Slavonci u spas dalmatinskog uroda maraške!

Trideset i pet stupnjeva je u zraku, tri sata su poslijepodne, sunce nemilosrdno prži, a osjećaj vrućine pojačava zvuk kanadera koji gasi obližnji požar. Unatoč nesnosnoj vrućini u nasadima višnje maraške, braniteljska PZ Maraška iz Tinja ne staje s radom.

Ekipa od nekoliko desetaka ljudi, veterani Domovinskog rata njihove supruge, djeca i drugi članovi obitelji rade od svitanja do sumraka. U pogonu su dva tresača za stablo i pet ručnih. Treba do večeri ubrati 20 tona ploda koliko ih se sutra ujutro očekuje na vazi u Slavonskom brodu u pogonima tvrtke Hlad.

Suradnja važnija od cijene

Početkom prošlog tjedna, najcrnji scenariji najavljivali su propast ovogodišnjeg uroda višnje maraške u Ravnim kotarima. Zadarska Maraska je po prvi puta u povijesti objavila kako neće otkupljivati višnju marašku. Službeni razlozi jesu skupi troškovi izrade koncentrata za sokove. Neslužbena verzija zbog čega je Maraska odustala od otkupa, pristigla iz gospodarskih krugova, jest višak koncentrata na skladištu. U nastaloj situaciji, svi proizvođači su postavili prvo logično pitanje - tko će ove godine otkupiti urod.

Nijemci proglašeni spasiteljima?

Na početku berbe pojavili su se posrednici otkupljivača iz Austrije i Njemačke koji su za marašku ponudili cijenu od 3.75 kuna po kilogramu. To je najniža otkupna cijena na tržištu od kada je u opticaju hrvatska kuna. Nijemci i Austrijanci proglašeni su spasiteljima. Da je istu takvu cijenu ponudila Maraska, njena uprava bi se razapinjala pri svakom javnom razgovoru o ovogodišnjoj berbi. Dok su stanovnici Škabrnje prodavali svoju marašku strancima, branitelji iz Tinja čekali su bolje uvjete i ponudu. I dočekali su je od tvrtke Hlad iz Slavonskog Broda. Što se događalo, priča prvi čovjek Zadruge iz Tinja Miljenko Vrkić.

"U početku, kad je Maraska odustala, izgledalo je da će sve pasti u vodu. Međutim, iznenadili smo se koliki je interes vladao za otkupom. Javljali su se ljudi iz drugih zemalja, osobno sam imao pozive iz Češke i Mađarske. Kod donošenja odluke o partneru, nama na prvom mjestu nije bila cijena. Naša želja je bila da se radi o domaćem prerađivaču i da imamo dugoročnu suradnju. Naš izbor je pao na tvrtku Hlad iz Slavonskog Broda", priča Vrkić.

Uspostavljen je kontakt s direktoricom Ružicom Rončević. Tinjani su išli u Slavonski Brod, direktorica Rončević u Tinj. Početni dogovor je bio jednostavan, otkup kreče, a konačna cijena će biti definirana kada se ocijeni kvaliteta ploda. Tinjani nisu ništa bolje mogli ni tražiti. Njihova korektna praksa je već u krugovima otkupljivača. U plodu nema crva. Crv može proći za marašku od koje se radi koncentrat. Za neke druge proizvode koji se rade na višem stupnju prerade, tolerancija na njega praktično je jednaka nuli. Ne ulijevaju vodu u balone da bi dobili na težini. S njima je lako raditi jer su udruženi, jedan čovjek zastupa sve. Sve u svemu Ružica Rončević suradnju za prvu godinu ocjenjuje odličnom.

Najbolju cijenu za marašku daju Slavonci

"Naša otkupna cijena je 3,80 kuna po kilogramu", kaže Ružica Rončević. Ponuđena cijena je na razini prošlogodišnje prosječne cijene. Istina jest da će proizvođač uvijek biti nezadovoljan otkupnom cijenom i tražiti više, ali realno gledano, uspjeh je i kad ne dođe do pada cijena. Direktorica Rončević također je zainteresirana za dugoročnu poslovnu suradnju.

"Na plantaži PZ Maraška vidi se da ti ljudi brinu o svojim stablima. Kod njih mi se najviše svidjelo što uvažavaju struku. To je jako bitno i sigurno će napredovati tijekom idućih godina. Uspostavili smo dobar poslovan odnos. Njihovi plodovi važu se tek ovdje kad dođu u Slavonski Brod. Ponudila sam im da pošalju svog čovjeka, da prisutan na vaganju o našem trošku. Oni su rekli da za to nema potrebe", kaže direktorica Rončević.

Nema poljoprivrede bez zadruge

Priča u Tinju dobivaju svoj uspješan nastavak. Tinjski ratnici su cijelu priču od početka postavili na prave noge. Novac koji su dobili od Ministarstva branitelja za osnivanje braniteljske zadruge nisu potrošili za vino i janjetinu. Uložili su ga u tresač stabala i četiri ručna berača. Već tada su bili u prednosti nad većinom drugih proizvođača jer su drastično smanjili troškove rada. Upravo je rad oduvijek bila najveća stavka troška kod berbe.

Danas tinjski nasadi podsjećaju na uspješan kraj knjige Ekstra djevičansko Annie Hawes. Autorica opisuje život u predjelu sjeverne Italije. Maslinari su se odrekli tradicionalnog načina berbe i na uspješnom kraju iz maslinika dolazi buka strojeva koji su kupljeni sredstvima iz predpristupnih fondova u Europsku zajednicu. Tinjani još nisu ni počeli kopati po priči EU fondova, a njima na raspolaganju stoji program ruralnog razvoja. Odličan temelj za pisanje još jednog uspješnog poglavlja. Zadruga puno znači i samim zadrugarima. Da nema nje, mnogi ne bi držali marašku. Svjedoči to Zoran Čirjak, zadrugar i veteran Domovinskog rata.

"Imam 500 stabala višnje maraške i ove godine očekujem urod od oko 10 tona. Radim drugi posao i za mene je jedini način da držim ovoliko stabala, oberem ih i prodam kroz zadrugu. Drago mi je da sam njen član. Skladna smo ekipa i mislim da bi se na nas trebali ugledati drugi"; kaže Čirjak.