Jagodarima se piše isto što i mljekarima?

Još jedna klasična hrvatska priča dolazi nam iz Nuštra kraj Vinkovaca, sa obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Maršić, na kojem je berba jagoda u punom jeku. Nije sve na ovom OPG-u lijepo i slatko poput jagoda - tog mirisnog i slasnog i za oko ugodnog voća.

Ulaganja su se povećala za 25 posto

U proizvodnju jagoda Maršići su krenuli silom prilika, nakon Domovinskog rata. Tada im je proizvodnja jagoda obećavala zlatnu budućnost, a danas to baš i nije tako budući da su se ulaganja povećala za čak 25 posto. Kada su ušli u biznis s jagodama ponuda na hrvatskom tržištu bila je deficitarna, pa su se stoga i odlučili proizvoditi ovo uistinu divno voće.

Krenuli su sa proizvodnjom na 500-tinjak četvornih metara, a danas ih imaju duplo više. U pravilu je to obiteljski posao, ali kad je sezona u tijeku u pomoć im priskaču i sezonci. Kako za Glas Slavonije ističe gdin. Željko Maršić, vlasnik OPG-a, za podizanje hektara jagoda, nekih 40.000 sadnica, trenutno je potrebno uložiti oko 250 tisuća kuna, a kad su oni ulazili u posao taj iznos se kretao oko 180 tisuća kuna.

Na poljoprivrednom gospodarstvu Maršić trenutno se uzgaja talijanska alba, jagoda koja je po svemu sudeći najtraženija na tržištu. Iako su isprobali razne sortimente, uvijek nastoje zadovoljiti potrebe tržišta, jer ipak im to jamči koliko toliko siguran plasman. Kad bi oni mogli birati prema vlastitim nahođenjima, bez da gledaju tržište, radije bi uzgajali francuske sorte, koje imaju uistinu specifičan okus.

Država im može osigurati siguran plasman, ali nitko ne mari

U Hrvatskoj postoje svi uvjeti za uspjeh ove visokointenzivne kulture, kad bi ta roba našla put prema tržištima hladnije klime od naše, ističe gdin. Željko. No, unatoč činjenici da se malo ljudi udružuje, kao i zbog poluge s državne razine, koja nije postavljena sukladno nacionalnim interesima već prema interesima krupnog kapitala, na žalost to i nije baš tako.

Svoje jagode plasiraju samo na područje Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske srijemske županije te prema Zagrebu. Od države ne dobivaju nikakve poticaje, osim onog da nastupe na nekom sajmu, što im i ne znači mnogo. Gdin. Željko navodi primjere proizvođača jagoda u drugim državama, poput Španjolske, kojima Vlada pruža izvozne stimulanse.

Osnivanjem zadruge Panonicus proizvođači su željeli doći do što povoljnijeg repromaterijala. Iz zadruge se žale kako cijena jagoda iz godine u godinu pada, a prema mišljenju Maršića moglo bi im se dogoditi isto što i mljekarima, da rade bez dobiti.

Problem im predstavljaju i klimatski poremećaji

Prije nekoliko godina uzgoj jagoda bio je isplativ, no danas im probleme predstavljaju i klimatski poremećaji. U svibnju više nema normalnog proljeća. Proljeće je od sredine travnja sušno, u svibnju krenu kiše i svaka jagoda koja nije zaštićena propadne, žali se Glasu Slavonije gdin. Maršić. Proizvodna cijena jagode kreće se od 6,80 do 7,50 kn/kg, a u prosjeku najbolja cijena koju ostvare je 13 kuna po kilogramu. Ako im vrijeme ide na ruku, proizvedu oko 60 tona, a dok podmire sve obveze, po kilogramu im ostane četiri do pet kuna.

Foto: freedigitalphotos.net