Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kućna radinost
  • 25.01.2019. 18:15

Nastavnica biologije u penziji ručno izrađuje narodne nošnje

Borka Ješić se trudi da kopira originalne nošnje, a posebno zadovoljstvo joj čini izrada ornamentike, od koje i zavisi cena.

Foto: Marijana Simanić
  • 530
  • 62
  • 0

U eri industrijske proizvodnje odeće, kineske robe i savremene konfekcije, koja je jeftina i za današnje teške ekonomske prilike, postoje žene koje su ostale verne tradiciji izrađujući odevne predmete na starinski način. To su prvenstveno muške i ženske narodne nošnje koje prave na način kako se to radilo pre više od stotinu godina.

Borka Ješić iz Rogatice iz Republike Srpske, član je Udruženja žena "Snop", koja vodi i sekciju domaće radinosti u okviru koje se održavaju radionice tkanja, veza i pletenja. Do sada je organizovala nekoliko modnih revija i njen cilj je da se što više aktiviraju žene iz ruralnih područja.

"U posleratnom periodu sam se počela baviti ovim poslom. Tkala sam, vezla i plela, a u novije vreme izrađujem i narodne nošnje. Prvu nošnju sam uradila za rogatičko kulturno-umetničko društvo i ona je napravljena u kombinaciji raspoloživog materijala u to vreme", počinje svoju zanatsku priču Ješićeva.

Ješićeva kopira originale nošnji izrađujući ih ručno

Nastavnica biologije po struci se trudi da kopira originalne nošnje, a posebno zadovoljstvo joj čini izrada ornamentike. "Sve što radim, radim iz ljubavi. Umesto sukna, koristim čoju, a umesto ćerečeta, šifon ili neko drugo pamučno platno. Najteže je verodostojno 'skinuti' ornamentiku“, naglašava ova vredna penzionerka.

Brzina izrade i cena nošnje zavise prvenstveno od ornamentike. "Jedan muški gunjić se može uraditi za pet, šest dana dok je za ženski jelek nekad potrebno i oko mesec dana. Ručno pravim ukrase na muškim i ženskim nošnjama - gajtane i srme", dodaje Ješićeva.

Posebno su simpatične male narodne nošnje

U poslednje vreme se najčešće traže male narodnje nošnje za krštenja kao i nošnje za pevače izvornih narodnih pesama.

Najskuplje su muška i ženska romanijska narodna nošnja

"Romanijska muška narodnja nošnja obuhvata čarape, pantalone ili pelengaće, tkanicu, košulju, prsluk i kapu ili šubaru i njena cena je od 350 do 400 stotine konvertibilnih maraka - od 21.000 do 24.000 dinara“, objašnjava ova vredna starica.

Trenutno nema velikog interesovanja KUD-ova za izradu narodnih nošnji, jer ona radi ručni rad, koji je mnogo skuplji u odnosu na mašinsku izradu. "Na više mesta sam videla da se prave narodne nošnje, ali sa industrijskim trakama i detaljima izrađenim mašinski, što nije autentično, a ni originalno", kaže članica Udruženja "Snop".

Borka se raduje što ima interesa da mlađi nastave njeno delo

Ona dodaje da joj dodatno zadovoljstvo predstavlja i obučavanje mlađih žena, članica pevačkih društava, kako se izrađuju nošnje, jer joj je drago da se mlađi interesuju i da će imati neko da je nasledi. Pored izrade narodnih nošnji, Borka Ješić se bavi pravljenjem odevnih predmeta od filcovane vune.

"Pravim kape, šešire, šalove i papuče od filcovane vune, koja se dobija valjanjem i glačanjem vune sa vodom i sapunom. To predstavlja poseban segment u mom stvaralaštvu", dodaje Ješićeva.

Takvi šeširi su se nosili između dva svetska rata, a danas ih možemo videti na televiziji u raznim serijama, kao što je "Greh njene majke" i "Ranjeni orao".

Velika je razlika između ručne i mašinske izrade 

Veliku podršku i oslonac pruža joj i suprug Petar Ješić, koji joj je od jednog dela kuće napravio malu radionicu, zatim stanove, kalupe za filcovanje vune, razne mustre za krojenje, kao i sav krojački pribor.

Borka Ješič se bavi i pletenjem, tako da u njenom malom carstvu možemo videti i razne džempere, pletene torbice i kape, kao i košulje i haljine.

Boraveći u stanu-radionici ove izuzetno vredne žene doživeli smo atmosferu iz priča naših baka, koje su u svojoj kući proizvodile sve odevne predmete za sve članove porodice. Čuli smo, kao u snu, zvrk čunka u razboju, zvuk zubaca metalnih grebena, klaparanje preslice čečrklije, udarce prakljače po platnu, koje se belilo pored potoka i videli rumenilo na devojačkim obrazima, dok uz pesmu spremaju devojačko ruho ili ruvo.


Tagovi

Kućna radinost Rogatica Borka Ješić Narodne nošnje Filcovana vuna Udruženje Snop Ručni rad


Autorka

Marijana Simanić

Više [+]

Marijana Simanić je diplomirani ekonomista za marketing i trgovinu. Ljubitelj je prirode i zdravog načina života. Bavi se novinarstvom, snimanjem i televizijskom montažom. Fotografija je njen hobi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Refleksije 🤩

Zobnatičko jezero i Begečka jama.

#VolEmVojvodinu