Voćarska proizvodnja postala je robija?

"Ove zime borimo se sa vrlo nepovoljnim vremenskim prilikama, evo koristimo svaki povoljan trenutak, doslovno svaki sat, za rezidbu voća, po ovom velikom blatu pa i kišnom vremenu.

Imamo platformu s koje bi nam bilo lakše rezati, ali jednostavno ne možemo s njom ulaziti u ovoliko raskvašeno zemljište u voćnjaku, pa režemo ovako na klasičan način", kaže diplomirani inženjer voćarstva Branko Branković, vlasnik Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz Kruševice koje se bavi voćarstvom na 24 hektara - 18 hektara suvremenih nasada jabuka i 6 hektara višanja.

Elementarne nepogode uzimaju danak

Zabrinjava ga što se posljednjih godina vrijeme mijenja, nisu to više one klasične zime, proljeća, ljeta i jeseni. Svoj danak uzimaju elementarne nepogode, sve veći troškovi proizvodnje i sramotno niske otkupne cijene. Ne daj, Bože, da se ponovi prošla godina.

"Prije tri godine kod nas je bio taj nesretni mraz, ostala je petina od nekakve normalne planirane proizvodnje, pretprošla je bila rodna godina, ali sredinom svibnja svoj danak uzela je u našem voćnjaku tuča, a i prodaja tog roda je bila slaba jer je jabuke u Hrvatskoj bilo na pretek. A prošla godina s enormnim količinama oborina tijekom cijele proizvodne sezone umanjila je i prinose i kakvoću plodova.

Integrirana proizvodnja

Ne daj bože da se takva godina ponovi, jer nam je upravo zbog tih problema koji su pogodovali razvoju bolesti, nasade jabuka zahvatio fuzikladij. Nisu pomogla ni brojna prskanja ni velika ulaganja u zaštitu sve skupljim sredstvima", nezadovoljan je Branković iznimno teškom proteklom godinom. Osim toga, ogorčen je na Ministarstvo poljoprivrede jer je voćnjake prijavio u integriranu proizvodnju za koju je njegovo gospodarstvo prema obećanjima trebalo dobiti oko 2.800 kuna po hektaru, a za 2012. godinu isplaćeno im je tek nešto više od 50 %.

Uz sve ove probleme, Brankovići su ogorčeni na sramotno nisku otkupnu cijenu jabuke koja se prošle godine kretala od 1,20 do 1,70 kuna za kilogram, za najkvalitetnije sorte eventualno do 2 kune. A prije nekoliko godina otkupna cijena bila je viša od 3 kune za kilogram.

Nekontrolirani uvoz ruši cijenu jabuke

"Glavninu jabuka preuzela je tvrtka Gomolava s kojom surađujemo, a nakon devet godina nešto jabuke druge klase uskladištili smo u vlastitoj hladnjači, ali prodaja ide jadno, gotovo nikako. Imam informacije o nekontroliranom uvozu iz Poljske što u ovakim prilikama naše voćare dovodi u teži položaj jer ruši ionako nisku cijenu domaćih jabuka. Možda je donekle sreća što su Srbija i BiH izvezle dosta jabuke u Rusiju, pa sada naši otkupljivači mogu nešto plasirati i na ta tržišta", kaže Branković.

I sa višnjom su prošle godine loše prošli. Samo dan prije otkupa, otkupljivač je snizio cijenu za 60 lipa po kilogramu. A šezdeset lipa, kaže, pokriva troškove trešenja i zaštite višnje. Konačna otkupna cijena bila je 2,80 kuna u odnosu na na 3,40 kuna, pa i više iz prijašnjih godina. Veliki je nesrazmjer rasta troškova proizvodnje i pada otkupnih cijena, što voćare dovodi u vrlo nezavidnu situaciju.

Uzorno gospodarstvo sve teže opstaje

Branko kaže da su u podizanju i modernizaciju 24 hektara voćnjaka u kojemu je riješen sustav navodnjavanja, a djelomice je natkriven mrežama za obranu od tuče, uložili ogromna sredstva i rad uz mnogo samoodricanja, a sada dolaze u situaciju da se bore za opstanak.

"Sva sreća što nismo kreditno zaduženi. U ovakvim uvjetima i okolnostima ne planiramo više širiti nasade, možda ćemo samo na dijelu voćnjaka mijenjati sortiment. Mi sada otmjeno propadamo, ovo u voćarstvu čista je robija i više nisam optimist što i kako dalje", kaže naš domaćin.

Dodaje da ga sve to jako zabrinjava. Godinama su stvarali svoje voćarsko imanje, jedno od najuzornijih u Brodsko-posavskoj županiji, stvorili odlične preduvjete da i dva sina: Andrija, sudent Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i Šima, učenik Srednje poljoprivredne škole u Slavoskom Brodu, nastave uhodanu poizvodnju i tradiciju obiteljskog gospodarstva.

Mjerodavni ne shvaćaju ozbiljnost situacije

"Najprije su nas nagovarali, govorili gospodo sadite voćnjake, trebaju nam kvote, kroz operativne programe razvitka voćarske proizvodnje nudili su poticaje i kreditne bez pravih kriterija. Mnogi su u tu proizvodnju ulazili nespremno i sada krče nasade, jer jednostavno nemaju izlaza, strategija i sustav nisu dobro postavljeni. Nažalost, nije dobro stanje u voćarstvu, a mjerodavni u državi izgleda ne shvaćaju ozbiljnost situacije i u ovoj i u drugim granama poljoprivrede", kaže Branko Branković.