Tokom godina s blagim zimama i suhim proljećima možemo očekivati velik broj voluharica, a mnogi su načini kako ih se riješiti iz vrtova, voćnjaka i usjeva.
Najčešći i ekonomski najštetniji poljski glodari su voluharice, a razlikujemo poljsku (Microtus arvalis) i vodenu (Arvicola terrestris). Vlažne i kišovite jeseni i zime im ne odgovaraju, a u godinama kada su zime i proljeća blagi i suhi, razmnožavaju se u velikom broju.
Obe vrste uzrokuju štete kopajući hodnike u tlu i ostavljajući otvore na površini. Stvaraju humke nad zemljom, hrane se biljnim vrstama i plodovima rasutim nakon berbe, ali grickaju i korijenje mladih voćaka ili korijenastog povrća. Velike štete prave na lucerištima i djetelištima gdje se godinama ne obavlja nikakva obrada tla pa se na tim mjestima mogu mirno razmnožavati i dobro hraniti.
Koje biljke tjeraju miševe iz dvorišta i vrta, ali i domaćinstva
Postoje brojni načini odbijanja voluharica iz vrta, ali trebate biti svjesni da ih je teško otjerati, stoga je najbolje kombinovati što više metoda.
Obrada tla je vrlo učinkovit način smanjenja oštećenja od strane voluharica jer uklanja biljni pokrov, uništava njihove hodnike, a ponekad neku od njih i usmrti. Zbog obrade, jednogodišnji usjevi često imaju manje ovih glodara nego višegodišnji.
Žetvu žitarica treba obaviti uz što manje osipanje, a nakon toga obaviti plitko ljetno oranje kako bi se oštetili hodnici koje kopaju i smanjila njihova populacija. Dubokom obradom tla u jesen uništavaju se njihova legla i smanjuje populacija.
Preventivne mjere u voćnjacima su košenje i iznošenje trave, postavljanje žičane mreže na dno voćnjaka ili oko svakog stabla, a preporučuje se i međuredna obrada tla. Takođe, prilikom berbe treba paziti da na tlu na ostanu plodovi.
Voluharice imaju osjetljiv njuh i sluh, stoga se u njihove tunele stavljaju razne supstance koje ih odbijaju poput češnjaka, luka, orahovog lišća, ali i riblje glave i ljudska kosa. Na ivicama usjeva prerporučuje se sadnja čičoke (Helianthus tuberosus) koja ih mami te drži podalje od ostalih gredica.
Riješite se krtica biološkim metodama i prirodnim sredstvima
Od zove se može napraviti prirodni repelent tako da se 2kg lišća i mladica potopi u 10l vode i ostavi par dana da fermentira sve dok se rastvor ne zapjeni. Kasnije se procjedi i bez razrjeđivanja sipa u aktivne rupe.
Postoji i velik broj grabežljivaca koji se hrani voluharicama poput lisica, sova, kućnih mačaka, kuna, jastrebova.
U njihove rupe i na ostalim mjestima u vrtu mogu se ukopati i plastične boce i to ukoso kako bi vjetar mogao strujati i otjerati ih zvukom. Na malim površinama se u tlo može zabiti i željezna motka i nekoliko puta dnevno udariti čekićem po njoj kako bi zvuk i talas pritiska otjerali glodare, ali kod ove metode je potrebno puno strpljenja i vremena.
U trgovinama postoje i razni uređaji koji svojim vibracijama mogu odbiti voluharice, ali i krtice. Međutim, prema iskustvima mnogih, to baš i nije učinkovito.
Tagovi
Autorica
