Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ivo Grgić
  • 17.06.2015. 07:15

Ozračene muhe u dolini Neretve

Neretvanski voćari strpljivo očekuju što će im sve donijeti Pilot projekt kojim je nedavno ubačeno 20 milijuna ozračenih mušica na njihove plantaže u hrvatskoj Kaliforniji

  • 813
  • 87
  • 0

Mnogi voćari u Neretvanskoj dolini, odnosno proizvođači mandarina te inog agrumskog voća kažu kako su gotovo iznenađen nedavnim puštanjem 20 milijuna mediteranskih voćnih mušica stabiliziranih radioaktivnim zračenjem u taj ruralni prostor poznate hrvatske Kalifornije tvrdeći kako ih o tome nitko prethodno nije upoznao. Takvu akciju ne pamte ni vremešniji, najstariji Neretljani nadajući se, ipak, kako je ona sastavni dio Pilot-projekta kojim se nastoji smanjiti uporaba pesticida, a istodobno i brojnost jednog od najvećih nametnika.

To ocjenjuju mjerodavni stručnjaci tvrdeći kako sterilizirane muhe istiskuju plodne, a koje nisu sposobne za razmnožavanje. Hoće li to biti tako zasad nitko ne može točno odgovoriti, dok neretvanski poljoprivrednici napominju kako doista ne pamte takvu akciju u zaštiti plodova na njihovim plantažama mandarina otkako su se počeli baviti proizvodnjom tog mediteranskog voća.

Neretvanski voćari strpljivo očekuju što će im sve donijeti ozračene mušice

Ponuda mandarina uz rijeku Neretvu

Svi manje-više nerado govore o navedenom projektu tvrdeći kako o njemu ni najmanje nisu informirani, primjerice o razlozima i svrsi puštanja ozračenih mušica u dolinu Neretve i njihove plantaže agruma, niti o posljedicama pa ne mogu komentirati taj događaj koji za njih predstavlja nepoznanica, iako se zbio, kažu, gotovo u njihovu dvorištu. Vlasnici plantaža agruma odnosno nekih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ova) smatraju da su ih o spomenutom Projektu trebale upoznati mjerodavne institucije općine, grada, Dubrovačko-neretvanske županije, resornih ministarstava, posebice iz Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, a njihovi su pogledi, glede toga, i dodatno uprti prema savjetodavnim službama za zaštitu bilja.

Doima se kako je navedena akcija mimoišla i udruge voćara, kao i tvrtke koje se bave proizvodnjom i otkupom te prodajom mandarina i inih agrumskih proizvoda u Neretvi?! Tek o nekim aspektima toga problema pokušali smo dobiti odgovor od prof. dr. sc. Ive Grgića s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pitali smo ga, među inima, kako su neretvanski poljoprivrednici odnosno voćari, prema njegovu mišljenju, prihvatili navedenu metodu eventualne zaštite agruma na njihovim plantažama te što bi u konačnici mogli očekivati.

No, koje su spoznaje dr. Grgića o tom Projektu?

"Tek ponešto znam o tome. Ideja se pojavila još prije nekoliko godina i nema nikakvih tajni u tome, jer je Projekt bio javno financiran. Naime, sama ideja da se koriste nekonvencionalna sredstva i postupci u poljoprivrednoj proizvodnji su itekako pohvalna. Drugo je, pak, pitanje koliko se u tome uspijeva te koje se predradnje moraju učiniti kako bi nešto iz "laboratorija izašlo u život". Eventualne posljedice iščitavam iz tiskovina, osvrta poljoprivrednika odnosno voćara iz doline Neretve, o čemu slušam i gledam i iz drugih medija, i slično. O tome bi trebalo više razgovarati s voćarima u tom kraju vodeći računa kako se ne bi možebitno pomiješali uzroci neke loše pojave.

Prof. dr. sc. Ivo Grgić

Naime, kod uvođenja novoga postoje dvije krajnosti - od ushita do razočaranja. U početku, ako se nudi izravna brza korist, jeftiniji input ili neizravna, odnosno prodaja za veću cijenu kada je riječ o ekološkoj proizvodnji, proizvođači su ushićeni i brzo se "širi istina o...". Kada se dogodi nešto neočekivano loše i to krene "po zlu", poljoprivredni proizvođači su razočarani, pljušte optužbe i slično. Inače, o tom Projektu postoje različita mišljenja i procjene učinka, a jedino je točno - ipak se "nešto događa". I sve češće je "gunđanje'" poljoprivrednih proizvođača na neželjene efekte križanja tih mušica s domaćom muhom", ovih je dana za Agroklub izjavio naš ugledni stručnjak prof. dr. sc. Ivo Grgić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta.

Pilot-projekt o 20. milijuna ozračenih mušica bio javno financiran?!

Kaže kako su baš mjerodavni oni stručnjaci koji poznaju problematiku i imaju spoznaje o iskustvu iz drugih podneblja, gdje se događala introdukcija steriliziranih voćnih mušica.

"Odgovorno tvrdim kako u našem okruženju postoji "nedostatak znanstvene kuraži" te je prisutan općeprihvaćeni trend nezamjeranja. Dobro se zna tko je i kada započeo s pokusom pa taj vjerojatno zna i odgovor na sve moguće upite koji "žuljaju" voćare u Neretvanskoj dolini, posebice proizvođače mandarina te inih agruma. No kada sam spomenuo nezamjeranje, tu spada i dio nezamjeranja poljoprivrednim proizvođačima", ističe prof.dr.sc. Grgić.

