Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Berba bajama
  • 21.09.2014. 16:00

Voćari Zagore se okreću uzgoju bajama

Sve govori kako se voćari Dalmatinske zagore vraćaju uzgoju i proizvodnji bajama i tako nastavljaju tradiciju svojih predaka. U to smo se ovih dana uvjerili i u Vojniću Sinjskom gdje je berba na plantaži bajama Branka Kalopera u punom jeku

  • 7.806
  • 383
  • 0

Čini se kako se voćari dalmatinskog priobalja i zaobalja vraćaju uzgoju i proizvodnji bajama (badema), te poznate autohtone poljodjelske kulture mediteranskih zemalja, kojoj se u Dalmaciji minulih godina nije posvećivala tolika pozornost. No, u zadnje vrijeme nasadi stabala bajama ipak niču na oplemenjenim krčevinama, dolcima, u vrtačama diljem gotovo cijele Dalmacije, gdje god postoje objektivni uvjeti za rast te voćke.

Što se pak tiče ovogodišnje situacije u kojoj su se našli svi naši voćari, gotovo ništa nije bilo uobičajeno pa se ni oni ne čude izvanrednim sankcijama niti situacijama – od vegetacije i radova, otkupa tržišnih viškova, odnosno prodaje na tržištu. A uslijed kasnih proljetnih mrazeva, učestalih kiša kojih je i u Dalmaciji bilo više nego sunca, bila je potrebna i česta zaštita, kao rijetko kada tijekom proteklih godina.

Voćari Zagore se vraćaju uzgoju i proizvodnji bajama

U tijeku berba bajama,

Branko Kaloper u Vojniću Sinjskom

Branko Kaloper (59) u Vojniću Sinjskom kod Grada Trilja, koji oko 15 godina proizvodi bajame, toliko se i ne žali na urod i tržište, kao primjerice proizvođači jabuka, mandarina. Ističe kako su njegovi nasadi bajama u izvrsnom stanju, a i urod mu je iznenađujuće dobar, kvalitetan. Ističe kako je berba toga voća u punom jeku te da će trajati do kraja rujna.

Računa kako će na plantaži više od 300 stabala, zasađenih na oko 10.000 metara četvornih, ove godine ubrati blizu 4 tone kvalitetna ploda u ljuski te imati nešto manje od 400 kilograma jezgre. Kaže kako je na svom zemljištu mogao zasaditi i vinovu lozu, višnje, trešnje, čak i smokve, te jabuke; uzgajati i povrće jer i za tu kulturu postoje odgovarajući uvjeti, nakon što je sam izgradio i doveo sustav navodnjavanja, ali se odlučio na uzgoj bajama.

"Bajam je vrlo zdrava, iznimno kvalitetna, ljekovita i hranjiva voćka koja ljubi ovo podneblje gdje vrlo dobro uspijeva s obzirom na tlo i klimatske uvjete. Prilično je otporan, samo ga uništavaju kasni mrazevi. Njegova mlada stabla treba zaštititi i od naleta stoke. A ovaj je moj bajamik na 2.800 metara četvorih na predjelu Kaloperove podvornice, skoro zadnjoj granici s obzirom na nadmorsku visinu i klimatske uvjete, gdje ta poljoprivredna kultura dobro uspijeva.

Pogled na Kaloperove bajamike

u Vojniću Sinjskom

Ove sam godine na vrijeme poduzeo i odgovarajuće agrotehničke mjere pa sam uz pomoć stručnjaka riješio problem cvatnje zahvaljujući mikroorganizmima. To nije kemija, nego baš mikroorganizam na bazi prirodnih materijala te je proizvodnja mojih bajama više ekološka. Naime, preko mikroorganizama jača imunitet biljke, plodovi joj se učvršćuju te ima obilniju cvatnju i oplodnju. Tako su prezentirali naši stručnjaci, a to sam naučio na predavanjima seminarima i edukacijskim radionicama za voćare odnosno proizvođače bajama, koje redovito pohađam.

