Ili kiša ili triba gnojiti

Ukoliko ovih dana padne jedna dobra kiša koju s nestrpljenjem očekuju maslinari, preporuka je da krenu s osnovnom gnojidbom. Boja i izgled lišća najbolji su pokazatelji cjelokupnog stanja stabla masline. Na lišću se očituju sve teškoće s kojima se stablo bori (bolesti, štetnici, suša, hladnoća,tuča, vjetar i dr.). Lišće najbolje iskazuje i stanje ishranjenosti stabla. Zbog toga su vrlo značajne analize lišća (folijarne), zbog potpune gnojidbe u cjelini i pojedinih hranjivih elemenata, baš kao i analiza tla prije gnojidbe.

Dublja obrada

Osnovna gnojidba mineralnim NPK gnojivima osigurava maslini potreban fosfor i kalij u idućoj vegetacijskoj sezoni. Uz to dodatkom manje količine dušika koji se nalazi u mineralnim gnojivima formulacije 1:2:3 zadovoljit će se zahtjevi jesenskog porasta masline, koji obično slijedi poslije zastoja u rastu uzrokovanog ljetnom sušom.

Ukoliko je moguće poželjno je osnovnu gnojidbu obaviti s dubljom obradom tla, kako bi slabo pokretni fosfor i kalij dopremili što bliže korijenu. Ukoliko se radi o tlima s dosta kamena gdje nije moguća obrada tla, predviđena količina gnojiva rasipa se ručno oko stabla masline, ali u tom slučaju treba voditi računa o gubicima koji nastaju djelovanjem vode, sunca, vjetra i korova.

Kako je opseg korijena masline veći gotovo za trećinu od širine krošnje, on zapravo predstavlja površinu na koju se rasipava ili unosi mineralno gnojivo.

Načela gnojidbe

Prilikom određivanja količine i formulacije gnojiva moramo voditi računa o općim načelima gnojidbe, a to su : vratiti u tlo ono što je maslina "potrošila" pri rastu i razvitku, održati ravnotežu drvo-list-plod, a ne tjerati stablo u pretjeranu bujnost, a niti na neishranjenost te svakom stablu u masliniku dati optimalnu količinu gnojiva prema njegovoj snazi, veličini i rodnosti. Uz to potrebno se rukovoditi činjenicom da normalno razvijeno stablo masline s 10 kg ploda potroši 0,6 kg dušika, 0,3 do 0,4 kg fosfora i 0,6 do 0,7 kg kalija iz čega proizlazi osnovna gnojidba u jesen s oko 2,0 kg NPK gnojiva formulacije 5:20:30 ili 7:20:30 ili slične formulacije te oko 2 kg KAN-a ili 1 kg UREE u prihranjivanju u proljeće. Za svakih 10 kg ploda količina gnojiva se povećava za oko jedan kilogram. Ako je kemijska analiza tla pokazala veliki nedostatak fosfora, preporuka je u osnovnoj gnojidbi ići s gnojivima formulacije 10:30:20. Slobodno se može reći da sva tla uz obalu i na otocima (uglavnom crvenice) imaju nisku koncentraciju fosfora.

Masline koje se uzgajaju na flišu, tzv. "bijeloj zemlji" oskudijevaju na većini hranjiva, a kako su ta tla uglavnom alkalična, potrebno je davati sulfatna NPK gnojiva, gdje je kalij u obliku kalijeva sulfata (npr. NPK 5:20:30, NPK 7:14:21), jer nešto jače smanjuju lužnatost nego kloridna NPK gnojiva (7:20:30, NPK 6:18:36, NPK 10:30:20).

Kod mladih maslinika osnovnu gnojidbu poslije prve godine nakon sadnje vršimo s 0,3 do 0,4 kg NPK, druge godine povećavamo količinu za 20 posto i tako do pete godine kada se daje puna doza.

Međutim, organska gnojiva su nezamjenjiva i to ne zbog hranjiva koja se u njima nalaze, koliko zbog organske tvari iz koje nastaje humus koji ima veliku ulogu u toplini, prozračnosti, vlazi i mikrobiološkoj aktivnosti tla. Nužno bi ga bilo svake 3-4 godine unositi u tlo prema načelu "što više to bolje". Izostanak ove gnojidbe, a uz optimalnu mineralnu može dovesti do žućenja i opadanja lišća, slabije rodnosti, sušenja izboja i slično. Najvažnija organska gnojiva su stajnjak, kompost (od komina prerađenih maslina, usitnjenog lišća i grančica maslina, od treseta, slame, otpadaka smeća i slično), gnojovka, zelena gnojidba (leguminoze - djetelina, smiljkita, bob, grahorica i sl., njegovana tratina). Međutim, za organsku gnojidbu potrebno je pričekati listopad, odnosno studeni.

Kako vlaga, koju s nestrpljenjem očekujemo i pad temperature zraka ispod 23°C pogoduje osim rastu i razvoju masline, najraširenijoj gljivičnoj bolesti - paunovom oku (Spilocaea oleagina) preporuka bi bila što prije prskati maslinu s pripravcima na osnovi bakra (Nordox, Cuprablau Z, bordoška juha i dr.) vodeći pritom računa kod maslina u rodu da je karenca za bakrene pripravke 56 dana.

U mladim nasadima bez plodova zaštitu treba nastaviti do kasne jeseni.

Povrat kapitalnih ulaganja

Onima koji namjeravaju podizati nove maslinike u proljeće preporuča se osim izbora dobro osvijetljenog položaja pripremu terena izvršiti također neposredno nakon obilnije kiše (duboko oranje i meliorativnu gnojidbu) uz prethodno ispitanu kemijsku analizu tla. Međutim, stupanjem na snagu novog Zakona o državnim poticajima prestaju poticaji za sadnju maslinika koji su iznosili 20.000,00 kn/ha, odnosno 27.000,00 kn/ha za područja s težim uvjetima gospodarenja, ali na snazi ostaje povrat kapitalnih ulaganja koji za jednostavne investicije iznosi do 40 posto uloženih sredstava za jednostavne investicije, odnosno do 50 posto povrata za složene investicije koje se realiziraju preko Operativnog programa podizana trajnih nasada.

Autor: Gordana Dragun