Dakako, taj naš ugledni stručnjak razmišlja i o mogućoj kvalitetnijoj proizvodnji nakon što se u cijelosti primjeni navedeni Pilot-program. Više će se znati i o tome koju će sve korist ili eventualnu štetu donijeti neretvanskim voćarima, odnosno proizvođačima mandarina. Čak i o tome kako će se manifestirati u toj sredini, makar je po ocjenama vrhunskih stručnjaka, prikladna za primjenu spomenute metode u proizvodnji agruma.

Dolina Neretve

"Osobno sam za vrlo pažljivu, postupnu introdukciju "živoga" u naš ekosustav pa čak i onog što se pak tiče strukture prehrambenih namirnica s uvođenjem nekih "novih" proizvoda na koje naš organizam nije navikao. Ali, profit je postao svetinja, sredstvo i cilj, dok je sve drugo manje bitno. Nisam zagovornik teorija urota, niti to pratim u bilo kojem području, ali sam za to da se što manje "unosi ne pripadajućih novotarija u poljoprivredu našeg podneblja". Možda je to previše u mome očekivanju kada globalizacija ruši i preskače granice svega mogućega. I dalje zastupam mišljenje, kao odgovor "što proizvoditi" najbolje daje "metoda viziranja": popeti se na vrh brda i pogledati što se sve nalazi u vidokrugu. Malo šale, ali je istinito. Zanimljivo je kako cijena samo jedne pošiljke muha, prema informacijama iz tiskovina, stoji više od 2.000 eura i da to zasad financira Agencija za nuklearnu energiju. Jest da je UN-ova, ali...", upozorava prof. dr. sc. Grgić.

Samo je profit nažalost postao svetinja, sredstvo i cilj, dok sve drugo i nije bitno

Ujedno smo ga zamolili za kratak osvrt na sredozemnu voćnu muhu Caratitis capiteta, koje sve više štete čine proizvođačima mandarina te inih agruma, nažalost i smokava, bresaka. Opisujući muhu, znalci ističu kako je takva odrasla muha žutosmeđe boje, sa žutim poprečnim prugama na prozirnim krilima te da je duga od četiri do pet milimetara dok joj je raspon krila između osam i jedanaest milimetara. Ličinka je, ističu, blijedožute boje, zašiljena tijela dugog sedam milimetara. Ta muha prvenstveno napada voćne vrste čiji su plodovi mekane i slatkaste konzistencije, dakle, poput mandarina, nektarina, smokava, bresaka, čineći ogromne štete poljoprivrednim proizvođačima odnosno voćarima. "Dakle, odgovor ja jasan, u pravilu reže se zaraženo tkivo. Dok se ne pronađe cjelovito rješenje vrijedi: locirati, zaustaviti i uništiti, a o naknadi štete poljoprivrednim proizvođačima-voćarima treba se pobrinuti šira svjetska zajednica", ističe prof.dr.sc. Grgić.

Izvlačenje ubranih mandarina

Na upit u kojoj je svezi sadašnja akcija s naporima UN-ove organizacije za poljoprivredu i hranu (FAO) te Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), koje istražuju mogućnosti da se tehnike nuklearnog zračenja upotrijebe za rješavanje problema u proizvodnji hrane i zašto je za provođenje navedenog Pilot-programa odabrala baš dolinu Neretve koji je u Hrvatskoj pokrenut prije 15 godina, prof.dr.sc. Grgić posve određen: "Osobno sam protiv, jer i danas se u svijetu proizvodi hrane više od potreba. Drugo, mi smo "konzervativci", jer jedemo vrlo mali broj jestivih vrsta. Potencijal je u nečem drugom. Međutim, tko zna što će biti normalno i poželjno jednog dana, a što ne. Da se našalim, ne treba mi 3D-printer kako bih se divio ljepoti žene i ne dvojim s kime (i čime) bih vodio ljubav."

Odgovor o eventualnoj koristi ili šteti Pilot-projekta poznat samo njegovu voditelju?!

Anđelko Barišić kod svojih mandarina

Inače, na o svrsi Pilot-projekta, njegovoj koristi ili šteti, suzdržani su mjerodavne savjetodavne službe i stručnjaci, udruge i tvrtke na razini Dubrovačko-neretvanske županije, kao stanovnici u dolini Neretve gdje ima oko 12.000 hektara zemljišta, i gdje se gotovo 90% poljoprivrednika intenzivno bavi proizvodnjom voća, poglavito agruma, od čega oko 80% otpada na plantaže mandarina za izvoz. Vole reći kako je odgovor najvjerojatnije poznat samo voditelju spomenutog Pilot-projekta u Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo. Zato gotovo sve voćare u Neretvanskoj dolini i dodatno muči ishodište najnovije poljoprivredne akcije te kako će se pokazati uspješnom u njihovoj sredini?

"Nisam prorok, jer se katkada neka pojava na kraju pokaže i kao dobra. Primjerice, pojava krumpirove zlatice u Europi se ne bi dogodila da prije toga nije "došao" krumpir koji je od gladi spasio mnoštvo tadašnjeg življa. Ali oni koji umru od gladi, ne gledaju u deklaraciju na proizvodu. To ne znači da ih trebamo trovati ili da nam budu pokusni kunići", poručio je prof. dr. sc. Ivo Grgić.


Fotoprilog


Tagovi

Dolina Neretve Ozračene mušice Pilot projekt Dolina Neretve Sterilizirane muhe Plantaže mandarina Ivo Grgić Agronomski fakultet Introdukcija Ceratitis capitata Sredozemna voćna muha

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]