Kako uz "bioswale" stvoriti plodno tlo?

Mnogi poljoprivrednici i vrtlari su čuli za pojam bioswale, ali točna definicija, kao i zašto ga je korisno imati, mnogima je ipak nepoznanica. Riječ je zapravo o jednoj vrsti jarka koja se koristi za kontrolu erozije i očuvanja vlage u tlu. Funkcija ovog jarka je sakupljanje površinskih voda pa se na taj način sprečavaju površinska otjecanja koja dovode do erozije tla. Istovremeno, infiltracijom vlage u tlo, stvara se vlažan prostor, idealna podloga za sadnju višegodišnjih usjeva, kao i voćaka i bobičastog voća, prenosi modernfarmer.

Poput polja riže u Indoneziji

Za razliku od tipičnog odvodnog jarka, bioswale ima funkciju savršenog niveliranja, što znači da voda koja se u njega slijeva ne otječe dalje u jednom smjeru, već se bioswale za vrijeme velikih kiša puni poput kade, da bi ta voda poslije polako, prodirući kroz tlo, navodnjavala usjeve posađene u blizini. Postoje dva dijela bioswale-a, a to je sam jarak - iskopano područje u koje se skuplja voda, i podignuti humak koji se nalazi na strani spusta samog jarka, a nastaje njegovim iskopavanjem. Dok je za odvodne jarke karakteristično da su vrlo uski, kod bioswale-a su i jarak i humak široki i blago strmi, što ih čini vrlo atraktivnima za sadnju. Naime, bioswale mora biti izvrsno niveliran. Na istom se konceptu temelje polja riže u Indoneziji ili terasasti vinogradi u Italiji.

Bioswale za upravljanje gnojivom

Bioswale zaustavlja proces erozije tla tako što usporava otjecanje vode koja se slijeva niz padine. Sva zemlja koju voda nosi sa brda se pohranjuje u dno bioswale-a oko kojeg su koncentrirane velike količine vlage pa tako nastaju izvrsni uvjeti za sadnju. Osim što smanjuje eroziju, rehidrira tlo i izgrađuje ga, bioswale može biti i dio vaše strategije upravljanja gnojivom. Najbolja mjesta za izgradnju bioswale-a su dno pašnjaka ili pilićnjaka gdje će se sakupiti prirodna gnojiva koja se sapiru, a koja će se koncentrirati na jedno mjesto koje tada postaje izvrstan supstrat za sadnju biljaka umjesto da to gnojivo zapravo ispiranjem dođe u vodotoke i na taj način uzrokuje zagađenje.

Oko bioswale-a je najbolje saditi voće, grmlje, bobice i ostale višegodišnje biljke. Neki grade bioswale svakih tri do šest metara na padini, koje onda koriste kao trake za sadnju voćnjaka ili vinograda. Na malim posjedima, jedan bioswale na dnu vrta je prikladno mjesto za posaditi granicu od voćaka i višegodišnjih biljaka i cvijeća, koja će upijati sve ostatke zemljišta i hranjivih materija umjesto da se jednostavno isperu sa posjeda.

Upute za izgradnju bioswale-a

Jesen je idealno doba za igradnju ovakvog sustava jer je vrijeme hladno, a tla su vlažna i mekana. Ovdje je potrebno puno kopanja pa dodatna radna snaga nije na odmet.

Prvi korak - označavanje

Uobičajeni odvodni jarci su konstruirani za tipičnu odvodnju, što znači da su nagnuti nizbrdo. Swale sistem međutim, slijedi konture brda, tako da je voda koji odlazi u te kanala ne otječe, već za vrijeme kiša puni bioswale. To znači da se dno treba poklapati, odnosno imati istu razinu na obje strane bioswale-a. Dakle, prvi korak je označavanje krajeva bioswale-a preko padine. Najlakše ćete izvući razine uz pomoć takozvane "šlauf-vage".

Drugi korak - kopanje

Linija koju ste izvukli u prethodnom koraku vam pokazuje gdje ćete kopati. Neposredno ispod označene linije iskopajte široku i plitku rupu, a višak zemlje koji ćete dobiti iskopavanjem rasporedite u obliku širokog, blago strmog humka koji ćete smjestiti na strani spusta. Nema nekih strogih pravila o veličini bioswale-a, ali što je veći to više vode može apsorbirati tijekom velikih kiša. Od 15 do 30 cm dubine i 1 m širine su uobičajene dimenzije. Tada metalnim grabljama treba oblikovati humak kako bi postao pogodan za sadnju. Kako biste zadržali stabilnost bioswale-a, ne dospustite da nagib bude veći od 10 cm na svakih 30 cm dužine.

Treći korak - sadnja biljaka

Dno swale bazena je pogodno samo za biljke koje uspijevaju na visokim razinama vlage poput močvarnih vrsta kao što je primjerice trska. Međutim, i djetelina, trava te brojne druge biljke će tolerirati povremene poplave koja se pojavljuje na dnu swale bazena.

Sam humak je najbolje mjesto za biljke voćaka, bobičastog grmlja, vinove loze, ljekovitog bilja, cvijeća, i svega ostalog što voli bogata tla, ali zahtijeva izvrsnu drenažu. Tijekom vremena swale bazen će popuniti sa rastresitim tlom punim organskih tvari te će stvarati bogatu zalihu hranjivih tvari koje će koristiti korijenju biljaka.

Foto: ecobrooklyn.com