Pošteđen proljetnog mraza, orah je rodio dva puta više nego prošle godine. Iako voćari zadovoljno trljaju ruke zadovoljni bogatim urodom, na tržnicama optimizma baš i nema.
Za razliku od prošle godine kada je zbog lošeg uroda cijena oraha na tržnici dosezala i 120 kuna po kilogramu, ove godine je situacija nešto drugačija. Kilogram očišćenih oraha na zagrebačkim tržnicama može se naći i za 80 kuna, dok se na nekim štandovima može naći i za 70, pa čak i za 60 kuna.
Na internetu se može naći i za 50 kuna, ali kad se tu pribroje troškovi poštarine, cijena vas dođe kao i za one na tržnici. Slična je situacija i s lješnjacima koje prošle godine niste mogli naći ispod 130 kuna, dok se ove godine prodaju i za 70 kuna.
Razlog je jednostavan - pošteđen proljetnog mraza, orah je rodio dva puta više nego prošle godine. Iako voćari zadovoljno trljaju ruke zadovoljni bogatim urodom, na tržnicama optimizma baš i nema. Iako je i dva puta jeftiniji nego prošle godine, potražnje za orasima gotovo da i nema, što je i razumljivo kad znamo kolika je plaća prosječnog Hrvata, rekli su nam na zagrebačkom Dolcu.
Nikakvo čudo što voćari i prodavači s nestrpljenjem očekuju blagdane kada se u gotovo svakoj kući spremi bar jedan kolač s orašastim proizvodima. Na sreću, još je samo nekoliko tjedana ostalo do Božića kada hrvatske domaćice tradicionalno kreću u veću kupnju orašastih proizvoda pa će se i prodati nešto. "Inače, ne znam gdje bih s ovim silnim orasima", odmahuje glavom jedan trgovac koji je želio ostati anoniman.
Kakve će cijene oraha i drugih orašastih proizvoda biti u prosincu, ipak ne odlučuju voćari, već veliki trgovački lanci koji orah uglavnom uvoze iz Turske, najvećeg svjetskog proizvođača ovog voća. Čak i da žele kupiti orah od hrvatskih voćara, to ne bi mogli jer je riječ o jednoj od najmanje zastupljenih poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj. Jedan od razloga za to je činjenica što je mnogima teško čekati i 15-ak godina kako bi dao prinos, iako stručnjaci govore da se nakon tog razdoblja uz minimalna ulaganja može ostvariti dobit.
Još jedan razlog zbog čega hrvatski voćari zaziru od uzgajanja je orahova muha - relativno novi štetnik u hrvatskim voćnjacima. U Europi se prvi put pojavila u Italiji devedesetih godina prošlog stoljeća odakle se proširila u Sloveniju, a zatim i u Hrvatsku. Pojedine županije poput Koprivničko-križevačke u rujnu su bile ozbiljno pogođene ovim štetnikom koje zbog kojeg orasi pocrne, a vanjska ovojnica im postane trula. Ipak, ostaje nada kako ni orahova muha, kao ni dugo čekanje na prinos, neće odvratiti naše voćare od uzgajanja ove iznimno prilagodljive voćke koja jednako dobro uspijeva i u primorskim i kontinentalnim dijelovima naše zemlje.
U susjednoj Srbiji pak, sve više mladih se odlučuje na sadnju oraha jer se sa hektara zasada, bez puno ulaganja, može računati na zaradu i do 10 tisuća eura godišnje. Najviše rada potrebno je u pripremi sadnje i samoj sadnji, odnosno u prvoj i drugoj godini. Sadnice oraha su skuplje od ostalih voćnih vrsta, zbog tehnologije kalemljenja koja traje godinu dana duže.
Foto: AP Photo
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica