AgroKlub.com

\

Voćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Voćarstvo » Zaštita jagoda od štetnih bolesti

Zaštita jagoda od štetnih bolesti

Jagode

Zaštita jagoda od štetnih bolesti

Datum: 15.04.2009. |

5

Kategorija:

Voćarstvo

Zaštita bilja

Uspješan uzgoj jagoda ugrožava više od 50 gljivičnih uzročnika bolesti, 3 bakterioze i više od 25 vrta virusa i fitoplazmi. Učinkovite mjere usmjerene kemijske zaštite možemo provoditi samo protiv nekih kategorija gljivičnih bolesti lista i ploda jagode, dok je većina bolesti korijena gotovo neizlječivo. Budući da je još uvijek najrašireniji otvoreni ili plastičnim visokim tunelima pokriveni uzgoj jagoda na humke s folijom i mekanim cijevima za namakanje "kap po kap", proizvođači prilikom podizanja takvih nasada moraju biti upoznati da je većina danas raširenih i robusnih sorata (madeleine, raurica, idea) vrlo osjetljiva na bolesti korijena.

Među najvažnijim se gljivicama uzročnicima truleži korijena jagoda navode vrste Phytophthora, Rhizoctonia, Aphanomyces, Fusarium, Alternaria, Coniothyrium, Phytium, Cylindrocarpon i Verticillium. U manjem opsegu te se gljivice nalaze u svim staništima, pa i tamo gdje jagode nikad nisu uzgajane. Uzgoj pod folijom i intenzivno navodnjavanje pridonose pojačanim štetama od bolesti korijena jagoda, pa prilikom izbora staništa za nove nasade prednost uvijek dajemo zračnim i propusnim tlima s većim udjelom organske tvari. Ako se na istim parcelama jagode češće uzgajaju problemi s bolestima korijena bit će učestaliji, a štete sve veće. Moguća je kemijska sterilizacija površina primjenom dazometa (Basamid G) barem dva mjeseca pred sadnju jagoda, ali zbog visokih troškova proizvođači ovu mjeru izbjegavaju. Obično se simptomi infekcija korijena pojave tijekom vrućeg dijela dana u obliku brze i nenadane uvelosti, smeđe promjene boje lišća i potpunom propadanju biljaka.

Kod nas je najraširenija tamna ili crna trulež korijena jagoda koju uzrokuju gljive roda Verticillium, Fusarium i Rhizoctonia. Ako je napadnut manji broj biljaka najbolje ih je čupanjem odmah odstraniti iz nasada. Djelomičnu zaštitu daje zalijevanje jagoda otopinom klortalonila* (Daconil 720 SC) ili iprodiona* (Kidan SC) (ako zaraza potječe od vrste Rhizoctonia solani), odnosno otopinom azoksistrobina* (Quadris SC) ili tebukonazola* (Folicur 250 EW) (ako je korijen jagoda napadnut gljivama iz roda Fusarium). Zbog sprječavanja mogućih šteta na korijenu jagoda od gljivica roda Phytophthora i Phytium struka preporučuje a proizvođači često pred sadnju potapaju presadnice jagoda u otopinu propamokarb-hidroksida* (Previcur 607 SL). Zbog karantenske vrste Phytophthora fragariae var. fragariae nasade jagoda podignute sadnjom uvezenih presadnica redovito zdravstveno pregledavati, a po potrebi odstraniti sve bolesne biljke i naknadno ili parcijalno nasad zalijevati otopinom metalaksila* (Ridomil Gold MZ i sl.) ili Al-fosetila* (Previcur Energy, Aliette WG i sl.).

