Maslina je izložena napadu velikog broja štetnika, a najopasniji i gospodarski najvažniji među njima je maslinina muha. Rasprostranjenost i brojnost tog štetnika u maslinicima izravno utječe na kakvoću i količinu maslinova ulja.
Maslina (Olea europaea) je suptropska zimzelena biljka iz porodice maslina (Oleaceae). U Hrvatskoj je prisutna i kao sastavni dio biljne zajednice česmine. Raste kao grm, a rjeđe kao stablo.
Starija je od 1.500 godina i pretpostavlja se da je donesena iz Grčke ili Italije, jer pripada sorti koje inače nema u okolnim krajevima. Maslina se razvija kao nepravilno, kvrgavo i razgranato stablo. Listovi su kožnati i ovalni, dok je boja listova na naličju tamno zelene boje, a na donjoj strani lista bjelkasto - srebrne boje. U cvatu, maslina razvija bijele cvjetove u grozdovima a plod je ovalnog oblika tamnozelene do crne boje. Jedna od najstarijih maslina u Hrvatskoj je u nacionalnom parku Brijuni, čija starost iznosi oko 1.600 godina.
Vrijednost masline kao mediteranske voćne vrste, hranjiva i ljekovita vrijednost ploda masline i maslinova ulja, tradicija uzgoja maslina u našem priobalju te visoka cijena ulja dobar su motiv za donošenje odluke o podizanju novih maslinika i obnovi starih maslina. Maslinarstvo je danas iznimno profitabilna grana. Za uspjeh u ovoj proizvodnji potrebno je puno znanja, strpljivosti i marljivog rada, te prihvaćanja suvremenih načela proizvodnje maslinova ploda i ulja.
Maslinarsko gospodarstvo ostvaruje visoke profitne stope od 50% te zbog relativno niskih troškova i visokih cijena koje maslinovo ulje ostvaruje spada u najprofitabilnije globalne industrije po profitnoj stopi (postotak profita od ukupne zarade).
Sredozemlje je do dan danas ostalo najveći proizvođač maslina. U svijetu ima više od osam stotina milijuna stabala. Španjolska, Italija, Grčka, Tunis i Turska, s drugim zemljama Sredozemlja proizvedu 99% svjetske proizvodnje maslinovog ulja. Krajom tridesetih godina (20. stoljeće) proizvodilo se 867.000 tona, pedesetih godina 1,228.000, a sedamdesetih 1,400.000 tona maslinovoga ulja. Broj stabala u svijetu povećava se godišnje za 5 do 6 milijuna.
Dok najveći europski proizvođači maslina, ne mogu značajno širiti maslinike, mogućnosti naše obale i otoka su oko četiri puta veće od sadašnje proizvodnje. Proizvodnju možemo podići na 85.000 tona, na 15.000 tona ulja i 4.500 tona stolnih maslina.
U Hrvatskoj je najbrojnija jadranska kultura, poglavito na Cresu, Krku, zadarskom otočju, Murteru, Drveniku, Šolti, Braču, Hvaru, Korčuli, Lastovu i Mljetu. Maslinarstvo je u Hrvatskoj bilo najrazvijenije krajem osamnaestoga stoljeća. U drugoj polovici devetnaestoga stoljeća većina uzgajivača se preusmjerila na vinogradarstvo, čime se broj stabala sveo na oko četiri milijuna.
U nas se masline uzgajaju kao uljarice: oblica, lastovka, levantinka, istarska bijelica, drobnica, uljarica, plominka, simijaca, piculja, žutica, buga, leccino, coratina, frantoio, pendolino, nocellara del Belice, carolea, ittana, maurino, rosciola, a kao stolne odlike: oblica, dužica, picholine, ascolana tenera, nocellara messinese, cucco, itrana i carolea.
Maslinu napadaju mnogi štetnici i biljne bolesti od kojih su gospodarski najznačajniji: maslinina muha, maslinin moljac, crni medič, crna uš, potkornjaci, rak masline, siva pjegavost (paunovo oko) i čađavica.
Maslina je izložena napadu velikog broja štetnika, a najopasniji i gospodarski najvažniji među njima je maslinina muha (Bactrocera oleae Gmel.). Rasprostranjenost i brojnost tog štetnika u maslinicima izravno utječe na kakvoću i količinu maslinova ulja. Štete su najčešće u godinama kada je rod slabiji pa zbog napada muhe i drugih štetnika poput moljaca urod može gotovo potpuno izostati.
