Od radija do crvenih jabuka

Sandra i Davor Miklošić iz Novigrada Podravskog, mjesta u Koprivničko-križevačkoj županiji bili su 2001. godine mladi bračni par, oboje zaposleni u jednoj medijskoj kući. Posjedovali su samo hektar naslijeđene zemlje, a kako je bilo neisplativo na tako malom komadu uzgajati žitarice, odlučili su podići voćnjak.

Stupili su u kontakt sa slovenskim voćarskim stručnjakom, sada nažalost, pokojnim, Francom Kotarom, koji im je bio na raspolaganju i pomogao u počecima njihova voćarenja. Dignuli su kredit, kupili još zemlje i za početak posadili oko sedam tisuća stabala jabuka. Mještani okolnih sela sa čuđenjem su pratili kako se uz Podravsku magistralu, između Plavšinca i Novigrada Podravskog, okruženi poljima pšenice i kukuruza, sade nasadi jabuka.

Uz nadzor i savjete stručnjaka posao je sigurniji

"Da, ljudima je to bilo čudno. Sjećam se tih početaka, svi su nam davali hrpe savjeta, kako i koje sorte saditi, no mi smo od početka bili u kontaktu sa stručnjacima Savjetodavne službe. Prije sadnje napravili smo analizu tla, u čemu nam je puno pomogao prof. Želimir Vukobratović s Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, kao i osnovnu meliorativnu gnojidbu, kako bi mlade voćke što bolje uspijevale. Također, svake četiri godine radimo kontrolu kondicije tla i prema potrebama dodajemo kalcij, fosfor, kalij ili što već rezultati nalažu.

I dan danas surađujemo sa Savjetodavnom službom. Primjenjujemo njihove preporuke, u prvome redu zato jer zaštitu obavljamo prema principima preventive i na temelju stvarnog stanja koje pratimo preko meteo stanice i prognostičkog modela. I iznimno smo zadovoljni, jer su nam savjetodavci, a tu moram spomenuti Željkicu Oštrkapa-Međurečan i Leona Goluba, uvijek na raspolaganju. Posadili smo četrnaest sorata jabuka, manji dio u intradukciji, kako bismo testirali mikrolokaciju, no glavninu nasada čine sorte Elstar, Gala, Zlatni delišes, Idared, Mutsu i Pinova", priča nam Davor Miklošić, koji je u međuvremenu ostavio siguran posao u jednoj radio postaji i u potpunosti se posvetio poslovima u voćnjaku.

Danas se voćnjaci Obrta za proizvodnju, trgovinu i preradu voća "Jara" obitelji Miklošić, nalaze na četiri lokacije i ukupno prostiru na nešto više od šest hektara. Osim jabuka koje uzgajaju na 3,5 hektara, na nešto manje od dva hektra posađene su breskve i nektarine, na 0,6 hektara višnje dok je pod trešnjama trenutno 0,15 hektara voćnjaka. U dvorištu obiteljske kuće imaju hladnjaču kapaciteta 15 tona.

Za hektar voćnjaka pod zaštitnom mrežom 12 tisuća eura

"Zbog lošeg vremena prošle godine, urod jabuka je bio nešto manji i kvaliteta lošija. Sad je evo opet sušno razdoblje, no vjerujem da neće naštetiti voćkama, jer voćnjak je dobro iskondicioniran, imamo navodnjavanje kap po kap, tako da voćke imaju sve što im treba. Kompletni nasadi su pokriveni mrežom za zaštitu od tuče. Ta investicija je bila prilično skupa, jer postavljanje mreže po hektaru je koštalo oko 12 tisuća eura. No, to je dugogodišnja investicija i mogu reći da je mreža od 2006. godine, otkako je postavljena, najmanje tri puta spasila urod i nasade od velikih šteta kakve nanosi tuča. Za godinu dana, napokon ćemo do kraja otplatiti kredit kojeg smo podigli za opremanje nasada pa već sada razmišljamo o novim investicijama.

Korisnici smo poticaja, no obzirom da za podizanje i održavanje ovakvoga voćnjaka, treba puno novaca, mogu poručiti da, ukoliko netko razmišlja o bavljenju voćarstvom zbog poticaja, bolje da ni ne kreće u ovaj posao. Novac iz IPARD programa nismo tražili, no kako razmišljamo o novim investicijama, vjerujem da ćemo iskoristiti neku od mogućnosti iz mjera ruralnog razvoja", ističe vlasnik Jare. Dio voća prodaju na tržnici, dio na kućnome pragu, a dio raznim kupcima koji su proteklih godina prepoznali njihovu kvalitetu i pouzdanost.

Cjelokupni sustav proizvodnje pod inspekcijskim nadzorom

Budući da su u Integriranom sustavu proizvodnje, pod inspekcijskim nadzorima im je cijeli proces, od radova u voćnjaku, proizvodnje do skladištenja voća te zbrinjavanja opasnoga otpada.

"U prošloj godini, u kojoj vremenske prilike nisu išle na ruku voćarskoj proizvodnji, ubrali smo oko 35 tona jabuka po hektaru. Općenito, najboljom se pokazala višnja, dok su breskva i nektarina podlegle velikim količinama kiše i vlage. Urod trešanja bio je, pak, smanjen zbog proljetnih mrazeva. Osim mene, u voćnjaku je zaposlena još jedna radnica, a u sezoni berbe voća, koja nam traje od kolovoza do studenoga, angažiramo i do šest sezonskih radnika" priča nam Davor. Miklošićevi uz konzumno voće, proizvode i plasiraju na tržište i nekoliko vrsta voćnih sokova i to bistri i mutni sok od jabuka, kao i sokove od višanja i bresaka.

Udruženja voćara dobro bi došla

"Riječ je o čistoj istisnini voća, bez dodane vode, šećera i konzervansa. Tako iskoristimo i ono voće koje ne zadovoljava stroge kriterije prodaje. No, kad je o sokovima riječ, veliki problem je, što većina kupaca smatra da im je cijena previsoka. A cijenimo ih prosječno 12,00 kuna po litri. No, to je tako. Potpuno prirodni sokovi kupcima su skupi, dok im je većina sokova, posebno gaziranih, poprilično dostupna. Ukoliko ćemo se odlučiti na proširenje voćnjaka, vrlo vjerojatno ćemo povećati broj stabala trešanja i višanja. No, to zahtijeva i popratnu logistiku, poput tunela za hlađenje. A kako su to iznimno skupe investicije, bilo bi puno jednostavnije kad bi u te popratne objekte, novac zajedno uložilo više voćara. Što ćemo doista poduzeti, pokazat će vrijeme i mogućnosti" zaključuje Davor Miklošić iz Novigrada Podravskog.

Voćarstvo za Davora nije samo ozbiljan, težak i odgovoran posao, već i životni poziv u kojemu se, kako kaže, našao punim srcem. I nakon našeg razgovora planirao je ostati u voćnjaku prskati jabuke, jer bila je večer i pčele više nisu letjele. Ali, počeo je puhati vjetar pa je prskanje morao odgoditi za neko mirnije vrijeme. Miklošićevima držimo palčeve, da sadnja novih voćaka, što prije od plana postane realnost, te da njihovi, sada devetogodišnji blizanci Klara i Vilim, nakon što odrastu, nastave obiteljski posao.