Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Zorica Marić
  • 19.09.2016. 12:00

Smokva je jača i od Švicarske!

Kao agronom bez praktičnog iskustva prije dvije godine se odlučila vratiti iz Švicarske zbog ljubavi prema svom kraju. Pokrenula je proizvodnju smokava i započela preradu u finalni proizvod, a odobren joj je i projekt u sklopu mjere 6. Ona je prva koja u svojem kraju ima plantažni uzgoj smokava.

  • 11.035
  • 912
  • 0

Smokva je jedna od najstarijih kultiviranih voćaka na svijetu i pripada porodici dudova (Moraceae). Ona je toploljubiva (termofilna) voćna vrsta.

Zorica Marić je završila Agronomski fakultet u Kninu. Nije radila u struci, no prije dvije godine se odlučila vratiti iz Švicarske zbog ljubavi prema svom kraju i došla je na ideju da pokrene proizvodnju smokava i da prerađuje proizvode od njih. Ona je prva koja u svojim krajevima ima plantažni uzgoj smokava. Ima već dvije godine otkako je Zorica u Prominama između Drniša i Knina pokrenula OPG uz podršku obitelji u kojem su većina njih članovi, a ostali pomažu u svim poslovima vezano uz smokvu.

Ona vodi cijeli posao te je krenula kao mladi poljoprivrednik, otac joj je u polju i brine o smokvama, a majka priprema džemove. Prije nego se odlučila baviti time poslom, velika potpora joj je bio njezin profesor sa fakulteta Marko Duvančić, kao i ostatak kolektiva sa Veleučilišta Marko Marulić na kojem je studirala. Njeni su se na selu oduvijek bavili poljoprivedom. Ona bi voljela da u budućnosti njena obitelj može živjeti od toga i htjela bi da ta zemlja ostane u nasljedstvu i da se iskoristi na najbolji mogući način.

U Njemačku nije mogao zbog smokve!

Uzgoj i prerada smokava

Na površini od 1 ha ima 250 stabala sorti Petrovače i Laštrice. Sa 100 su se proširili na 250 stabala. Još nisu sve na rodu, ali će biti u doglednih pet godina. Uzgojni oblik im je vaza i takva rezidba je najbolja za njih. Zasađene su u polju na kršu. Priprema tla sastoji se od ravnanja terena, uklanjanja suvišnog kamenja i panjeva, duboke obrade i osnovne (meliorativne) gnojidbe kojoj je cilj poboljšanje plodnosti tla sve do dubine prokorijenjivanja budućih sadnica.

Od prirodnih nepogoda im smeta mraz, a od štetnika zečevi znaju glodati koru smokve. No smokva kod njih može izdržati i temperature do -15 ° C. Izboji su se probili unatoč mrazu ove godine. Navodnjavaju kap po kap i jako je učinkovito. Smokva je jako otporna biljka na sušu i ne treba joj puno vode. Ničim ne tretiraju zemlju osim stajskim gnojivom. Smokve se ručno skladište i prerađuju u slatko od smokava i džem.

Berba i sušenje smokava

Kod njih je berba smokava u 8. i 9. mjesecu, a pošto je ova godina bila dosta kišna, smokve malo kasne. Kada je godina vlažnija, smokve nisu pogodne za sušenje. Smokve se suše početkom rujna na način da ih se ostavi da se prirodno suše na suncu te se stavljaju na drvene okvire između kojih je mreža. Suše se nekoliko dana te se trebaju provjeravati svaki dan. Nakon što se osuše, pakuju se u prikladnu ambalažu.

Kasniji je urod ove godine zbog vlage pa se i one teže osuše, jer su popucale od vlage, pa se nadaju suncu. Za sušenje bi smokva već trebala izgledati kao da će otpasti, a za džem bi trebala biti mesnata. Prinos po stablu bude 20kg, a u dobrim godinama 40kg.

Odobren projekt iz mjere 6.1. u kojem dobila 15.000 eura

Uz podršku svih odlučila je pokrenuti županijski projekt kojega je napisala Ljuba Ukić i koji je ostvaren sa dobivenih 15.000 kn za opremanje prostora u kojoj bi se radila prerada voća. Projekt je odobren prošle godine. Nakon što je prostor završen krenula je u proizvodnju: slatkog od smokava, suhih smokava i džema. Nedavno joj je odobren projekt Europske unije iz mjere 6.1. u kojem dobila 15.000 eura za opremu samog prostora za proizvodnju te su joj odoboreni strojevi za preradu voća, no još trebaju stići. Trenutno su troškovi veći od zarade i treba pričekati nekoliko godina da bi se bilo na dobitku.

Poticaji dosta pomažu i bez njih ne bi bilo ništa

Poticaji dosta pomažu i bez njih ne bi bilo ništa. Imala je veliku podršku okoline tako da je uz pomoć njih prebrodila mnoštvo poteškoća vezanih za administraciju, no voljela bi da se ona promijeni i olakša, jer ima puno toga što bi se moglo pojednostaviti. Smatra da se nedovoljno mladih bavi poljoprivredom, a imaju veliku blagodat. Mlade puno koči administracija i potrebno je puno strpljenja da bi se nešto pokrenulo. Savjet je da ne odustaju i da iskoriste ono što im je ostavljeno u nasljedstvu, ali da budu uporni u onome što žele.

Ljubitelji takvih vrsta delicija uzimaju i po 10 tegli proizvoda

Promoviraju se zasada putem facebooka i sajmova. U planu su i druge marketinške aktivnosti. Ljubitelji takvih vrsta delicija poput njihovih kupuju i po 10 tegli proizvoda. Etikete i deklaracije su izrađene na proizvodima. Proizvodi su prošli analizu i utvrđeno je da su zdravstveno ispravni i spremni za konzumaciju. U procesu izrade je i zaštitni naziv proizvoda odnosno brend.

Za sada prodaja nije dovoljno isplativa, ali se bore i trude promovirati. Planiraju postati eko proizvođači. U planu je proizvodnja još drugih proizvoda od smokava. Trenutno plasiraju svoje proizvode u restorane i na sajmove, a cilj je naći tržište gdje će moći prodavati svoje tegle u trgovine. U budućnosti misle od dobivenih sredstava kupiti još sadnica te proširiti plantažu, ali i asortiman svojih proizvoda.


Fotoprilog


Tagovi

Administracija Smokve Proizvode


Autorica

Helena Mašaberg

Više [+]

Helena je diplomirani agronom (studij bilinogojstva smjer - zaštita bilja), a hobi joj je pisanje dobrih priča!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U Gudovcu živo na proljetnom sajmu. Jedni kažu da je skupo, dok drugi troše bez pitanja. Jedni su sretni s ovim terminom dok neki trgovci smatraju da treba biti ranije, prije sjetve. Kako god, i u ovom formatu od četiri dana, posjetitelja n... Više [+]