Kamen spoticanja za rekordnu proizvodnju jabuka

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prošla je godina bila iznimno plodna, barem što se tiče uroda voća. Naime, povećana je bila proizvodnja većine važnijih vrsta voća. Kod jabuka se taj rast kreće i do 151 posto pa ih je lani proizvedeno 112,2 tisuća tona, a godinu prije 44,7 tisuća tona.

Ni rekord u proizvodnji jabuka ne može pomoći nesređenom tržištu

Ponos koji je jesenas vladao među voćarima nakon završetka berbe jabuka, jer je Hrvatska konačno ostvarila rekordnu proizvodnju, što je i znatno više od samodostatnosti tog proizvoda, nije dugo trajao. Situacija koja vlada na hrvatskom tržištu brzo ih je vratila u realnost. Iako su hrvatski, a posebno slavonsko-baranjski voćari, proizvođači jabuka, bili uvjereni da će im iznimno visok i nadasve kvalitetan urod, nakon niza proteklih godina visokih ulaganja u nove nasade i tehnologije, donijeti i odgovarajući profit, stvari su se na klasičan hrvatski način odvile u drugom smjeru pa urod ili nisu imali kome prodati, ili su bili prisiljeni prepustiti ga otkupljivačima i trgovcima, velik dio čak i baciti, a preostale količine još uvijek držati u skupo iznajmljenim skladištima.

Sada ga pak mogu prodati po nerealnoj cijeni ispod dvije kune za kilogram, što ne pokriva ni troškove proizvodnje. I tako se rekordan urod pretvorio u rekordno razočaranje.

Iako je cilj koji su postavili prije osam godina, kada su se u Klasteru Slavonska jabuka, počeli intenzivnije udruživati i baviti razvitkom voćarstva, na neki način i ostvaren, entuzijazam je brzo splasnuo. Osnovni razlog je to što Hrvatska nema potrebne hladnjače za skladištenje voća, a one koje postoje - u rukama su otkupljivača koji diktiraju uvjete na tržištu.

"Tko bi rekao da će nam tržište biti kamen spoticanja", kažu voćari.

Implementacija struke u proizvodnji dovela do kvalitete i većeg uroda

U Klasteru Slavonska jabuka su učinili sve što su mogli kako bi implementirali struku u proizvodnju jabuka i zahvaljujući projektima Jabuka-net 1 i Jabuka-net 2 kroz europske fondove i pomoć Osječko-baranjske županije, sva su raspoloživa financijska sredstava uložili u razvoj proizvodnje. Zahvaljujući golemu naporu Odjela za voćarstvo osječkog Poljoprivrednog instituta, dostigli su europsku razinu proizvodnje, imaju kvalitetnu jabuku i to sorti koje domaće i EU tržište najviše traži. Proizvodnja ide i 40 do 50 tona po hektaru (za razliku od ranijih 10 do 20), uz 80 do 90 posto jabuka prve klase (ranije najviše od 50 posto).

Razvoj tržišta i trženja voća i povrća nije pratio proizvodnju

Kako navodi Glas Slavonije, iz Klastera smatraju da je postojeći sustav trženja u Hrvatskoj nedostatan, jer postoji samo pet ili šest otkupljivača, a proizvođačima donosi gubitak u poslovanju i bez obzira na to koliko oni uspjeli proizvesti i ostvariti postotak prve klase proizvoda. Sljedeća stvar je da otkupljivači međusobno nelojalno konkuriraju i pri isporuci trgovačkim centrima spuštaju cijene pa je danas u hrvatskim trgovačkim lancima cijena jabuka srozana na samo tri do četiri kune, dok ona na cijelom tržištu zapadne Europe iznosi sedam do deset kuna za kilogram. Od toga samo trenutačnu korist imaju trgovački lanci i otkupljivači. A to je upravo tako jer u Hrvatskoj, za razliku od ostatka Europe, cijenu jabuka ne određuju udruženi proizvođači, zbog čega se na kraju sve lomi na njihovim leđima.

Opravdan je strah da će se i dostignuta razina berbe upropastiti

Dok se ne ostvari težnja Klastera Slavonska jabuka za gradnjom velike hladnjače i distributivnog centra koji bi bio u vlasništvu proizvođača, jer to je jedini uvjet za opstanak i generator novog razvoja ovdašnjeg voćarstva, nema pomaka, napominje direktor Klastera Stjepan Zorić. "Imamo potencijal da za dvije-tri godine u Hrvatskoj dostignemo proizvodnju i 200.000 tona jabuka godišnje, što bi stvorilo pretpostavke za to da postanemo izvoznik najmanje 100.000, a Slavonija najmanje 10.000 tona toga toga voća" rekao je on za Glas Slavonije.

Uklapanje malih gospodarstava u proizvodnju i plasman jabuka

Plan Klastera je stvaranje vlastitog management tima koji bi bio orijentiran isključivo na izvoz jabuka na tržište EU, ali i svega onoga što se u Slavoniji može proizvesti na polju vočarskih i povrćarskih kultura. Novi Program ruralnog razvoja, kažu, bit će im odskočna daska za takvu nadogradnju, a u cijelu priču planiraju uklopiti i mala gospodarstva, koja i na minimalnim površinama od 0,5 do jednog hektara imaju mogućnost biti konkurentna.

Usitnjeni posjedi, nedovoljna opremljenost voćnjaka, minimalni skladišni prostori

Rješenje problema ponudio je Hrvoje Bunjevac, direktor Distributivnog centra za voće i povrće d.o.o i upravitelj zadruge "Zagrebački voćnjaci". Bunjevac je zajedno sa ostalim proizvođačima ostvario veliku pomoć od Zagrebačke županije, a udruženi su jednostavnije došli i do novca iz EU fondova i izgradnje Distributivnog centra. Potreba je kako kaže, izgradnja nove ULO hladnjače čime bi zaokružili cijeli ciklus i osigurali još bolju tržišnu poziciju i bili konkurentni cijele godine. Nedvojbeno je da je udruživanje budućnost svih poljoprivrednih proizvođača, jer udruženi imaju značajno veće prilike za uspjeh na domaćem i EU tržištu. Lokalne vlasti i županije i dalje trebaju raditi na promociji udruživanja poljoprivrednih proizvođača i pružati potporu svim zainteresiranima.

Foto: depositphotos.com