Kako se boriti protiv kovrčavosti lista breskve?

Kovrčavost lista breskve je jedna od najopasnijih bolesti breskve, izaziva je gljivica Tafrina deformans, porijeklom je iz Japana, a u Europi je prvi put opisana 1821. godine u Engleskoj. Danas je ova bolest rasprostranjena širom svijeta.

Najugroženije su mladice voćke

Gljivica napada breskvu, nektarine, a rjeđe se javlja na bademu i kajsiji. Prezimljava u formi spora na kori, grančicama i ljuskicama pupoljaka. Spore zadržavaju vitalnost dvije i više godina. Infekcija se ostvaruje pri toplom i vlažnom vremenu. Optimalna temperatura za ostvarenje infekcije se kreće od 15,5 do 21°C u trenutku bubrenja i otvaranja pupoljka. Samo u ovim uvjetima gljivica može ostvariti infekciju. Optimalna temperatura za daljnji razvoj bolesti je 20°C. Starenjem breskva postaje otporna na ovu gljivicu. Smatra se da su na ovu gljivicu najosjetljiviji listovi starosti do pet do osam dana u ovisnosti o vremenskim prilikama. Već nakon 14 dana starosti, listovi su otporni na ovu gljivicu. Tafrina deformans nema sekundarnih zaraza i nakon ostvarene infekcije ne postoji način da se zaraza spriječi.

Koji su simptomi ove bolesti?

Simptomi se pojavljuju na svim zeljastim dijelovima breskve: lišću, mladim granama, cvijetu i plodu. Oko mjesec dana nakon ostvarene infekcije pojavljuju se prvi simptomi oboljenja na zaraženom lišću. Površina zaraženog lišća je neravna, valovita, sadržaj klorofila se drastično smanjuje, a na listovima se formiraju mjehuri koji, ovisno o sorti, mogu biti crveni ili žuto-zeleni. Na listu se mogu javiti pojedinačni mjehuri ili cijeli list može u potpunosti biti preobražen u mjehurastu masu. Listovi se suše i opadaju. Osim na lišću, simptomi se pojavljuju i na novim granama i plodu. Kao i na lišću, i na njima se zamjećuju zadebljali dijelovi izmijenjene boje koji dovode do sušenja i prijevremenog opadanja. Zaraženi cvjetovi se u cijelosti deformiraju, sasušuju i opadaju.

Ova bolest ne prouzrokuje direktno sušenje stabla voćke, ali dovodi do slabljenja voćke. Stablo postaje osjetljivo na niske zimske temperature, osjetljivije je na napad štetnih insekata i druge bolesti. Tokom tri i više godina, dolazi do postupnog propadanja stabla voćke ukoliko se ne vrše mjere zaštite. Naime, nesuzbijanje bolesti dovodi do potpune defolijacije stabla (potpuno gola stabla) već tokom svibnja i početkom lipnja. Stablo se iscrpljuje jer formira novo lišće tokom lipnja i srpnja.To povlači opadanje plodova, slab vegetativni rast i slabo zametanje pupoljaka za sljedeću godinu.

Mjere zaštite u borbi protiv kovrčavosti lista

Zaštita od ovog oboljenja vrlo je složena i sastoji se od čitavog niza preventivnih i sanitarnih mjera. Prilikom sadnje treba odabrati sorte koje su otporne ili djelomično otporne. Već tokom proljeća treba skupiti zaraženo lišće i plodove, orezati zaražene mladice i ukloniti ih iz voćnjaka. Stabla treba navodnjavati tokom vegetacije. Ukoliko dođe do ponovnog listanja, stabla breskve treba pognojiti dušičnim gnojivom i ukloniti suvišne plodove da se biljka ne iscrpljuje, kako bi imala snage da stvori pupoljke za sljedeću godinu.

U jesen se sakuplja i spaljuje zaraženo lišće, orezuju zaraženi mladari. Tada se vrše i tretiranja breskve u cilju smanjenja inokulacijskog potencijala. Kod nas se redovna zaštita breskve vrši nekim bakrenim preparatom. Drugo tretiranje se vrši tijekom proljeća prije pucanja pupoljaka i najavljene kiše.Tretiranja treba izvršiti u danima bez vjetra. Tijekom proljeća mogu se izvršiti dva prskanja pred bubrenje pupoljaka i u fazi "mišijih ušiju".

Za tretiranje breskve može se koristiti i smješa gline i kreča u omjeru 4:1 i koncentraciji gline 3 do 5%. Otopina gline se miješa sa krečnim mlijekom. U 100l vode dodaje se 3,5kg gline i 0,9kg kreča. Glina se miješa u odvojenoj posudi sa 90l vode. U međuvremenu se pripremi krečno mlijeko od 10l vode i 0,9kg hidratiziranog kreča. Otopina gline se sipa u tankom mlazu u krečno mlijeko uz stalno miješanje. Pravilno pripremljena smjesa treba imati neutralnu reakciju. Preparat se ne smije ostaviti za kasniju upotrebu jer mijenja svoje karakterisitke. Ovaj preparat smanjuje onečišćenje životne sredine i smanjuje trošak zaštite. Glina je po svom sastavu puna mineralnih tvari i poboljšava fizičke, kemijske i biološke osobine biljaka.

Postoje i preparati koji se zasnivaju na antagonističkom odnosu gljivica Pseudomonas aureofaciens i Trichoderma lignorum. Ove gljivice se natječu za podlogu sa Tafrinom deformans, izlučuju antibiotike i druge biološki aktivne tvari koje sprečavaju rast mnogih vrsta patogena i inhibiraju njihovu reprodukciju.