Trikovi za uspješan uzgoj ribiza i ogrozda!

Ribiz (Ribes L.) je rod listopadnih grmova iz porodice ogrozdovka (Grossulariaceae). Rod sačinjava čak oko 150 vrsta. Latinsko ime roda Ribes stari je arapski naziv za ogrozd, a Carl Linnaeus ga je uzeo za cijeli rod. Najznačajnije vrste ribiza kod nas su: crveni ribiz (Ribes rubrum), bijeli ribiz (Ribes album), crni ribiz (Ribes nigrum), ogrozd (Ribes uva-crispa), josta (Ribes × nidigrolaria).

Savršeno posađene

Mlade grmove crvenog ili crnog ribiza posadite duboko. Ako je vrat biljke (mjesto gdje se korijenje spaja s granama) 5-10 cm ispod površine tla, stvarati će velik broj postranih izdanaka koji će kasnije postati važne strukturne grane. 12 je idealan broj grana za grm crnog ili crvenog ribiza za poticanje najvećeg uroda.

Reznice posadite tamo gdje će rasti

U rano proljeće izaberite mjesto za novi grm, očistite ga i razrahlite zemlju te posadite dvije 25-30 cm dugačke reznice ili dijelove prošlogodišnjih grana. Reznice u zemlju na razmacima od oko 10 cm stavite pod kutem i neka se vidi samo jedan pup.

Sadnja reznica izravno na mjesto budućeg rasta potaknut će biljke na stvaranje dubokog korijenja. Zbog toga će mladi grmovi biti manje osjetljivi na sušu od onih koje ste presadili kao malene grmove.

Od reznice do grma punog plodova

Kad novi grm uzgajate iz reznice, svake ga zime iduće tri godine orežite prije nego što mu dopustite da stvori plodove.

• Prva zima - Nakon sadnje sve nove izdanke koji su se razvili orežite na samo dva pupa.
• Druga zima - Sve nove izdanke orežite na tri pupa, a postrane izdanke na 15 cm iznad tla.
• Treća zima - Izdanke orežite na 4 pupa iznad njihove baze, a postrane izdanke na 15 cm iznad tla. Slijedeće će godine grm ribiza biti spreman za plodove.

Za zdrav crveni ribiz

Gusjenice ribizovog moljca ruju u dubinu izdanaka grmova ribiza. U jesen orežite i spalite sve suhe i krhke grančice da uništite ličinke i spriječite povratak zaraze. Ostatke nemojte baciti na kompostnu hrpu jer bi se problem mogao proširiti.

Pazite na ptice

Neće proći mnogo vremena prije nego što ptice primijete nove grmove. One mogu vrlo brzo poharati plodove ili skinuti pupove s grana, ostavljajući za sobom golo i neplodno drvo.

Metode tjeranja ptica uključuju trepereću vrpcu koja je učinkovita, ali samo nekoliko dana. Mora se redovito mijenjati jer se ptice naviknu na nju. Uzgajate li veći broj grmova, isplati se podići kavez za biljke i prekriti ga mrežom da se ptice ne mogu približiti.

Nadmudrite ptice

Kos i čvorak vole mekane, crvene plodove ribiza. Nadmudrite ih tako da se odlučite za bijele i ružičaste sorte.

Aromatični crni ribiz

Crni ribiz je kralj aromatičnog voća. Najbolje uspijeva i najslađi je posađen u bogatom alkalnom tlu, ali ako vaša zemlja nije takva, dodajte joj smrvljenog vapnenca kojim ćete napuniti jamu za sadnju.

Francuska je poznata po likeru od crnog ribiza (cassis), a tradicionalni francuski trik pojačavanja arome crnog ribiza je bacanje komadića starog gipsa oko baze grmova zimi. Zimski mrazevi smrviti će gips i korijenje će lako apsorbirati kalcijev sulfat od kojeg je načinjen.

Ukrasni ribiz

Ribizi se ne uzgajaju samo zbog plodova, nego i zato jer je riječ o vrlo lijepim grmovima. Ribes odoratum u proljeće ima prekrasne žute cvjetove, nakon kojih slijede nejestivi ljubičasti plodovi i zatim prekrasne jesenske boje. Ribes sanguineum često se sadi kao dio neformalne miješane živice jer ima lijepe, crveno-ružičaste kasnoproljetne cvjetove.

