Pravilna sadnja maslina

Sadnju manjeg broja sadnica maslina u vrtovima i okućnicama, obavlja se kopanjem sadnih jama. Treba koristiti samo zdrave i kvalitetne sadnice, nabavljene u ovlaštenom i kontroliranom rasadniku i prema unaprijed isplaniranom sortimentu, radi mogućnosti međusobnog oprašivanja.

Poželjno je da sadne jame budu iskopane bar jedan mjesec prije sadnje. Dimenzije sadne jame trebaju biti najmanje 60 cm dubine i 80 - 100 cm širine. Što veća, šira i dublja jama, to bolje. Ako je sadna jama dublja od predviđene, to ne znači da sadnicu treba dublje posaditi.
Gnojivo ne treba stavljati na dno sadne jame, a to često mnogi rade. Kad je sadna jama pripremljena za sadnju, par dana prije sadnje, treba vratiti 2/3 zemlje. Ako nedostaje zemlje zbog konfiguracije terena, treba je donijeti. Sadnica masline oslobodi se od plastične vrećice ili kontejnera i postavi u sadnu jamu. Oko sadnice se stavi mineralno gnojivo s manjim sadržajem dušika, kao npr. NPK u omjerima 5:20:30 ili 7:20:30.
Zatim se zasipa s još malo zemlje i pri površini, cca 20 cm, stavlja se stajnjak oko sadnice, ne blizu sadnice, nago barem 15 - 20 cm daleko od nje u obliku vijenca. Stajnjak se stavlja u količini od 10 do 15 kg. Ako se stavi više, neće štetiti, već samo koristiti.

Nakon toga sadnicu treba zaliti s malo vode, bez obzira na vlažnost tla, zagrnuti s još malo zemlje, nagaziti oko sadnice, i potom staviti još malo rahle zemlje oko sadnice i više ne gaziti. Sadnicu ne saditi preduboko, najbolje je posaditi do razine do koje je bila u vrećici ili 10-ak cm dublje. Uz sadnicu postaviti čvrst i ravan kolac za koji će se sadnicu masline privezati vezivom, i to u obliku osmice. Kolac je potreban da sadnici omogući uspravan rast, jer bi se bez kolca nagnula u smjeru u kojem najčešće puše vjetar. Maslinu odmah treba formirati nakon sadnje i prikratiti je na visinu od 100 do 140 cm. Treba skinuti sve izboje koji izbijaju u dnu sadnice.

Najbolja je kasnojesenska sadnja

Kasnojesenska sadnja, ako vremenske prilike dopuštaju, najkvalitetnija je sadnja i postiže najbolji uspjeh. Jesenska sadnja bolja je od proljetne iz više razloga. Kao prvo, u jesen je najveći i najbolji izbor sadnica.
Osim izbora, vrlo su važne biološke prednosti takve sadnje. Poznato je da korijen voćke, za razliku od nadzem nog dijela, raste cijele godine ako su povoljni vlaga, temperatura i opskrbljenost hranjivima.
Kad se sadnica posadi u jesen, lakše se primi, jer iskoristi taj jesenski rast korijena i formira bezbroj sitnih korijenovih dlačica.
Maslina i druge voćke posađene u jesen iskoristit će i proljetni intenzivni rast korijena, za razliku od onih koje se posade u kasno proljeće, pa ne iskoriste taj val rasta korijena.