Divljači nema, jer je naselje blizu. Doskoči tek poneki zec koji ne pravi štetu. Ima i lisica, ali one su sada pitome, pa dolaze i u grad. Zbog svog voćnjaka neće na sud, jer je jedini problem mraz, a za to se nema kome žaliti.
Banjalučkog advokata Željka Bubića za poljoprivredu su donedavno vezali samo sporovi koje je rješavao u korist klijenata, mahom voćara i pčelara, poput onih kada je medvjed polomio stabla šljive i uništio košnice. Iako u advokaturi ne nedostaje posla, danas je i sam na putu da postane voćar.
Na djedovini, u selu Maslovare, 50-tak kilometara od Banja Luke, 2015. godine počeo je dizati voćnjak u kojem je trenutno 250 sadnica. Stotinu je komada šljive čačanke, a od lani i 30 mladih stabala kruške viljamovke i Santa Marije. Ostatak su autohtone, domaće sorte šljive poput posavice i jelice te jabuke, trešnje i poneki orah.
"Nisam još uvijek registriran kao voćar, ali planiram to uraditi. Voćnjak je još mlad, neke sorte su u prvoj i drugoj godini, još ne rađaju, a od ovog ostatka što su u šestoj godini, lani smo za kućnu potrebu ispekli dva kotla rakije i nešto pekmeza", priča Bubić.
Divljači ovdje nema, jer je naselje vrlo blizu. Doskoči tek poneki zec koji ne pravi štetu. Ima i lisica, ali one su sada pitome, pa dolaze i u grad, priča nam. Izgledno je da zbog svog voćnjaka neće na sud, jer je jedini problem mraz, a za to se nema kome žaliti.
Kako priča ovaj advokat i voćar hobista, raniji godina je cvat bio dobar i očekivali su veći urod, međutim, mraz ih je oborio i nije bilo plodova.
"Plašimo se da i sada sunce ne izvuče cvjetove, gdje one fino zanesu, a onda ga krajem aprila obori mraz. Kako će biti vidjet ćemo", kaže nam, dodavši da su rezidbu već obavili, kao i krečenje stabala bijelim krečom.
U jesen izvoze domaći stajnjak na njivu – vrše okopavanje i prihranjivanje. Rade po metodama koje su njihovi preci primjenjivali, ali ne bježe ni od savjeta stručnjaka. Krečenje su obavili klasično – četkom preko stabala.
"Moj otac Mirko i ja sve radimo sami. Koristio sam savjete stručnjaka, ali nisam nikog angažirao u rezidbi. Otac zna kako je to deda radio i šta su koristili, sada ja slušam njih. Živi kreč smo zagasili u vodi i pustili da prenoći, a u smjesu smo dodali i šaku soli kako bi on duže ostao na voćki, odnosno da ga kiša ne bi saprala", objašnjava naš sagovornik.
Kada voćnjak bude u punoj snazi očekuju i dobar prinos. Za sada je on dovoljan za kućne potrebe – nekoliko flaša rakije i tegli pekmeza. O komercijalnom efektu razmišljat će kaže kada dođe vrijeme.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
