Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Krastavost
  • 13.04.2015. 12:40

Utjecaj prezimjelog inokuluma na pojavu krastavosti

Smanjenjem količine prezimjelih formi uzročnika krastavosti možemo prilično utjecati na smanjenje infekcijskog potencijala

  • 446
  • 78
  • 0

Ekonomski gubici u proizvodnji jabuka izazvani zbog krastavosti, u komercijalnim voćnjacima pojavljuju se uslijed međusobnog utjecaja visoke mogućnosti prijenosa zaraze uslijed veće količine inokuluma na listovima u voćnjaku, vremenskih uvjeta prisutnih u voćnjaku u periodu između fenofaza zelenog vrha i cvatnje te preventivne zaštite u periodu od zelenih vrhova i cvatnje.

Važnost visoke razine inokuluma za potenciranje nastanka infekcije krastavošću ne treba biti pretjerano naglašavana. Nitko ne može kontrolirati vremenske prilike, a loše vrijeme može utjecati na efikasnost fungicida.

Međutim ipak postoji nekoliko metoda koji su nam dostupni kako bi smanjili inokulum u voćnjacima. Svaka od tih metoda može smanjiti razinu inokuluma za najmanje 70%, čime se voćnjak sa visokom razinom inokuluma prevodi u voćnjak sa umjerenom ili slabom razinom inokuluma. Korištenje bilo koje od ovih metoda ne isključuje potrebu za primjenom fungicida početkom fenofaze zelenog vrha, ali ona bitno smanjuje rizike u kontroli bolesti, posebno u lošim godinama.

Opcije za voćnjake sa visokom razinom inokuluma

Dozu inokuluma u prezimljenom lišću, može se smanjiti bilo kojom od sljedećih metoda:

  1. Primjena 5% koncentracije Uree, negdje nakon zime, ali prije kretanja vegetacije. Urea potpomaže u razgradnji starog i otpalog lišća, jer potiče razvoj mikroorganizama koji sudjeluju i pomažu biološku razgradnju. Također može izravno suzbiti formiranje askospora. Potrebno je prskati cijeli voćnjak, i redni i međuredni prostor. Potrebno je reducirati količinu dušika u rednom prostoru za onaj iznos dušika koji smo primijenili tijekom sezone. U sredini redova nije potrebno reducirati količine N. Nakon berbe, tijekom opadanja lišća sljedeće sezone potrebno je ponoviti tretiranje.
  2. Moguće je koristiti i malčer, koji postavimo dovoljno nisko da zahvatimo prezimjelo lišće. Lišće ispod stabala treba biti skupljeno ili otpuhano, ili se malčer mora uštimati tako da ih može dohvatiti. Tako isjeckano lišće brže propada, a radna tijela malčera mijenjaju poziciju listova na način da se iz mnogih komadića listova izbacuju askospore u tlo, umjesto u zrak te se tako znatno umanjuje infekcijski potencijal. U isto vrijeme mogu biti izmalčirani i ostaci izboja nakon rezidbe. Međutim, nisko spušteni malčer za vrijeme uništavanja lišća, može odnijeti dio pokrova između redova tako da tlo može biti blatno i sklisko u vrijeme prvih tretiranja fungicidima.
  3. Primjena vapnenih materijala početkom zime, nakon što je lišće otpalo sa stabla, može podići pH otpalih listova što dodatno poboljšava mikrobiološku aktivnost i ubrzava raspadanje listova, ovo je naravno opcija kod kiselih tala.

Opcije za voćnjake s niskom razinom inokuluma

U nekim pokusima u SAD-u, pokazalo se da prvo tretiranje sa fungicidom protiv krastavosti može biti odgođeno sve do fenofaze pojave cvjetnih pupova, u maloj skupini voćnjaka, gdje se krastavost vrlo dobro kontrolirala prethodne godine i gdje je predviđena količina askospora bila vrlo niska. Da bi se primijenila ova opcija, procjena količine askospora mora biti obavljena do početka opadanja lišća u jesen, pošto kasne sekundarne infekcije mogu biti značajan izvor inokuluma. Tamo gdje procjena količine inokuluma u jesen pokazuje manje od 53 zaražena lista na 600 izboja, možemo izostaviti tretiranje u fenofazi zelenih vrhova.

Treba ipak napomenuti da je ova strategija prilično rizična u voćnjacima gdje imamo populaciju otpornu na dodin i na SI fungicide, zbog toga što ovdje neće biti djelovanja fungicida sa predsimptomskom aktivnošću, koji bi anulirali bilo kakve moguće greške. Tretiranje u fenofazi zelenog vrha, ipak ne bi trebali propustiti u voćnjacima gdje nije izvršena procjena potencijalne količine askospora prethodne jeseni.

Utvrđivanje infekcijskog razdoblja

Revidirana Millsova Tablica (Tablica 1.) pokazuje minimalno trajanje vlaženja u satima, koje je potrebno na različitim temperaturama, za pokretanje infekcije. I askospore i konidije vršile su zarazu sa sličnim intenzitetom kada su testirane na jednakim temperaturama i sa istom količinom inokuluma. Stoga se ova tablica može koristiti za određivanje minimalnih zahtjeva za vlaženjem i za primarne i za sekundarne infekcije.

Duže vlaženje kod povoljnih temperatura, obično dovodi do većeg potencijala za nastanak bolesti, dva pa i do šest puta se povećava u težini, a obično se to događa kada je vrijeme vlaženja prešlo pragove navedene u tablici, za određenu prosječnu temperaturu. Također, doza inokuluma je generalno puno niža kod askospore nago kod konidija, tako da je težina infekcije u svim kombinacijama temperature i trajanja vlaženja znatno veća kod prisutnosti sekundarnog inokuluma, u usporedbi sa početkom sezone, kada su prisutne samo askospore.

Tablica 1.

Temperatura (°C)

Sati [1]

Pojava lezija

(dani)

1,1

41

-

2,2

35

-

2,8

30

-

3,9

28

-

5

21

-

6,1

18

17

7,2

15

17

7,8

13

17

8,9

12

17

10

11

16

11,1

9

15

12,2 - 13,3

8

14

13,9 - 15,0

7

12 do13

16,1 - 23,9

6

9 do10

25

8

-

26,1

11

-


Tagovi

Prezimjeli inokulum Krastavost Urea Fungicidi Askospore Malčer Razgradnja Vapneni materijal Izboj Razgradnja lišća Vlaženje Primarne infekcije Lezije Zaštita Listovi


 

Tomislav Soldo

Više [+]

Diplomirani agronom smjera VVV sa višegodišnjim iskustvom u uzgoju vinove loze te podizanju i vođenju nasada raznog voća. Proizvodni savjetnik - konzultant brojnim voćarima u Slavoniji i Baranji.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić