Kako su voćke nakon suše?

Prema pisanju stručnjaka agronoma Savjetodavne službe, zbog vrućina, kritično je i u voćnjacima. Na plodovima su se od sunca pojavile sunčeve pjege, a plodu direktno izloženom suncu ne ginu ožegline.

Takva jabuka ne može u otkup, samo u industriju, samo u sokove, kažu poljoprivrednici. A cijena je prvoj klasi jabuka još prošle godine bila preniska, pa se o cijeni jabuke za industriju ne mora niti govoriti. Voćari lani nisu dobili za prvu klasu jabuke ni 1,35, 1,40 kuna, a industrijska je bila svega 30 lipa za kilogram pa brojni takvu jabuku nisu niti brali, jer za takvu cijenu nisu imali računa da je beru - dok plate prijevoz i drugo. Ostavili su je neobranu, ili od takvih jabuka pekli rakiju.

Ekstremno visoke temperature i tuča

Vremenske prilike u lipnju 2015. dale su naslutiti da će ovogodišnje ljeto biti toplije nego prošlogodišnje, koje je obilovalo kišama u cijeloj Hrvatskoj. Posljednjeg dana lipnja započeo je scenarij, koji se nastavio cijelog srpnja, a kojeg nitko nije predvidio: visoke i ekstremno visoke temperature, koje su se tijekom dana kretale od 35 °C i više (nerijetko 40 - 41 °C), uz najavu da se takvo vrijeme nastavlja.

U prvoj dekadi srpnja (8./9. srpnja), kratki frontalni poremećaj prekinuo je višednevni niz vrućih i vrlo vrućih dana u kopnenim krajevima i na sjevernom Jadranu. Neizostavna oluja s jakom tučom veličine oraha pa čak i jabuke, 8. srpnja je poharala područje gornjeg Međimurja (Mursko Središće), uz nagli pad temperature (Pleškovec 22 °C). Najviše je kiše palo u unutrašnjosti (podaci DHMZ-a: u Virovitici 33 l kiše). Na sjevernom Jadranu je palo tek mjestimice malo kiše (Rijeka 3 mm).

Vruće vrijeme, s vrhuncem aktualnog vala vrućina upravo ovih dana (38 - 41 °C), stresno utječe i na višegodišnje nasade u cijeloj Hrvatskoj: voćnjake, maslinike, vinograde, uz manja odstupanja od županije do županije te od područja kontinentalne i priobalne Hrvatske.

Teško bez navodnjavanja

Zahvaljujući lošim iskustvima posljednjih 10-ak godina, kada su se počele intenzivno povećavati površine pod voćnjacima te uslijed globalnih klimatskih promjena u tom razdoblju, hrvatski voćari su naučili da bez navodnjavanja nema ozbiljne, kvalitetne i profitabilne voćarske proizvodnje. Većina ozbiljnih proizvođača nasade navodnjavaju pa ako nemaju postavljene sustave za navodnjavanje kapanjem, ovih se vrućih srpanjskih dana snalaze na sve moguće načine. Kritično je u Baranji, gdje većina voćnjaka te sustave nema. Razlog tomu je nepristupačnost vode ili nedostatna sredstva za takva ulaganja.

Intenzivni nasadi jabuke uglavnom su podignuti primjenjujući suvremenu tehnologiju: sustave mreža za zaštitu od tuče i sustave mreža za navodnjavanje kapanjem. Takvi su nasadi manje izloženi ekstremnim uvjetima visokih temperatura i jakog sunca. Važnost postavljenih mreža je i u zaštiti plodova od pojave ožegotina te smanjenje gubitka vode isparavanjem, što omogućuje duže zadržavanje vlage u tlu.

Veći voćari počeli su navodnjavati nasade prije desetak dana, kako bi na vrijeme osigurali dovoljnu količinu vlage u periodu formiranja cvjetnih pupova za narednu godinu. U nasadima koštičavog voća u cijeloj Hrvatskoj (kontinentalna Hrvatska, Istra, Zadarsko zaleđe, Vrgoračko polje, dolina Neretve) u tijeku je berba (breskve, nektarine, šljive).

Sušenje voćaka

U voćnjacima još nisu vidljive značajnije štete od suše, osim u voćnjacima na slabo bujnim podlogama s plitkim korijenom (za jabuku: M 27, M 9 i M 26; za krušku: dunja MC, dunja MA, dunja BA 29; trešnja na svim podlogama Gisele i Colta; za šljivu: Pixy, PENTA itd.), na pojedinim lokalitetima i gdje nema navodnjavanja (kao npr. Grad Zagreb i Zagrebačka županija). Na pojedinim sortama krušaka (viljamovka), zbog visokih temperatura, došlo je do crnjenja i sušenja lišća (Krapinsko-zagorska županija), a i primijećene su, rubno, štete od ptica, koje u potrazi za vodom oštećuju plodove.

U nekim voćnjacima kontinentalne Hrvatske (Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska županija), poglavito kod koštičavog voća (višnje, trešnje, šljive), ove je godine sve više prisutna pojava sušenja stabala. U nasadima aronije pojavilo se sušenje grančica, vjerojatno uzrokovano suvišnom vlagom prošle i u proljeće ove godine. Na voćkama u uzgoju bez navodnjavanja, plodovi prijevremeno dozrijevaju i opadaju na ranim sortama, a i sve više se javljaju ožegotine na listovima i plodovima. Na breskvama, šljivama i jagodastom voću (maline, ribiz) nastaju direktne i indirektne štete od uboda insekata.

U priobalnom dijelu RH nedostatak oborina i vlage očituje se, u prvom redu, kod mladih nasada, kod kojih nema mogućnosti navodnjavanja. Simptomi su žućenje i sušenje lišća (smokva, trešnja, bajam). Pojava smoljenja uočena je kod koštičavih voćaka, kod trešnje, višnje, breskve i marelice.

Foto: depositphotos.com, ChiccoDodiFC