AgroKlub.com

\

Voćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Voćarstvo » Aronia melanocarpa: plod budućnosti

Aronia melanocarpa: plod budućnosti

Rasadničarstvo

Aronia melanocarpa: plod budućnosti

Datum: 03.09.2009. |

23

Kategorija:

Voćarstvo

Sponzorirani članak - Rasadnik Milić

Rasadnik Milić je obiteljska tvrtka s dugogodišnjom tradicijom proizvodnje sadnica voća i ruža. Rasadnik je smješten u okolici Donjeg Miholjca, na plodnom tlu, uz samu rijeku Karašicu.
Početak proizvodnje je bio je 80-ih godina, kada smo i proizveli prve sadnice ruža. Nakon prvih koraka i savladavanja tehnologije u narednim godinama povećavamo proizvodnju, tako danas smo najveći proizvođač sadnica ruža u Republici Hrvatskoj i veći proizvođač sadnica voća. U sortimentu su zastupljene vrste ruža: čajevke, floribunde, penjačice, mini ruže, ruže pokrivačice i stablašice.

Uz sadnice ruža važan proizvod rasadnika su i sadnice voća ( jabuke, kruške, šljive, marelice, breskve, borovnice, brusnice... ). Cjelokupna proizvodnja sadnica, vlastiti matičnjak vegetativnih podloga i pupova su pod stručnim nadzorom Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo i Zavoda za zaštitu bilja, čime su osigurani svi potrebni certifikati za ostvarivanje potpore za podizanje višegodišnjih nasada.

Posljednjih par godina prepoznali smo trend zdrave i funkcionalnih hrane i tržištu hrvatske ponudili jednu atraktivnu i novu vrstu, Aroniju melanocarpu, čije sadnice proizvodimo jedini u Hrvatskoj.
Posebno treba istaknuti da se u plodu aronije krije pravo bogatstvo korisnih tvari za zdravlje čovjeka, koncentracija antioksidansa je najveća u biljnom svijetu, a prisutni su i visoki udjeli antocijana, polifenola i vitamina.

Znanstveno je dokazano da plod ove biljke olakšava tegobe izazvane zbog slabokrvnosti, visokog tlaka, povišenog šećera, migrena itd.

U ponudi rasadnika su dvogodišnje sadnice aronije, sorte Nero i Viking. Uz kupnju naših sadnica nudimo i stručno savjete oko pripreme tla za sadnju, gnojidbe, sklopa sadnje, rezidbe, zaštite itd.

Aronia melanocarpa - plod budućnosti

PORIJEKLO I BOTANIČKI OPIS

Rod Aronia potječe s istoka Sjeverne Amerike, gdje ce uz Aroniu melanocarpu ( crnoplodnu aroniju ) još može naći i Aronia arbutifolia ( crvenolisna aronija ). Stanište ove dvije vrste su uglavnom kisela i vlažna tla, s 1000 - 1200 mm oborina na godinu, na području od Kanade do Floride, no iako je aronija porijeklom s američkog kontinenta, prava vrijednost ove biljke prepoznata je u istočnoj Europi.

Vrsta Aronija pripada porodici ruža (Rosacea). Za sada još postoje dvojbe oko pravog naziva za kutivirane sorte aronije. Najčešće se u koristi naziv Aronia melanocarpa (crnoplodna aronija), ostale istoznačnice su Aronia nigra, Sorbus melanocarpa, Pyrus melanocarpa i Mespilus arbutifolia var. Melanocarpa. Postoje i dva hibrida vrste sorbus, naime, x sorbaronia dippelii (aronia melanocarpa x sorbus aria; crnkastocrveni plodovi) i x sorbaronia sorbifolia (a. melanocarpa x sorbus americana, tamnosmeđecrveni plodovi).