Ženka maslinine muhe najčešće polaže jedno jaje po plodu masline, a samo za iznimno jakog napada u jednom se plodu može naći i više jaja. Ličinka koja se razvija iz jaja buši hodnik i hrani se mesom ploda. Najčešće prezimi kao kukuljica u tlu, a rjeđe kao odrasla muha na skrovitim mjestima ili kao ličinka u zaostalim plodovima. Ličinka se ubušuje u mezokarp (vanjski dio ploda), kasnije prodire do endokarpa (unutarnjeg dijela) i opet se vraća prema površini. Zbog velikog oštećenja plodovi se suše i opadaju. Razvojni stadij kukuljice ovisi o klimatskim čimbenicima, a traje desetak dana.
U jednoj sezoni obično se razviju tri generacije maslinine muhe, a zabilježen je razvoj čak i šest generacija. Prva generacija maslinine muhe javlja se krajem lipnja i početkom srpnja, kada su plodovi masline atraktivni za napad. Odrasla ženka prvo odlaže jaja u najrazvijenije plodove. Ženka leglicom probada pokožicu ploda te ispod nje odlaže jedno oplođeno jaje. Jedna ženka može odložiti i do 300 jaja po maslini. Već nakon dva dana ličinka izlazi iz jajeta, čiji razvoj u plodu traje do 14 dana, nakon čega se u njemu kukulji. Odrasli oblici druge generacije lete u kolovozu i odlažu jaja u plodove. U njima se razvija ličinka koja se kukulji u tlu. Treća generacija javlja se u jesen. Ličinke te generacije razvijaju se u plodovima, a na kraju razvoja spuštaju se na tlo i tamo se kukulje (mjesec studeni).
Izravne posljedice napada muhe su opadanje plodova i gubitak njihove težine, a neizravne štete očituju se u smanjenju količine i kakvoće ulja. Izgrizanjem mesa ploda ličinke pospješuju razgradnju ulja i nastajanje slobodnih masnih kiselina. Bušenjem hodnika otvaraju pristup kisiku čime nastaju oksidacijski procesi koji negativno utječu na organoleptička svojstva ulja (peroksidni broj). Moguća je i sekundarna zaraza izmetom koja uzrokuje neugodan miris. Jedna odrasla ženka polaganjem jaja može nanijeti štetu u padu proizvodnje za oko 0,17 litara ekstra djevičanskog ulja.
Danas se maslinina muha najčešće suzbija konvencionalnom metodom prskanja cijele krošnje više puta u sezoni (ovisno o temperaturi, vlažnosti zraka i letu muhe u toj godini). Svrha tretiranja je sprječavanje ličinki da se ubuše u plodove. Često se s muhom suzbija i maslinin moljac, jasminov moljac te maslinina buha.
Za zaštitu se koristi sistemični i kontaktni insekticid poput Perfekthion®. Sistemični insekticidi djeluju želučano na kukce i to na način da biljka upije insekticid te ga provodnim snopovima rasporedi po svojim organima.
Sistemici prvenstveno djeluju na insekte koji bodu i sišu te se hrane biljnim sokovima ( lisne uši, tripsi ) a slabije na one koji grizu. Njihova prednost je ta da mogu djelovati na kukce koji su skriveni, npr. u zakovrčanom lišću ili gukama, ne ispire ih kiša i ne uništavaju korisne kukce ( prirodne neprijatelje štetnih insekata ). Neki sistemici imaju i kontakno djelovanje čime se povećava spektar štetnika na koje djeluju.
Od pripravaka je moguće koristiti pripravak Perfekthion®, s karencom od 21 dan. Perfekthion® je sistemični (digestivni) i kontaktni organofosforni insekticid. Dvostruki mehanizam djelovanja omogućuje mu primjenu protiv velikog broja insekata koji sišu ili grizu. Prednosti korištenja ovog sredstva:
Tretiranje treba provesti kvalitetno i to tako da se dovoljnom količinom tekućine i insekticida zahvate sva rodna stabla i rodni dijelovi. Prva generacija maslinine muhe suzbija se početkom srpnja, a ostale sredinom rujna te početkom i sredinom listopada.
Za sve informacije o ovim pripravcima obratite se u tvrtku BASF na dolje navedene kontakte.
Tagovi
Partner
Slavonska avenija 1b,
10000 Zagreb,
Hrvatska
tel: + 385 (0)1 60 00 027,
e-mail: matea.basic@basf.com
web: http://www.agro.basf.hr