također, oni imaju i negativnu stranu, uslijed kišovitih i hladnijih proizvodnih godina stvara se sjena što nije pogodno za one kulrture koje ne podnese zasjen, biljke koje se nalaze uz sam pojas slabije rastu i razvijaju se.
Treba voditi računa o tipu zemljišta i na osnovu toga pristupiti sadnji određenih drvenastih stabala pri zasnivanju vjetrozaštitnog pojasa.
Tagovi
Autorica