Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stare mašine
  • 17.09.2015. 11:30

Šumadinac napravio muzej poljoprivrednih mašina

Mirko Nikolić u svojoj kolekciji ima preko 50 starih pojloprivrednih mašina koje je restaurirao i tako sačuvao od zaborava. Najstariji eksponati potiču iz 1907. godine. Posećuju ga kolekcionari, ali i poljoprivrednici koji više imaju poverenja u stare, nego u traktore novije proizvodnje.

  • 2.523
  • 560
  • 0

Mirko Nikolić iz sela Teferič kod Kragujevca, skuplja stare poljoprivredne mašine. Za sada ih ima oko 50 i sve ih je restaurirao uz pomoć svojih sinova i supruge, u želji da sačuva od zaborava mašine koje su kroz istoriju bile najbolji prijatelji njegovih predaka.

U pitanju su traktori stari po pola veka, dreševi i seckalice za šašinu s početka 20. veka. Nešto od toga je na prodaju, a nešto nema cenu, bar za Mirka.

Mašina iz 1907. godine

Nikolić mašine čuva na 30 ari svog placa. Svoje eksponate izložio je na proteklom sajmu poljoprivrede u Kragujevcu. Najnovija stara mašina u Mirkovoj kolekciji je "sečko" za šašinu iz 1907. godine, kojom se sitnila hrana za stoku. Pored nje je vršalica, zupčara istog godišta, proizvedena u Mariboru. Ona je služila da izveje pšenicu koja se potom ubacivala u vetrenjaču, a da bi očistila zrna od pleve, okretala se ručno.

Zaboravljeni dreš

Stari dreš iz 1932. godine nije na prodaju. "U pitanju je dreš čehoslovačke marke Slavia. Uz sličan sam porastao. Otac je naš dreš prodao 1981. godine, da bi kupio kombajn. Ja sam 2000. godine pronašao i kupio dreš kao što je bio taj naš. Da mi je tada bio živ otac, plakao bi od sreće", objašnjava Nikolić.

Ovaj dreš pokreće stabilni motor iz 1928. godine. Taj motor je posebni deo, van dreša. Stabilni motori rade na gorivo kao što je benzin, a ovaj se pali ručno "kurblom". Ima vodeno hlađenje i koristio se za pokretanje nekih radnih mašina, kao što su mlinovi i testere za drva.

"Mnogi su hteli da kupe od mene ovaj dreš. Nekada bih rekao jasno da dreš nije na prodaju ni za kakve pare, a nekima, da ne bih morao mnogo da objašnjavam, rekao bih sumanuto visoku cenu, da bi brže odustali. Ovaj dreš čuvam garažiran, neću ga prodati dok sam živ. I mojim sinovima je, zbog mene, prirastao za srce, neće ga ni oni prodati", kaže Nikolić.

Za kolekcionare, ali i za poljoprivrednike

Stari traktori
Traktori stari pola veka

Nikolići imaju i nešto mlađe mašine, kao što su traktori stari po pola veka ili više. Većina tih traktora je na prodaju, ali češće ih kupuju poljoprivredici, nego kolekcionari.

"Stare mašine kao što su Deutz, Fendt ili Kormik, bolje su od novih i neuporedivi su sa kineskim traktorima koji se prodaju za 10 i 15 hiljada evra. Kada neke nove traktore, predviđene za vožnju po ravnici, poterate uz šumadijsko brdo, ulje padne na dno, a traktor "crkne". Stare traktore kupuju stari poljoprivrednici, koji su mudro izračunali da im se više isplati da od mene kupe stari, nego novi traktor. Troše čak 40 odsto manje goriva. Jedini su problem delovi za njih", ističe Nikolić.

Na poljoprivrednom sajmu u Kragujevcu, Šumadinci su mogli da vide traktor Kormik internacional proizveden 1959. godine, sa 30 konjskih snaga. Bio je izložen i Deutz iz 1955. godine, remontovan pre pet godina, u voznom stanju. On je i najstariji registrovan.

Nemci zainteresovani za staru mehanizaciju

Vršalica za pšenicu
Vršalica za pšenicu sa početka 20. veka

Osim šumadijskih i pomoravskih poljoprivrednika, staru mehanizaciju kupuju i kolekcionari, mahom stranci. Tako je kod Nikolića je došao Nemac da pazari traktore za svoju kolekciju i dalju prodaju. "On je kod mene kupio pet starih traktora, naravno nemačkih. Za svaki mi je davao duple pare. On će ih srediti, restauirati za izložbe i dalju prodaju. U Nemačkoj ovakav stari traktor može da se proda za 15.000 evra", objašnjava Nikolić.

Da li je bolje staro ili novo?

Jedan od najstarijih eksponata na sajmu bila je i kosačica koju su vukli konji. Upitan kako njegova supruga toleriše pasiju svog muža, da dvorište puni starudijom i krševima koje restauira, Nikolić se smeška. Kaže da je njegova lepša polovina, Milanka, "pravi džambas" i da oboje dele istu strast prema mehanizaciji. Dva njihova sina, Dejan (35) i Nenad (32) već su preuzeli očevu strast i nasledili ljubav prema starim mašinama.

Seljaci kupuju stare traktore zbog njihove jačine, ali i zbog loše materijalne situacije u kojoj seljak danas živi. Nikolić kaže da bi nekada poljoprivrednik uhranio 10 bikova, prodao ih i pazario traktor te dodaje: "Danas seljak uhrani 10 bikova, naiđe prevarant koji te bikove nikada ne plati, a što ne uzme prevarant, uzme država. Seljaku ostaje da, ili "batali" sve, ili kupi traktor koji mu je skoro vršnjak, žilav i izdržljiv, baš kao on".

Dreš za početnike

Motor za dreš
Motor za dreš

Nekada su ljudi male količine strnih žita mlatili drvenim motkama, kasnije je nekoliko pari volova ili konja gazilo i trlo klasove. Tako se odvajalo zrno od pleve. Nakon toga se pojavljuje mašina sa bubnjem, koju su okretali konji trčeći u krug.

Posao je olakšan kada se pojavio dreš, mašina koju je pokretao motor sa prenosom na "kaiš", a koja je odmah od slame i pleve odvajala žito. Dreš je zapravo deo vršalice, koja se sastoji iz dve mašine. Jedna je bila parna mašina, koja je pokretala drugu, takozvani dreš, koji je u stvari i obavljao vršidbu.

Parnu mašinu pokretala je vodena para. Voda se zagrevala loženjem slame. Kada se stvori pritisak pare od pet do šest atmosfera, stavlja se u pogon, i pomoću dugog kožnog remena (kaiša), preko zamajca, pokreću se uređaji dreša. U dreš se pušta odvezano snoplje pšenice sa klasjem prema dole. Tako je tekla vršidba.


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: - | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usev, a njome je zasejana ¼ obradivih površina na svetu. Pšenični hleb osnovna... Više [+]

Tagovi

Dreš Vršalica Pšenica Kragujevac Muzej Šašina Traktor Stare mašine Mirko Nikolić Sajam poljoprivrede Kolekcionari Kormik internacional Kosačica Vršidba Konji Strna žita Parna mašina


Autorka

Biljana Nenković

Više [+]

Biljana Nenković je više od dvadeset godina novinar izveštač iz Kragujevca i Šumadije za nacionalne medije. Preferira afirmativne priče koje podstiču pozitivnu energiju. Moto kojim se rukovodi - Koliko možeš, toliko se usuđuj, i malo više od toga!