Smanjenjem količine prezimjelih formi uzročnika krastavosti možemo prilično utjecati na smanjenje infekcijskog potencijala
Ekonomski gubici u proizvodnji jabuka izazvani zbog krastavosti, u komercijalnim voćnjacima pojavljuju se uslijed međusobnog utjecaja visoke mogućnosti prijenosa zaraze uslijed veće količine inokuluma na listovima u voćnjaku, vremenskih uvjeta prisutnih u voćnjaku u periodu između fenofaza zelenog vrha i cvatnje te preventivne zaštite u periodu od zelenih vrhova i cvatnje.
Važnost visoke razine inokuluma za potenciranje nastanka infekcije krastavošću ne treba biti pretjerano naglašavana. Nitko ne može kontrolirati vremenske prilike, a loše vrijeme može utjecati na efikasnost fungicida.
Međutim ipak postoji nekoliko metoda koji su nam dostupni kako bi smanjili inokulum u voćnjacima. Svaka od tih metoda može smanjiti razinu inokuluma za najmanje 70%, čime se voćnjak sa visokom razinom inokuluma prevodi u voćnjak sa umjerenom ili slabom razinom inokuluma. Korištenje bilo koje od ovih metoda ne isključuje potrebu za primjenom fungicida početkom fenofaze zelenog vrha, ali ona bitno smanjuje rizike u kontroli bolesti, posebno u lošim godinama.
Dozu inokuluma u prezimljenom lišću, može se smanjiti bilo kojom od sljedećih metoda:
U nekim pokusima u SAD-u, pokazalo se da prvo tretiranje sa fungicidom protiv krastavosti može biti odgođeno sve do fenofaze pojave cvjetnih pupova, u maloj skupini voćnjaka, gdje se krastavost vrlo dobro kontrolirala prethodne godine i gdje je predviđena količina askospora bila vrlo niska. Da bi se primijenila ova opcija, procjena količine askospora mora biti obavljena do početka opadanja lišća u jesen, pošto kasne sekundarne infekcije mogu biti značajan izvor inokuluma. Tamo gdje procjena količine inokuluma u jesen pokazuje manje od 53 zaražena lista na 600 izboja, možemo izostaviti tretiranje u fenofazi zelenih vrhova.
Treba ipak napomenuti da je ova strategija prilično rizična u voćnjacima gdje imamo populaciju otpornu na dodin i na SI fungicide, zbog toga što ovdje neće biti djelovanja fungicida sa predsimptomskom aktivnošću, koji bi anulirali bilo kakve moguće greške. Tretiranje u fenofazi zelenog vrha, ipak ne bi trebali propustiti u voćnjacima gdje nije izvršena procjena potencijalne količine askospora prethodne jeseni.
Revidirana Millsova Tablica (Tablica 1.) pokazuje minimalno trajanje vlaženja u satima, koje je potrebno na različitim temperaturama, za pokretanje infekcije. I askospore i konidije vršile su zarazu sa sličnim intenzitetom kada su testirane na jednakim temperaturama i sa istom količinom inokuluma. Stoga se ova tablica može koristiti za određivanje minimalnih zahtjeva za vlaženjem i za primarne i za sekundarne infekcije.
Duže vlaženje kod povoljnih temperatura, obično dovodi do većeg potencijala za nastanak bolesti, dva pa i do šest puta se povećava u težini, a obično se to događa kada je vrijeme vlaženja prešlo pragove navedene u tablici, za određenu prosječnu temperaturu. Također, doza inokuluma je generalno puno niža kod askospore nago kod konidija, tako da je težina infekcije u svim kombinacijama temperature i trajanja vlaženja znatno veća kod prisutnosti sekundarnog inokuluma, u usporedbi sa početkom sezone, kada su prisutne samo askospore.
Tablica 1.
Temperatura (°C) | Sati [1] | Pojava lezija (dani) |
1,1 | 41 | - |
2,2 | 35 | - |
2,8 | 30 | - |
3,9 | 28 | - |
5 | 21 | - |
6,1 | 18 | 17 |
7,2 | 15 | 17 |
7,8 | 13 | 17 |
8,9 | 12 | 17 |
10 | 11 | 16 |
11,1 | 9 | 15 |
12,2 - 13,3 | 8 | 14 |
13,9 - 15,0 | 7 | 12 do13 |
16,1 - 23,9 | 6 | 9 do10 |
25 | 8 | - |
26,1 | 11 | - |
Tagovi