Posljednjih godina sve češće u intenzivnim nasadima jagoda pronalazimo simptome tzv. antraknoze (Colletotrichum acutatum, C. gleosporioides), uzročnika srčane truleži stabljike i lisne drške, nepravilnih tamnih lisnih pjega i uleknute tamne pjegavosti plodova jagoda . Na žalost, većina najčešće uzgajanih sorata jagoda je vrlo osjetljiva na spomenuti poremećaj (marmolada, elsanta, miss, arosa, raurica i dr.). Većina specifičnih fungicida koje koristimo za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) ima samo djelomičnu djelotvornost na antraknozu jagoda, npr. vinklozolin (Ronilan DF) je djelotvoran tek 20-30%, fenheksamid (Teldor 500 SC) i pirimetanil* (Mythos SC i dr.) pokazuju slabiji sporedni učinak na antraknozu 30-40%, a iprodion* (Kidan SC) čak 50-60 %. Djelomičnu zaštitu daju i svi bakarni pripravci, kaptan* (Captan WP 50 i dr.) i neki pripravci iz IBE skupine (npr. difenkonazol*, miklobutanil*). Puno su na antraknozu jagoda djelotvorniji klortalonil* (Daconil 720 SC) i azoksistrobin* (Quadris SC). U 2007. godini posebno se učinkovitom na antraknozu jagoda pokazala kombinacija boskalida & piraklostrobina (Signum DF).
Među bolestima lišća treba spomenuti crvenu pjegavost (Diplocarpon earliana) i sivu pjegavost (Mycosphaerella fragariae). U prosječnim godinama i uz preventivnu primjenu djelotvornih fungicidaazoksistrobin* (Quadris SC), difenkonazol* (Score 250 EC) i bakarnih pripravaka, spomenute lisne pjegavosti ne mogu ugroziti urode jagoda. Crvena pjegavost se obično u nasadu jagoda pojavljuje nakon berbe na starijem lišću, a siva pjegavost je česta u hladnim i vlažnim proljetnim mjesecima na mladom lišću. Lisne se pjegavosti u jačem intenzitetu pojavljuju pri uzgoju jagoda na otvorenom u završnim godinama eksploatacije nasada.
Pepelnica jagoda (Sphaerotheca macularis, S. aphanis) naseli donju lisnu stranu, pa se zaraženo tkivo uvija prema gore, a rubni dio naličja pocrveni. Za razliku od drugih biljnih pepelnica površinski je micelij na jagodama vrlo rijetko vidljiv, a najvažniji ekološki čimbenik ranije pojave pepelnice u jagodama je visoka vlažnost zraka. Stoga se pepelnica brže razvija i veće štete pravi pri uzgoju jagoda u zaštićenom prostoru (visokim tunelima, plastenicima, staklenicima). Moguća je zaraza još mladih i zelenih plodova, nakon čega se njihov oblik mijenja zbog neravnomjernog rasta zdravog i napadnutog dijela. Upravo zato napad pepelnice na jagodama mnogi poistovjećuju s fiziološkim poremećajima uslijed neravnomjerne gnojidbe. Pepelnicu vrlo dobro suzbijaju fungicidi iz skupine strobilurina, (npr. Quadris* SC, Signum DF), a u nekim razvijenim zemljama se protiv pjegavosti i pepelnice nakon berbe koriste još difenkonazol* (Score 250 EC), penkonazol* (Topas 100 EC) i sl.

Među bolestima plodova jagode svakako je najopasnija siva plijesan (Botrytis cinerea). Pored sive plijesni zadnjih se godina pojavljuje i ranije opisana antraknoza ili tamna pjegavost plodova (Colletotrichum). Tijekom vrlo kišovitih ljeta pri kraju berbe plodove jagoda naseljavaju i druge gljivice: npr. Mucor, Fusarium, Trichotecium, Alternaria, Rhizopus i Penicillium.

Siva plijesan (Botrytis cinerea) pored plodova napada i druge biljne organa, npr. cvjetove jagoda ili izdanke malina. U nasadima s lošim uređenim vodenim režimom pojava plijesni na cvjetnim organima jagoda je učestalija, a svakako je najopasnija u vrijeme početka dozrijevanja plodova. Na cvjetnim organima napadnuto tkivo prvo posivi, ubrzo potamni, a za nekoliko se dana u uvjetima vlažnog vremena razvija karakteristična siva prevlaka, po čemu bolest zovemo siva plijesan. Pri uzgoju jagoda na otvorenom štete od sive plijesni su veće, jer je nasad duže vlažan nakon kišnih razdoblja! No, zbog visoke vlažnosti zraka u zaštićenim prostorima, siva plijesan nije ništa manje opasna pri uzgoju jagoda u visokim tunelima, plastenicima ili staklenicima. Svakako se preporučuje odstraniti sve zaražene plodove iz nasada, posebice ako dozrijevanje jagoda i berba traju duže razdoblje. Kemijske pripravke s djelomičnim ili sporednim učinkom na sivu plijesan koristimo barem dvaput od početka rasta do početka cvatnje, npr. klortalonil* (Daconil 720 SC), i azoksistrobin* (Quadris SC). Od početka cvatnje do berbe preventivno koristimo specifične botriticide, npr. fenheksamid (Teldor 500 SC), vinklozolin (Ronilan DF), ciprodinil & fludioksonil *(Switch WG) ili boskalid & piraklostrobin (Signum DF). Koristimo ih naizmjenično u prosječnim razmacima 10-14 dana, uz poštivanje propisane karence.

