Višnje i mandarine pozitivan primjer izvoza voća

Proizvodnja voća i povrća u Hrvatskoj je nedostatna. Uvoz bi trebali kompenzirati vlastitom proizvodnjom, za koju imamo sve preduvjete i samim time osigurati samodostatnost domaćih proizvoda. Kada govorimo o voću veći izvoz od uvoza u 2013. ostvaren je kod višanja i mandarina, dok kod povrća pozitivnu vanjsko-trgovinsku bilancu ostvarujemo jedino kod mrkve.

Kako bi se poboljšali negativne trendove, nužna su udruživanja proizvođača te okrupnjavanje proizvodnje. Također, u Ministarstvu poljoprivrede nužna je dugoročna strategija proizvodnje radi zaštite nacionalnog interesa, neki su od zaključaka okruglog stola "Voće i povrće" koji je jučer, 11. lipnja održan u organizaciji Poslovnog dnevnika, u sklopu cjelogodišnjeg projekta "Snaga hrvatske hrane".

Godišnje uvozimo 130.000 tona voća

Željko Banjavčić, predsjednik Hrvatskog voćarskog saveza naglašava da uz višnje i mandarine pozitivan primjer trebaju biti šljive i trešnje. "U površini koja je pod voćem stigli smo prijeratne godine, šljive i trešnje u visokom su usponu, međutim valja naglasiti da rezultati još uvijek nisu na zadovoljavajućoj razini te oni mogu i moraju biti bolji“, rekao je Banjavčić.

"Godišnje uvozimo 130.000 tona voća, a veliki dio toga bi mogli proizvoditi i u Hrvatskoj. Jako je važno povećati konkurentnost i proizvodnju te samim time osigurati samodostatnost s domaćim proizvodima. Trebamo proizvoditi, ne samo za vlastito tržište nego i za izvoz. Najbolji primjer su mandarine koje se, između ostalog, izvoze na tržište Rusije i Velike Britanije te se radi i na daljnjem širenju izvoza", istaknuo je Dražen Miloloža, zamjenik direktorice sektora poljoprivredno-prehrambene industrije pri HGK.

Kroz porezne olakšice i subvencije proizvođače treba motivirati da uđu u zadruge

U Hrvatskoj se godišnje uveze više od 10.000 tona rajčica, s obzirom na klimatske i druge potencijale tu količinu je nužno značajno smanjiti. Zvonimir Belić, suvlasnik Zarja grupe ističe da Ministarstvo poljoprivrede nema dugoročnu strategiju, a ona je nužna. "Trebamo točno odrediti što želimo proizvoditi, koje su naše mogućnosti, koje su potrebne količine, koliki je naš kapacitet te također treba poraditi na poboljšanju komunikacije između proizvođača i ministarstva.“, rekao je Belić te naglasio da kroz porezne olakšice i subvencije, proizvođače treba motivirati neka uđu u zadruge te bi se i na taj način povećala proizvodnja.

Kakva je kvaliteta hrvatskog voća i povrća i u kojoj mjeri se koriste pesticidi?

Također, na okruglom stolu bilo je govora i o kvaliteti voća i povrća te trebaju li potrošači biti zabrinuti za svoje zdravlje. Sanja Miloš, viša stručna savjetnica u Odjelu za procjenu rizika, Hrvatske agencije za hranu, ističe da je moderna proizvodnja nemoguća bez uporabe pesticida, ali da se koriste samo oni koji su dopušteni i propisani zakonom. "Od 2007. godine do danas sve se više i detaljnije analiziraju uzorci domaćih, ali i uvoznih namirnica te su ti podaci i javno dostupni. Veliku zaslugu za sve detaljniju analizu kvalitete hrane treba pripisati Ministarstvu poljoprivrede", ističe Miloš.

Na okruglom stolu sudjelovali su Zvonimir Belić, suvlasnik Zarja grupe, Antun Plivelić, vlasnik tvrtke Gomolava, Sanja Miloš, viša stručna savjetnica u Odjelu za procjenu rizika, Hrvatske agencije za hranu, Miljenko Rakić, načelnik uprave za poljoprivredu i prehrambenu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, Dražen Miloloža, zamjenik direktorice sektora poljoprivredno-prehrambene industrije pri HGK te Željko Banjavčić, predsjednik Hrvatskog voćarskog saveza.

Foto: free-picture.net