Gotovo doslovice slušam i slijedim upute stručnih savjetnika znajući kako se ovaj posao ne može uspješno raditi bez znanosti. Dosta mi je u početku pomogao dr. sc. Strikić, a ove te prijašnjih godina mr. sc. Ivana Župić iz Poljoprivredno-savjetodavne službe (zaštita bilja) Grada Sinja. Inače, plodovi bajama su mu na cijeni, može se dobro čuvati i na tržište ih mogu plasirati kad god mi paše; uz to nisu kvarljivi pa se i ne moraju odmah prodati. Inače, imam strojeve za skidanje vanjske kore ploda, razbijanje bajama te za čišćenje, a još moram napraviti tresač badema. Nije mi jasno zašto se ta voćka više ne sadi i ne uzgaja u Dalmaciji?", pita se Branko Kaloper, vlasnik istoimenog obiteljskog poljoprivrednog dobra (OPG-a).

Voćar Branko Kaloper iz Vojnića Sinjskog će ove godine ubrati četiri tone bajama

Podsjeća na činjenicu kako je bajam oduvijek bio zastupljen u kršu dalmatinskog zaobalja, dakako i njegovu rodnom kraju. Naglašava kako treba paziti na odabir sorte bajama i kako ih prilagoditi tlu i podneblju. "Eto, proljetni mraz nas je ove godine nekako mimoišao, a i zima je bila preblaga, što je obradovalo sve uzgajatelje i proizvođače bajama na ovom području kojih je samo u Vojniću Sinjskom 10-ak. Ove će godine prosječno stablo na mojoj plantaži dati najmanje 10-ak kilograma ploda. Više ne može jer je riječ o mladim nasadima. Vjerojatno ću na 300 stabala ubrati oko 4 tone bajama u ljusci te blizu oko 400 kilograma zdrave i kvalitetne jezgre.

Branko kaloper pokazuje urod bajama

No, kada sve podmirim, odnosno rasporedim sredstva na uloženi trud, prehranu i zaštitu voćke, ne znam za koga radim. Inače, oko uzgoja i proizvodnje bajama pune ruke posla, a od brze zarade nema gotovo ništa. Za toliko uloženog rada, sredstava, pažnje i ljubavi oko te poljoprivredne kulture, vjerojatno ću u budućnosti nešto i dobiti. Ako netko misli kako će bademova stabla sama od sebe narasti i rađati, grdno se vara. Ta se biljka mora njegovati, a njezin vlasnik nikad nije siguran hoće li, te kako će roditi. Oko uzgoja bajama valja biti strpljiv, a zahtijeva puno rada, znanja i ulaganja – dok nasad te voćke stasa", tvrdi Branko Kaloper.

Rekao nam je kako je po zanimanju visokokvalificirani automehaničar te da je bio bivši zaposlenik splitskog Konstruktora, dragovoljac Domovinskog rata odnosno hrvatski branitelj, profesionalno umirovljen s iznosom od 1.850 kuna mjesečno. Tvrdi kako nije tražio nikakav poseban status.

I Kalopera najviše ljuti Zakon o poljoprivredi odnosno o poticajima

Branko kaloper u svom bajamiku

u Vojniću Sinjskom

"Najviše me ljuti Zakon o poljoprivredi odnosno o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi te što se to njime potiče? Nije mi jasno kako ista mjerila mogu biti za poljoprivrednike u ovoj krševitoj Dalmaciji i našoj ravnoj i plodnoj Slavonija. Nigdje u dalmatinskom kršu nemamo hektar zemljišta pod jednom brazdom, za razliku od slavonske ravnice. Eto, ja imam jednu parcelu od 2.000, jednu od 1000, pa jednu od 800 i još jednu od 700 metara četvornih te još nekoliko manjih parcela – ukupno oko hektar zemljišta.