*sve djelatne tvari označene ovim znakom nemaju službeno dopuštenje za primjenu u jagodama, kupinama i malinama u našoj zemlji, ali se u razvijenim europskim zemljama uspješno koriste u integriranoj proizvodnji (npr. Njemačka, Švicarska i dr.).

Autor: mr. Milorad Šubić

Broj pregleda članka: 24483; Uspješnost članka: 1265.15

Izvor: Međimurje - županijske novine

Tagovi: Voćarstvo, Zaštita bilja, Jagode

Ključne riječi članka: zastita, jagoda, od, stetnih, bolesti, jagoda, korijena, plodova, bolesti, plijesan, pjegavost, koristimo, pjegavosti, plijesni, uzgoju, početka, jagodama, berbe, antraknozu, quadris, fusarium, većina, nasada, jagode, tunelima, signum, difenkonazol*, &, visokim, pepelnica, uzgoj, svakako, pepelnice, proizvođači, još, botrytis, otopinom, daconil, djelomičnu, odstraniti, štete, fragariae, lisne, bolestima, vrste, phytophthora, rhizoctonia, cinerea, uzgoju jagoda, siva plijesan, antraknozu jagoda, botrytis cinerea, sive plijesni, visokim tunelima, korijena jagoda, bolesti korijena, botrytis cinerea pored, plijesan botrytis cinerea, siva plijesan botrytis, visokim tunelima plastenicima

Komentiraj




Vaši komentari - Zaštita jagoda od štetnih bolesti

Mikicaaa

Mikicaaa, 25.02.2014.

zanima me kako mogu stupiti u kontakt sa plodovi zemlje posto me znaima o kom je preparatu rec, bio bi potreban i meni....

Lukic Milan

Lukic Milan, 02.06.2013.

meni se pojavila ANTRAKNOZA i da li postoji neki preparat za suzbijanje ove bolesti ???

Sanja Cveticanin

Sanja Cveticanin, 02.09.2011.

INTERESUJE ME NA KOJI NACIN MOGU DA STUPIM U KONTAKT SA DEJANOM PANTELICEM KOJI JE OSTAVIO KOMENTAR U VEZI JAGODA I TRULEZI KORENA.DA LI STE GA ISKORENILI I NA KOJI NACIN?

Dejan Pantelic

Dejan Pantelic, 23.08.2011.

Imam problem sa trulez korena i zelene vasi
Koji su najbolji preparati za zastitu (foliarno ili fertigacijom)

plodovizemlje

plodovizemlje, 21.06.2010.

Vrgorački proizvođači jagoda uspješno su otklonili sve bolesti na jagodama preventivnim
sredstvom koje nabavljaju u Jamatva trgovina u Vrgorcu.Od namakanja korijena do prskanja svakih 15 dana,jagode su zdrave a 2010 je povećana proizvodnja zbog istog razloga te otpornosti jagoda na bolesti i vremenske nepogode.

+1

AgroKlub pretraga

Ključne riječi:

Poredaj po:

 

Vaša pretraga obuhvaća 14774 članaka, 16997 slika i 751 videa s AgroKlub.com.

     

Izdvojeni oglasi - Voćarstvo

Knjige i časopisi

Maslinarstvo u vrtu i voćnjaku - knjiga

Maslinarstvo u vrtu i voćnjaku - knjiga

Časopis Maslinar

Maslinarstvo u vrtu i voćnjaku; Sante Vischiot; Cijena 59 kn, Meki uvez; 64 str. Kako njegovati...

Fungicidi

Teldor SC 500

Teldor SC 500

Bayer CropScience d.o.o.

Teldor SC 500 Teldor SC 500 suzbija sivu plijesan na vinovoj lozi, u jagodama, rajčici, ukrasnom bilju...