Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Marijan Vučak
  • 27.08.2016. 16:30

Mladi voćar u kršu širi trešnjik na 1400 stabala

OPG Marijan Vučak u Cisti Velikoj će uskoro proširiti svoju plantažu trešanja pa će ukupno imati 1.400 stabala na površini oplemenjenog ruralnog prostora više od tri hektara. Vučak je uvjerenja kako je njegov projekt tek jedan od mogućih kako bi se mogao više potaknuti povratak mladih iz urbanih sredina na selo te popraviti i demografska slika.

  • 9.419
  • 1.527
  • 0

U kršu Ciste Velike odnosno na području Općine Ciste Provo, u ruralnom prostoru zapadnog dijela Imotskog kraja, Marijan Vučak je sa svojom obitelji prije tri godine posadio mlade trešnje te nasadi te voćke neočekivano dobro napreduju, čak i bolje no što se očekivalo.

Vlasnik ih redovito zalijeva kad god im ponestane vlage u zemlji, uglavnom tijekom ljeta kada je suša. Kaže kako je na svojoj plantaži posadio oko 700 stabala trešanja nakon što je sredio papirologiju, a stručnjaci i mjerodavne institucije analizirali tlo, dakako i vlasnik teškom mehanizacijom pripremio zemljište u kršu Zagore.

Iz Splita dolazi vikendom i brine za voćnjak

"Po zanimanju sam elektrotehničar, radim u Splitu gdje stanujem sa svojom obitelji ženom i dvoje djece. Kad god imam vremena, a to je uglavnom vikendom, redovito dolazim u Cistu Veliku te posjetim rodbinu i radim u svom mladom voćnjaku. Naime, riječ je o nasadu mladih trešanja od 700 stabala koji sam 2012. godine podigao na površini oplemenjenog krša od oko 16.000 metara četvornih. Sada je u četvrtoj godini vegetacije, a prvi solidni urod očekujem 2017.

I ove godine je bio neočekivano dobar potencijal u vegetaciji, ali je rano-proljetni mraz u travnju desetkovao urod. Unatoč tome, ubrali smo lijepih uzoraka plodova, no tu smo priču priveli kraju i krenuli dalje. I ono što je naša plantaža do sada pokazala, ipak smo zadovoljni nakon toliko uloženih sredstava (oko 50.000 eura), rada, truda, truda, muke, što se ipak postupno vraća. Ali to je iznad svega veliki gušt, prvenstveno ljubav ne samo prema poljoprivredi odnosno voćarstvu, nego rodnom kraju, krševitoj i plemenitoj Zagori, gdje sam rođen i odrastao. Tek nakon toga će vjerojatno doći i nekakva novčana stimulacija", ističe Marijan Vučak i nositelj svog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG).

Širenje plantaže na još 1,6 ha

Priznaje kako je u njemu sve više tinjala ideja da se iz urbane sredine vrati na ognjište svojih predaka u Cisti Velikoj koja se, kaže, uz malo postupno i ostvaruje tijekom proteklih 7-8 godina kroz projekt nasada mladih trešanja. Svjestan činjenice kako se njegov razvojni projekt ne može odjedanput ostvariti, a zadovoljan dosadašnjim rezultatima, taj mladi Cišćanin najavljuje kako će, uz malo novca i rada, širiti svoju plantažu trešanja najmanje na još 1,6 hektara pripremljenog zemljišta gdje će zasaditi 700 stabala (njih ukupno 1400 na oko 32.000 metara četvornih). Ujedno potiho razmišlja i o tome kako bi jednog dana, uz taj projekt na istoj lokaciji, mogli doći i popratni sadržaji, sve glede dopune ponude seoskog turizma.

Marijan Vučak je na plantaži trešanja zasadio i nekoliko mladih stabala bajama

"Naime od početka do ostvarenja moje ideje, a to je razdoblje od 2007/2008., odnosi se na proceduru prikupljanja papira koja i danas traje, jer se ništa ne događa preko noći.

Ništa se ne događa preko noći

To me katkada i naljuti, ali to je ništa u odnosu na ljubav prema voćarstvu odnosno proizvodnji trešanja, mom selu i rodnom kraju, tradiciji, i na kraju vjerojatno neka zarada na koju sada ne mogu računati. Ipak računam kako će se moja plantaža trešanja itekako isplatiti te da će mi vratiti sve ono što sam uložio u taj projekt, gotovo trostruko - od pripreme zemljišta, kupnje sadnica i sadnje, zaštite, berbe plodova, plasmana na tržište, prodaje.