Za dalmatinske voćare, posebice proizvođače bajama, trebalo bi napraviti posve drugi način poticajnih mjera kako bi se ipak malo razlikovali poljoprivredni proizvođači u Dalmaciji i Slavoniji, s obzirom na težinu obrade zemljišta i ulaganja. Vjerojatno bi takav način bio najrealniji, najobjektivniji i najbolji, bar da se zajamči otkup uroda te pristojna cijena. To bi dalmatinskim voćarima, posebice proizvođačima bajama, bio snažniji vjetar u leđa. Inače, moja se obitelj tradicionalno bavi poljoprivredom – oduvijek uzgajamo bajame, ali smo ih prije sadili samo u ćoškovima ili na rubovima njiva kako bi bilo više mjesta za ratarske i povrćarske kulture. I trojica moje braće zanimaju se poljoprivredom - stočarstvom, povrtlarstvom i vinogradarstvom. No, u ovim prisojima se odavno ne sije pšenica, ječam i kukuruz jer te žitarice bolje uspijevaju u Sinjskom polju, a mogu se dovesti i iz Slavonije“, riječi su Branka Kalopera.

Branko Kaloper i njegovi bajami

Tvrdi kako nema poticaja, no zato ima volje i ljubavi za uzgoj bajama, uvjeren kako će mu se to kad-tad isplatiti. Tvrdi kako se bajam ipak isplati saditi i uzgajati u dalmatinskom kršu i tko se na to odluči neće mu nedostajati rada, a poslije i novca. Samo treba biti strpljiv i čekati dok stabla dođu na rod, a u početku, dok ne ojačaju, potrebno ih je i navodnjavati, posebice u sušnom razdoblju te u pjeskovitu tlu u prisojima. Što se pak tiče isplativosti, Kaloper ističe kako nikada ne bi radio taj posao, kako to danas čini.

Kaloperi kažu kako bajame uzgajaju više iz tradicije, gušta, ljubavi, nego iz koristi

"Ovo radim više iz gušta, ljubavi prema bajamima kako ovaj moj voćnjak ne bi bio zapušten kada sam ga već podigao u ovom kršu. Najveći je problem što veliki trgovački lanci diktiraju cijene na tržištu. Ali što se pak tiče bajama, to je voće oduvijek bilo na cijeni. Naime. za kilogram jezgre bajama trebalo je izdvojiti 10 dolara, a danas oko 90 ili 100 kuna, te u ljuski za 30 kuna. Čim su kupci odnosno potrošači probali moje bajame, njihov okus, te procijenili njihovu širu namjenu – išli su puno bolje na tržištu, neočekivano dobro.

A i danas, tko prvi kupi moj proizvod, doći će opet te ostane moj stalni potrošač. Znatne količine bajamove jezgre kupuju otkupljivači, nakupci iz Splita, Zagreba, najviše se proda na splitskoj i zagrebačkoj tržnici. Ali od svih trgovaca zahtijevam da moj bajam prodaju samo pod nazivom OPG Branko Kaloper ne želeći da mi itko podvaljuje. Naime, moje bajame kupuju i proizvođači slastica, dakako i tvrtke koje proizvode čokoladne bombone, različite kolače, torte odnosno i za ukrašavanje torti", naglašava Kaloper.

Branko Kaloper - početak berbe bajama

Napominje da mu je cilj uzgajati zdrava bademova stabla kako bi imao i kvalitetan urod. Na svojoj plantaži nema bajama tvrdih ljuski od mnoštva različitih sorti. Tek su poneki s polu-tvrdom ljuskom. "Uzgajam više sorti bajama, primjerice texsas, feranjez, tono, genko. Naime, riječ je o više različitih vrsta bajama koji različito i sazrijevaju – u fazama. Po meni su frađulo grande i feranjez dvije najbolje sorte bajama za ovo podneblje. Primjerice, bajam frađulo grande daje obilan urod, ali ga je malo teže održavati.

