Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rezidba voćaka
  • 17.09.2016. 18:00

Pripremite se za jesensku rezidbu voćaka

Rezidbom uspostavljamo odnos između vegetativnog i generativnog rasta. Pravi trenutak za obavljanje jesenske rezidbe je poslije opadanja lišća.

Foto: Axente Vlad/bigstockphoto.com
  • 5.992
  • 568
  • 0

Kasna jesen je vrijeme rezibe voćnih stabala. Rezidba je postupak koji omogućava formiranje i održavanje krune voćnih stabala, uspostavlja se odnos između vegetativnog rasta i rodnosti, svaka grana dobiva svoj prostor, osigurava se dobra osunčanost svih grana bez zasjenjivanja i dobra prozračnost krošnje.

Optimalni trenutak kada treba obaviti orezivanje je poslije opadanja lista tokom jeseni. Drugi optimalni trenutak je u proljeće prije bubrenja pupoljaka i kretanja vegetacije. Pravilno orezivanje voćnih stabala nije lako izvesti bez poznavanja razvojnih faza stabla, karakteristika voćne vrste, razlikovanja vegetativnih i rodnih prirasta, razlikovanja vegetativnih i generativnih (drvnih i cvijetnih - rodnih) pupoljaka, njihovog rasporeda i položaja na granama.

Poticanje rasta vegetativnih prirasta

Prednosti orezivanja tokom kasne jeseni su brojne: stabla su manje izložena stresu, prilikom rezidbe rezača ne ometaju listovi i plodovi, nema insekata. Golo stablo, bez lišća, može rezaču pružiti potpuni uvid o stanju u kome se nalazi krošnja. Mogu se lakše identificirati svi problemi koji su se javili tokom razvoja i napraviti plan rada kako ih riješiti.

Orezivanje vršiti po sunčanom, toplom danu, bez kiše, magle. Izbjegavati orezivanje pri temperaturama nižm od 5ºC. Ukoliko orezivanje vršimo pri niskim temperaturama zraka, dolazi do deformacije reznog mjesta i rana teže zarasta.

Prilikom orezivanja svakom stablu mora se pristupiti individualno, a rezidbom možemo potaknuti rast vegetativnih prirasta ili prirasta koji su nosioci rodnosti. Treba razlikovati orezivanje mladih stabala radi formiranja uzgojnog oblika i orezivanje rodnih stabala sa formiranom krunom na kojima možemo razlikovati orezivanje ljetorasta (jednogodišnjih prirasta) i višegodišnjih prirasta. Na ljetorastima možemo vršiti: prorjeđivanje (uklanjanje suvišnih ljetorasta), prikraćivanje, rovašenje (postupak kojim se može usporiti ili intenzivirati reakcija pupoljka), potpuno odstranjivanje pupoljaka, formiranje i korekcija ugla otklona ljetorasta.

Pravilno orezivanje voćnih stabala nije lako izvesti bez poznavanja razvojnih faza stabla, karakteristika voćne vrste, razlikovanja vegetativnih i rodnih prirasta, razlikovanja vegetativnih i generativnih (drvnih i cvijetni - rodnih) pupoljaka, njihovog rasporeda i položaja na granama.

Kod rezidbe višegodišnjih prirasta možemo vršiti: potpuno uklanjanje starih grana, prikraćivanje starih grana i prevođenje na mlađe grane, na granama, na kojima je to izvedivo, moguće je vršiti korekciju ugla granjanja, savijati grane, prstenovati grane i zaparati koru kalemarskim nožem. Cilj svih ovih postupaka je da se postigne veća rodnost i stablo bude u dobroj formi.

Od velike važnosti je izbor alata kojim se vrši rezidba i redovna dezinfekcija alata tokom rezidbe. Po završetku rezidbe alat očistiti i prebrisati. Nabaviti potrebne količine voćarskog voska.

Sanitarna rezidba grana i plodova

Treba imati u vidu da jesenska rezidba ima i jednu manu. Naime, radi se o mogućnosti da tokom zime dođe do izmrzavanja ljetorasta i grana. Ukoliko tokom zime dođe do izmrzavanja dijela prirasta i pupoljaka bitnih za osiguravanje rasta i rodnosti, morat ćemo tokom proljetne rezidbe ukloniti sve što je izmrzlo. Zbog toga je u malim, amaterskim voćnjacima najbolje tokom kasne jeseni obaviti rezidbu slomljenih, osušenih ili na bilo koji način oštećenih grana, grana koje u potpunosti uklanjamo, a sam završetak rezidbe ostaviti za rano proljeće. U ovom terminu je obavezno obaviti sanitarnu rezidbu, ukloniti grane za koje smatramo da su zaražene i mumificirane plodove.

Prije nego što se odlučimo da sami izvedemo rezidbu voćnih stabala trebamo se dobro upoznati sa: vegetativnim i rodnim grančicama različitih vrsta i njihovom razmještaju unutar krošnje, kao i pupoljcima i njihovim rasporedom na grančicama.

Pupoljci koji se javljaju na voćnim stablima mogu biti cvjetni pupoljci, vegetativni pupoljci i mješoviti pupoljci. Vegetativni pupoljci su nosioci rasta prirasta. U cvjetnim pupoljcima se formiraju samo začeci budućih cvjetova. Oni su isključivo nosioci rodnosti i zauzimaju postrani položaj na prirastu, dok vegetativni pupoljci zauzimaju vršno mjesto i iz njih prirast nastavlja rasti.

Ukoliko promatramo horizontalni raspored pupoljaka na prirastu tada vegetativni pupoljak zauzima središnje mjesto, dok su cvjetni pupoljci bočni. Ovakav tip pupoljaka susreće se kod voćnih vrsta Prunus (šljiva, breskva, trešnja) i to su voćne vrste koje prvo cvjetaju, a poslije listaju. Mješoviti pupoljci su nosioci i vegetativnog rasta i rodnosti tj. iz njih se razvija prirast koji je nosioc rodnosti. Razlikuju se dva tipa ovakvih pupoljaka: sa začecima cvijetova formiranim na vrhu točke porasta i sa začecima cvijetova formiranim bočno. Voćne vrste sa ovakvim pupoljcima su: jabuka, kruška, dunja, orah, lijeska, mušmula, malina, kupina, kesten i druge voćne vrste.

Odlučite se za jedan uzgojni oblik

Također, treba poznavati i priraste (grane) koji se formiraju u krošnji i šta se od njih može očekivati kroz dvije, tri, pet godina. Kao i kod cvjetova, različite voćne vrste formiraju različite priraste koji se odlikuju: različitom snagom rasta, da li rastu vrhom ili se vrh završava rodnim pupoljkom, formiranjem vegetativnih i cvjetnih pupoljaka duž cijelog prirasta, da li dolazi do ogoljavanja grana.

Već prilikom sadnje se trebamo odlučiti za jedan uzgojni oblik. Izbor uzgojnog oblika treba biti prilagođen: voćnoj vrsti, našem cilju - da li se radi o vikend voćnjaku ili intenzivnom plantažnom zasadu, vremenu koje možemo posvetiti održavanju. Možda nam cilj nije proizvodnja već ključnu ulogu ima estetika. Postoje brojni oblici: piramida, kotlasta krošnja, vreteno, kordunice, svijećnjaci, palmete. Iz ovih osnovnih oblika izvedeni su različiti oblici: uspravna i položena kordunica, vitko vreteno, solen, etažna piramida, poboljšana piramida, jednokraki svijećnjak, dvokraki svijećnjak, palmeta kosih grana, palmeta ravnih grana i mnogi drugi.

Foto: Axente Vlad/bigstockphoto.com


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]