Godinom zadovoljni jedino eko maslinari!

"Devet tona ploda masline mi je propalo ove godine. Šteta sto posto, svih 1.100 stabala na pet hektara je ostalo bez roda", govori maslinar Ivan Atelj iz Raštevića pokraj Benkovca, koji je prijavio štetu na maslinicima nakon što je proglašena elementarna nepogoda na području grada Benkovca.

Vinogradari i maslinari na udaru kiša

Ukupno je 325 poljoprivrednika s benkovačkog područja prijavilo štete uzrokovane obilnim kišama posljednjih mjeseci. Među njima je najviše vinogradara i maslinara. Ekstremne kiše u fazi cvatnje prve su koje su pogodile maslinare, a nakon toga uslijedio je napad maslinove muhe koja je dotukla ostatke ostataka ploda. Godina koju treba što prije zaboraviti i iz nje izvući pouke za dalje.

"U cvatu nas je dotukla kiša. Tada mi je stradalo 60% ploda. Kiše, pa rast temperatura. U krošnjama je na trenutke bila temperatura od 60 stupnjeva Celzijevih. Nakon kiša, došla je maslinova mušica koja je uništila ostalo. Probao sam nešto brati prije nego što sam odustao. Odnio sam 100 kilograma maslina da vidim kakvo je ulje i bilo je loše po mirisu i okusu. U njemu su se osjećale masne naslage od crva", iskreno opisuje poteškoće s kojima se suočava ovu godinu Ivan Atelj.

Zdrava logika o sadnji više kultura nije urodila plodom

Katastrofalna godina. Počelo je s lošim rezultatima u proizvodnji višnje maraške i trešnje, da bi se nastavilo tijekom ljeta s gubitkom drugog uroda smokve dvorotke bijele petrovače. Poljoprivrednici koji su u proljeće zadovoljno gledali obilan rod u svojim vinogradima, tijekom rujanske berbe su više bacili suhog i gnjilog grožda nego što su ga donijeli kući za praviti vino.

Sada ista priča i na maslinama. Sela pamte da bi jedna kultura podbacila, ali malo je onih koji se sjećaju godina kada je sve išlo ovako loše. Zdrava seljačka logika da se posadi što više kultura i tako podijeli rizik od neuspjeha, do sada je uvijek davala rezultate – ako nema maraške, bit će smokava, nema vina, bit će maslina. Sve više se komentira kako je negativan utjecaj na voćke imalo vrijeme, osobito obilne i nagle kiše.

Ranija berba i izoravanje maslinika

Gordana Dragun, rukovoditeljica Savjetodavne službe Zadarske županije, kaže kako je ovogodišnji urod maslina više nego prepolovljen.

"Uzrok lošoj godini su prvenstveno vremenske neprilike, odnosno oborine koje su u vrijeme cvatnje omele oplodnju, potom dovele do nemogućnosti pravovremene zaštite od maslinove muhe, kao i ekspanzija maslinove muhe u ovakvoj godini kojoj su pogodovale vremenske prilike. Preporučljivo je bilo ići u što raniju berbu obzirom na zdravstveno stanje brojnih maslinika. Nakon berbe potrebno je plitko izorati maslinike kako bi se ličinka muhe koja je u otpalom plodu deponirala što dublje barem na 10 centimetara dubine", kaže Dragun.

Težinu ovogodišnje maslinarske godine potvrđuje i podataka da su zadarski savjtodavci dali čak 15 preporuka maslinarima. Ljeto je s količinama oborina bilo ekstremno, a obilježja klime su bila više tropska nego mediteranska. Nagli i obilni pljuskovi su ostavili posljedice na poljoprivredu. Zbog toga se sve više govori o upotrebi hormonskih pripravaka kako bi se biljke spremile na šokove.

Eko maslinari zadovoljni urodom

Ne zbrajaju svi gubitke. U Poljoprivrednoj zadruzi Maslina i vina iz Polače i eko maslinarima okupljenim oko njega kažu da je ova godina bila dobra.

"Krv, znoj i suze, recept su našeg ovogodišnjeg uspjeha. Bilo je teško, trebalo je puno uložiti, ali na kraju nam se isplatilo. Znamo da je u okolici maslinarska godina bila teška, da će ove godine biti manje ulja na tržištu, ali mi isto nećemo ići s podizanjem cijena naših proizvoda", kaže upravitelj PZ Maslina i vino Rade Bobanović.

Benkovački vinogradari također zbrajaju štete na plodu, ali i na nasadima. "Na starim nasadima šteta na urodu se kretala od 50 do 100%. To je šteta koju ćemo na njima pretrpjeti ovu godinu, ali posljedice ovogodišnjih padalina osjećat ćemo duže vrijeme jer će se više loza sušiti. Na mladim nasadima pretrpjeli smo štetu na njima samima. Meni se osušilo 30% panja u mladom vinogradu", kaže predsjednik Udruge vinara i vinogradara Nadin, Tomislav Glavić.