Prepoznatljiv je po rastresitoj krošnji, čije se grane isprepleću te ih treba vješto obrezivati. Bajam franjez je otporan na sve bolesti, pa i na tuču. Ima malo tvrđu ljusku pa se dugo može čuvati, a i plod mu na zemlji može ostati čak nekoliko dana. I ništa mu se neće oštetiti. U rezidbi posebno treba brinuti o velikim granama, o višku mladica, grančica, prozračnosti krošnje stabla. Pri tome najviše treba obratiti pozornost na rodne grane te kako ukloniti višak mladica, jer bajam od 100 cvjetova daje samo 10 plodova. Kada bajamima opadne lišće, treba ih zaštititi od hladnoće, odnosno pripremiti ih za zimu, obvezno uz pomoć stručnjaka.

A ja prije zime obvezno profrezam tlo pod bajamima i pognojim ga stajnjakom. Zatim i sve ostalo treba napraviti u studenome, prosincu, siječnju i veljači kako bi se bajami pripremili za vegetaciju. Tako, dakle, što se tiče rezidbe, obrade tla, gnojidbe, zaštite – u voćnjaku sve treba uredno obaviti tijekom jeseni i zime, kako bi se na vrijeme kompletno pripremio, jer bajam malo spava. Plodove beremo ručno, i to postupno, u fazama, kako sazrijevaju, u čemu sudjeluje moja cijela obitelj", upoznaje nas Branko Kaloper.

Novi projekti obitelji Kaloper – dopuna ponude seoskog turizma

Bajamici Branka Kalopera u Vojniću Sinjskom

Najavio je kako će uskoro uvesti i strojno branje, pa će biti lakše i njegovoj obitelji. U sklopu razvojnog projekta svog OPG-a na plantaži planira podignuti malu kuću za odmor, u podrumu urediti skladište za sve vrste voća, te ju prilagoditi i za potrebe izletnika, turista, kupaca i kušača mojih plodova – sve u sklopu programa ruralnog razvoja i dopune seoskog turizma. Svima poručuje, onima koji maju zemlje i volje, neka ga uzoru, iskrče i oplemene u dalmatinskom kršu; i neka pripreme tlo za sadnju voćaka kako bi proizvodili voće koje može uspijevati u tom podneblju. A oni koji žele vidjeti uzornu plantažu bajama, neka dođu u Vojnić Sinjski kako bi se uvjerili da u dalmatinsko-zagorskom kršu, u prisojima, između Sinja i Trilja, mogu odlično uspijevati bajami, dakako i rađati, zahvaljujući marljivosti, požrtvovnosti i ljubavi njegova vlasnika Branka Kalopera, čiji je radni dan traje od jutra do sutra.

Ipak nam je priznao kako mu rezidba predstavlja težak posao u voćnjaku, djelomice i ručna berba plodova. Tvrdi kako mu je ipak najteže pratiti razdoblje cvatnje bajama i zametka mladih plodova koje mora zaštititi od mogućih kasnih mrazeva. Još nam kaže kako tada danonoćno mora dežurati da bi se pravodobno informirao o eventualnom poduzimanju prikladnih mjera na zaštiti voćaka i plodova, naravno prema naputku mjerodavnih savjetnika.


Fotoprilog


Tagovi

Berba bajama u Zagori Kaloper Branko Sankcije Zaštita Otkup viškova Autohtone kulture Dalmacija Proizvodnja badema Bademi Ljekovita voćka Kasni mraz Agrotehničke mjere Cvatnja Imunitet Ivana Župić Strikić Savjetodavna služba Tresač badema

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Predsjednik Zoran Milanović i ministrica poljoprivrede Marija Vučković na ovogodišnjem su Noćnjaku obišli izlagače i kušali njihove proizvode. Pogledajte više u našoj galeriji: https://www.agroklub.com/agrogalerija/nocnjak-2024-sadnja-masli... Više [+]