Sve o ubojici maslina s juga Italije

Opustošena površina od 95.000 hektara maslinika, izvađeno od 600 do 800 tisuća stabala maslina, ukupne štete od nekoliko stotina milijuna eura, katastrofalne su brojke koje ovih dana stižu u Hrvatsku s juga Italije gdje se pojavila bolest brzog sušenja masline koju uzrokuje bakterije Xylella fastidiosa.

Bakterija se pojavila u pokrajini Apulija, na peti Apeninskog poluotoka, alarmirala je talijanske susjede koji su imenovali posebnog povjerenika te mu dali neograničene ovlasti i sredstva da učini sve što može da spriječi širenje bolesti. Krče se maslinici osušenih stabala, a prema uredbi, na opustošenom zemljištu ništa se ne smije saditi minimum idućih pet godina.

Cvrčci prenositelji

Nastala situacija izaziva veliko zanimanje u Hrvatskoj jer iskustvo uči da svaku nevolju koja je danas u susjedstvu, treba percipirati kao realnu opasnost s kojom ćemo se sutra suočavati mi. Dovoljno je podsjetiti na bolest vinove loze peronosporu koja je u pretprošlom stoljeću prošla put od Francuske do Hrvatske gdje je izazvala veliku gospodarsku štetu i uzrokovala emigraciju stanovništva, pretežno s juga zemlje. Domaći savjetodavci otkrivaju što sami znaju o opasnoj bakteriji, što se radi da se spriječi njeno pojavljivanje u Hrvatskoj i daju upute za maslinare.

"Bakterija Xylella fastidiosa ima pet različitih sojeva. Primarno je pronađena u Kostarici u Srednjoj Americi. Problem s njom imali su i u američkoj Kaliforniji na agrumima i vinovoj lozi. Dakle ona ne napada samo masline, nego neki njeni sojevi napadaju agrume i vinovu lozu. Jedan soj te bakterije se udomaćio na jugu Italije, u pokrajinama Apuglia i Kalabrija. Na tom području prije deset godina o njoj nije bilo ni spomena", kaže viši stručni savjetnik za zaštita bilja pri Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi Ivan Šimičević.

Šimičević kaže kako bakteriju prenosi jedna vrsta cvrčka koja ju ima moć zadržati u svom usnom ustroju. Cvrčci sišu sokove biljke te leteći sa zaražene biljke na zdravu direktno vrše infekciju i šire zarazu. Upravo je to najveći problem u Italiji - kako spriječiti širenje zaraze. Talijani su sada u fazi istraživanja, monitoringom pokušavaju utvrditi kada je početak leta cvrčaka, kada je njihova najbrojnija populacija, s čime ih sprječavati. Pored toga, sve što je zaraženo krče.

Napada centralni dio stabla

Prvotno su mislili kako će problem riješiti obnovom stabala. Međutim, nakon reza, maslina nije tjerala nove izbojke. Ova bakterija direktno napada provodni snop koji se nalazi u centralnom djelu debla i uzrokuje brzo sušenje stabla. Ne suši se naglo cijelo stablo već počinje s dijelovima krošnje. Zato što bakterija napada sredinu stabla, nikakve kemijske mjere protiv nje nisu moguće."Zbog toga se pokušava djelovati na cvrčke kao prenositelje", kaže Šimičević.

Šimičević kaže kako je situacija nastala u Italiji potencijalno veliki problem za Hrvatsku. Sada je potrebno posebnu pažnju posvetiti uvezenom sadnom materijalu, posebno onome koje dolazi s juga Italije.

I oleandar dobar domaćin

Pod povećalom je i ukrasno bilje jer je i oleandar dobar domaćin bakterije. To već radi domaće službe, prije svega fitosanitarna inspekcija. Prema iskustvima savjetodavaca, bakterija se još nije pojavila u Hrvatskoj.

Savjetodavna služba prati dojave naših poljoprivrednika. Na bilo koji sumnjiv slučaj poziva se fitosanitarna inspekcija koja po svojoj prosudbi uzimaju ili ne uzimaju uzorak ili ne. Postoji procedura uzimanja uzorka koji se nakon toga šalje u Zavod za zaštitu bilja u Solinu na laboratorijsku analizu. Dojava ima, poljoprivrednici su zabrinuti i misle na najgore. Na sreću, mi do sada nemamo zabilježene slučajeva napada Xylella fastidiosa. Kod tih dojava radilo se o sušenju djela krošnje stabla koje je uzrokovano drugim čimbenicima, poput napada potkornjaka, kaže Šimičević.