Bez ploda

Suvremene sorte crnog ribiza prilično su pouzdane. No ako se ipak dogodi godina s vrlo malo plodova, možda su kiša, vjetar ili mraz isprali pelud s biljaka. Nemojte odustati i nadajte se suhom vremenu iduće godine.

Nove sorte crnog ribiza

Mnoge od vrlo starih sorata crnog ribiza zamijenjene su novijim. Većina starijih sorata cvjetala je i donosila plodove već od travnja, no zbog toga bi često stradale od mraza i urod im je bio prilično nepouzdan. Novouzgojene sorte cvjetaju kasnije i manje su sklone oštećenjima od mraza. Te nove sorte su pojednostavnile uzgoj crnog ribiza, otporna je na plamenjaču i kovrčanje listova.

Plan za plodove cijelo ljeto

Crveni ribiz tradicionalno dozrijeva od polovice lipnja do kraja srpnja, ovisno o sorti. Želite li cijelo ljeto uživati u plodovima, posadite nekoliko različitih sorti-od najranijih do najkasnijih.

Stablašica crvenog ribiza

Želite li ribiz čije plodove možete brati stojeći, ne zauzima mnogo prostora i korov oko baze se lako pljevi, pretvorite svoju reznicu u grmoliku stablašicu. Uklonite sve pupove s donje polovice reznice tako da se izdanci ne razvijaju ispod razine tla. Reznicu okomito u tlo ukopajte na odabranoj lokaciji. Kada reznica pusti korijenje i razvije nove izdanke, zavežite najsnažniji izdanak za bambusov štap, a ostale uklonite.

Pustite da izdanak naraste oko jednog metra pa mu orežite vrh. Postrani izdanci rast će iz gornja tri ili četiri pupa.

Pomlađivanje grmova ribiza

Najjednostavniji način obnavljanja snage i živosti starog grma ribiza je u zimu orezati sve grane do razine tla. Idućeg će se proljeća iz zemlje pojaviti veliki broj izdanaka koji će se razviti tijekom ljeta. Godinu nakon toga trebali bi početi stvarati plodove.

Uzgajanje ogrozda

Ogrozdi su vrlo jednostavni za uzgoj u svakom tipu dobro odvodnjenog tla koje zadržava vlagu. Uspijevaju na sunčanim mjestima ili u polusjeni, ali nemojte ih posaditi tamo gdje ima mraza jer cvjetaju početkom ožujka i mogao bi ih oštetiti kasniji nalet hladnoće.

Jednostavno orezivanje ogrozda

Orezujte tijekom jeseni ili zime, ali ako postoji mogućnost da će ptice oštetiti pupove, odgodite orezivanje do otvaranja pupova tako da ne upropaste nekoliko preostalih pupova. Orežite odumrlo drvo i sve ukrižane grančice, a nove stabljike koje izbijaju iz glavnih grana skratite na pola dužine.

Potkraj lipnja orežite sve novonastale postrane izdanke do četiri ili pet listova od baze. Biljku oblikujte poput pehara da branje plodova bude jednostavnije i ostavite prostora u sredini grma jer će to zajamčiti dobro kruženje zraka oko plodova i spriječiti nastanak bolesti.

Ogrozd bez trnja

Da branje plodova bude što bezbolnije, isplati se potruditi oko pronalaženja sorti bez trnja.

Dvije su vrste ogrozda: kulinarski i desertni. Kulinarske sorte odlične su za kuhanje, ali su prekisele da se jedu sirove. Desertni ogrozd je slađi i može se jesti svjež. Nemate li dovoljno prostora, odlučite se za desertni tip, jer se njegovi mlađi plodovi mogu upotrijebiti za kuhanje, a zreli se jedu svježi.

Oko korijenja svakog grma ili biljke ujesen dodajte nekoliko punih lopata dragocjenog obogaćujućeg organskog materijala i pustite gujavice da ga odvuku u zemlju.