Na ovoj plantaži u kršu imam 700 mladih stabala trešanja, tijekom idućih 18 mjeseci ću ih zasaditi još toliko na površini pripremljenog zemljišta od oko 16.000 metara četvornih. Tako ću na površini zemljišta od nešto više 3 hektara dalmatinskog oplemenjenog krša imati plantažu od 1.400 stabala trešanja, od kojih sada uzgajam sedam sorti, sve kasno cvatuće. Bit će teško pripremiti i obrađivati toliku površinu zemljišta postojećom građevinsko-poljoprivrednom mehanizacijom u dalmatinskom kamenjaru, pa smo u konačnoj u fazi priprema za sredstva iz EU fondova, kojima kanimo kupiti specijaliziranu poljoprivredno-građevinsku mehanizaciju", najavljuje Vučak, poručujući:

Sredstvima iz EU fondova kupiti mehanizaciju

"Moj je projekt i jedan od načina kako bi se mladi mogli vratiti u ovaj kraj tim više što je ruralni prostor Ciste Velike čisto i zdravo podneblje koje nudi normalan život dakako uz rad i ulaganja. Jako dobro smo opremljeni infrastrukturom pa bi ovom prigodom zahvalio lokalnoj zajednici, a u mom voćnjaku postoji i priključak na vodovod, mjerilo i kompletno navodnjavanje te zalijevam stabla kad god zatreba."

Mladi voćar Marijan Vučak uživa i u mirisu smilja

Iako se ne želi koristiti brojevima, Vučak ipak potiho računa kako bi na sadašnjoj plantaži mogao godišnje ubrati oko 14 tona ploda kada bi mu svako stablo u prosijeku dalo po 20 kg, i kada bi mu urod bio zaštićen od eventualne bolesti, tuče. Dakako, vlasnik OPG Marijan Vučak razmišlja i o tržištu i prodaji svojih trešanja?

20 kg ploda po stablu

"Kako je moj nasad trešanja u četvrtoj vegetaciji, a neka stabla su čak i u petoj, već dvije godine intenzivno razmišljam o plasiranju proizvoda na tržištu, o cijeni i prodaji. Ono što je za nas presudno je (pred)turistička sezona, računajući na tržište Grada Splita i njegove šire okolice, turističke destinacije. Trešnje se ovdje mogu ubrati u jutarnjim satima po rosi, zatim ih u prijepodnevnim satima istog dana onako svježe nuditi domaćim potrošačima i inozemnim turistima. Tako će moje trešnje, kao voće, biti i značajna dopuna u zdravoj ishrani i turistima, a moja plantaža značajna veza između dalmatinsko-zagorskog krša te mora i turističkih destinacija", ponosno će Marijan Vučak.

Za plasman se ne brinu

Ističe kako je njegov projekt ozbiljan i zahtjevan s obzirom na obradu kamenita tla, ali istodobno gospodarski i društveno opravdan u demografskoj obnovi sela. Opetuje kako ga je s obitelji odvela ljubav prema voću odnosno sadnji i uzgoju trešanja, prema poljoprivredi, te da ih je zadržala u njihovu ambijentu. Dodaje da će se proizvodnja tog voća isplatiti.

"Iskreno govoreći, ja i moja obitelj u tome vidimo egzistenciju, budućnost, što nam je to veliko zadovoljstvo. Kada bismo sada planirali neko gospodarenje, to nam je još sve daleko. Što se pak tiče financija, naš projekt nešto podupire lokalna zajednica i država. Nadamo se kako na tržištu nećemo imati problema, jer je izražena potražnja za ovim proizvodom. Tako se uopće ne bojimo za plasman ne samo na domaćem, nego i na inozemnom tržištu", kaže Vučak.

Proizvodnja plantažnog voća i oplemenjivanje krša

Upoznaje nas i o tome kako su mu mlada stabla na plantaži trešanja protekle i ove godine najprije izdržala udar orkanske bure, pa su ih morali dobro učvrstiti. No, on je i tijekom ovogodišnjeg proljeća gotovo svakog dana bio u mladom obiteljskom voćnjaku gdje uvijek ima posla. Ističe kako je posao intenzivniji tijekom vegetacije kada stabla veže i malo ih širi da ne bi toliko rasla u visinu. Napominje da je bolje kada je krošnja trešnje šira i bliža zemlji pa joj se ne mogu obrati svi plodovi. Marijan dodaje kako je i vjetar u krošnji voćke koristan onoliko, koliko je i štetan kada mlada stabla trešnje nisu učvršćena.

Ujedno podsjeća kako su mnoga sela u Zagori davno počela izumirati gdje su brojne kamene kuće prazne, bez nasljednika odnosno potomaka svojih predaka. Zato u tom ruralnom prostoru i nema toliko mladih koji bi se bavili poljoprivredom, primjerice voćarstvom i stočarstvom za što su potrebne i znatne količine vode za navodnjavanje u čestim sušnim razdobljima tijekom ljeta i jeseni.

Vjerojatno će poljoprivrednici u tom podneblju biti primjerom inim OPG-ovima u obnovi svojih zapuštenih i zakorovljenih njiva - u proizvodnji plantažnog voća u oplemenjenom ljutom kršu dalmatinskog zaobalja. Tako bi Zagora još više oživjela, a i turisti bi više uživali u svježim kvalitetnim poljoprivrednim plodovima. No, Marijan Vučak nije usamljen u proizvodnji voća i u Općini Cista Provo, jer na tom području ima još nekoliko obitelji koje se bave sličnom djelatnosti, koja udahnjuje novi život u taj ruralni prostor.


Fotoprilog


Tagovi

OPG Marijan Vučak Plantažni voćnjak

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Je, odužila se i ta prijestupna veljača, ali Ministarstvo pretjeruje :/