U Katunima svaka višnja ima svoga kuma!

Svaka višnja maraska u Katunima, mjestu u zaleđu Omiša ima svojeg kuma. Već je stotinu onih koji su kroz kumstvo odlučili podržati projekt Denisa Rubića - Terra Marascae. Ovaj Dalmatinac ljubav prema voćki koja se više od 500 godina uzgaja na tome području, prije osam godina odlučio je iz ideje pretvoriti - u stvarnost.

"Ideja je ne samo očuvati tu kulturu, nego i tradiciju vezanu uz nju kako bi se stvorio temelj za buduće generacije. Neke su se stvari na samom početku poklopile, jer danas nije niti malo jednostavno financirati projekte u poljoprivredi. Zbog izrazito nepovoljnih kamata bio sam prisiljen potražiti alternativne načine. Tako sam osmislio sustav kumova, a to su moji prijatelji, profesori, poslovni partneri koje sam pridobio da se na neki način uključe u priču", tumači direktor i voditelj projekta Denis Rubić.

Investiciju osigurali - kumovi

Oni su investirali i postali kumovi kojima je financijski interes, napominje on, na posljednjem mjestu. Prije svega u Terra Marascae sudjeluju, jer će u rukama držati, primjerice, boce maraskina sa svojim imenom i oznakama limited edition proizvedenim iz vrhunskih plodova ekološkog uzgoja.

"Kumovi su definirali uvjete kojih se pridržavam. Sve mora biti ekološki uzgojeno, a plodovi i zemlja svake se godine šalju na analizu. S plodovima trenutno eksperimentiramo, jer ne želimo biti dobavljačem sirovine budući imamo prekvalitetan proizvod. Imamo zaštitu izvornosti na nacionalnoj razini, a u svijetu već godinama imamo najviše suhe tvari tako da ne možemo odrađivati lohn poslove", kaže on.

Važno je iskoristiti mogućnosti koje nam se nude

Marasku suše te prerađuju u pojedine mini proizvode, eksperimentiraju, a prate i najnovije trendove u svijetu u području fitnessa i beautya. Povratne informacije koje stižu su vrlo pozitivne. Prema projektu financiranom iz IPARD-ove 3 c komponente, kako navodi Rubić, Prehrambeno-biotehnološki fakultet iz Zagreba pokazalo se kako je maraska supervoće i zbog svojih ljekovitih svojstava.

"Ako postoji mogućnost da djelujemo u nekoj poslovnoj niši, onda ju moramo iskoristiti", Denisov je moto.

U 50 hektara voćnjaka koji se nalazi na 400 metara nadmorske visine, a osam je kilometara zračnom linijom udaljen od mora, na radovima se angažiraju isključivo lokalne tvrtke. U berbi će rukave zasukati i četiri zaposlenika ove konzultantske tvrtke koja piše programe za druge za IPARD.

"Prvi smo povukli sredstva iz IPARD-a s područja Splitsko-dalmatinske županije za podizanje višegodišnjih nasada, a iskustva koja imamo u praksi jako dobro možemo prenijeti i drugim korisnicima. Klima je očita iznimno povoljna, jer već četiri godine za redom imamo parametre koji se nalaze u samom vrhu svjetske ljestvice. U Njemačku svake godine šaljemo marasku na analizu, a rezultate koje dobijaju i njih same iznenađuju, kažu da u povijesti nisu imali proizvode takve kvalitete. Očito marasci godi taj kamen i krš te sama pozicija, jer je to mjesto gdje se miješa mediteranski s kontinentalnim zrakom", kaže Denis kojemu je drago da su sličnim idejama, koje nisu isključivo vezane uz višnju nego i neke druge kulture, zaraženi posebice mladi ljudi koji u poljoprivredi dugoročno vide određenu perspektivu.

Isključivo ekološka proizvodnja

Iako su na samom početku u Terra Marascae imali poslovni plan te iskustva vezali uz ona sa zadarskog područja glede procijene uroda, vremenom se pokazalo kako to nije za usporedbu, jer su se ovdje odlučili za isključivo ekološku proizvodnju.

Ovaj uspješan proizvođač upisan je u Bazu proizvođača. Upiši se i ti ovdje!

"Mislim kako smo pioniri u tome poslu na ovom području pa iskustva nismo imali uz koga vezati. Prinosi su dosta manji u usporedbi s konvencionalnom proizvodnjom, ali to kompenziramo sa cijenom i kvalitetom. Ukupno smo ubrali između osam i devet tona maraski, ali dio voćnjaka nam je mlad i nije još u rodu tako da možemo postići još bolje rezultate", napominje on.

Višnja je cijenjena i tražena pa je Denis uvjeren kako za nju postoji i tržište. Negdje je čak pročitao da ima "1.000 hektara nasada kako bi se sve otkupilo, jedino je pitanje po kojoj cijeni".

"U ekološkoj proizvodnji puno više možeš tražiti i pronaći kupce za to. Upita za marasku imam, ali ju nemam u tolikim količinama. Zbog toga nisam ulazio u promidžbu, jer najgore je nešto ponuditi, ako nisi u stanju to isporučiti. Za dvije, tri godine imat ćemo pristojne količine pa ćemo moći o nečemu i razgovarati. No, nije mi interes prodavati sirovinu, odnosno plodove, nego finalne proizvode", objašnjava prvi čovjek Terra Marascae koja se prijavila i na natječaj iz Programa ruralnog razvoja, mjeru 4.1 radi proširenja.

Hrana će u budućnosti biti iznimno važna

Ovaj Dalmatinac razmišlja kako bi udružio snage s lokalnim i regionalnim poljoprivrednicima te zajedno prijavili i realizirali proizvodne kapacitete koji bi, smatra, u pogonu trebali biti barem deset mjeseci u godini. Cilj mu je jasan - imati vlastitu proizvodnju, preradu, pakiranje i hlađenje. "Ovo što trenutno imam održavat ću, površine kultivirati, ali nestrpljivo iščekujem rezultate natječaja kako bih vidio hoćemo li zasukati rukave i krenuti u proširenje", kaže Denis.

Kako bi se krenulo u posao s višnjom maraskom, investitor, poručuje, treba biti spreman po četvornom metru uložiti dva eura.

"Hrana će u budućnosti biti iznimno važna i za to se treba pripremiti. Poljoprivreda nije laka, posebice kada imaš proizvodnju pod otvorenim nebom. Uz pomoć potpora iz fondova u mogućnosti smo lakše pokrenuti posao i šteta je to ne iskoristiti", poručuje ovaj dalmatinski voćar.