U prirodi aronija je listopadni grm, visine 2-3 metra visine i 2,5 metra širine. Jedna od glavnih prepoznatljivosti aronije su prelijepi bijeli cvijetovi koji se nalaze na kiticama. U klimatskim uvjetima kontinetalne Hrvatske cvate krajem travnja. Listovi su ovalni, nazubljenog ruba, u vegetaciji su tamnozelene boje, a u jesen dobivaju dekorativnu žarko-crvenu boju.

Tek nakon razvoja listova, krajem travnja, pokazuju se prvi cvjetovi. Pojedinačni cvjetovi bijele su boje, široki 12 mm i skupljeni u grozdove. Grozdovi se najčešće sastoje od 10 do 15, a na vrhovima mladica i od 30 cvjetova. Cvatnja traje oko 10 dana, pri čemu svaki cvijet pojedinačno cvjeta samo 5 dana. Cvjetove oprašuju uglavnom pčele, ali je moguće i oprašivanje vjetrom. Aronija je samooplodna biljka.

Okrugli, ljubičastocrveni plodovi redovito se pojavljuju u velikom broju. Riječ je o sitnim jabučastim plodovima, vrlo sličnima mušmuli. Promjer jednoga ploda iznosi 6 - 13,5 mm, a težina 1,0 - 1,5 g. Plodovi su u početku prekriveni bjelkastom prevlakom, bez kojega izgledaju kao da su lakirani. Plodovi dozrijevaju u kolovozu. Meso ploda ima intenzivnu crvenu boju i slatku do kiselkastu, trpku aromu koja podsjeća na borovnice U plodovima nema koštica, kao u jabukama i kruškama, a sjemenke su sitne.

Uzgoj aronije započeo je u bivšem SSSR-u. Još početkom 20. stoljeća slavni ruski biolog Ivan Mičurin križao je aroniju s vrstama Sorbus (oskoruša) i Mespilus (mušmula). Budući da su iskustva s tom vrstom divljeg voća bila dobra, aronija je 1946. godine u SSSR-u prvi put bila priznata kao vrsta te preporučena za sadnju u okrugu Altaj. Sljedećih se godina sadila na sve više površina, tako je samo 1948. godine na području današnjeg Sankt Peterburga bilo zasađeno 20 000 sadnica. Godine 1971. aronija je u Rusiji bila zasađena na ukupnoj površini od 5400 ha , u to vrijeme već se uzgajala i u Moldaviji, Bijelorusiji i Ukrajini.

Već u ranim osamdesetim godinama prošlog stoljeća aronija se počela pokusno uzgajati u Bugarskoj, u tadađnjoj Čehoslovačkoj i u skandinavskim zemljama.. Sorte koje se ondje danas uzgajaju ( Aron, Nero i Viking ) relativno su nove i potječu iz Slovačke i Skandinavije.

Aronija se smatra izuzetno ljekovitom biljkom. Proizvodi od ploda aronije su prepoznati kao namirnice koje podižu kvalitetu života tj. kao „funkcionalna“ hrana. Kako bi se otkrili svi pozitivni učinci aronije na zdravlje čovjeka provode se znanstvena istraživanje a Humboldtovom sveučilištu u Berlinu i na američkom Međunarodnom sveučilištu na Floridi.

UČINAK NA ZDRAVLJE

U bivšem SSSR-u aronija je zbog sastojaka važnih za medicinu bila svrstana u ljekovito bilje. Tako se npr. koristila za proizvodnju vitaminskih tableta, ali i lijekova protiv kapilarnih toksikoza, anacidnog gastritisa i krvarenja. Plodovi aronije navodno pomažu i kod dječjih bolesti, bolesti jetre i žuči, upala želuca, alergija, kožnih bolesti, a ublažavaju i posljedice zračenja. Osim toga, od njih se proizvode i lijekovi za sniženje krvnog tlaka. Aronija je odlična za pomoć pri tegobama izazvanim: slabokrvnosti, tlakom, probavnim tegobama, migrenama, povišenim šećerom, također plod ove voćke, zbog svojih antioksidativnih svojstava, je odličan za ublažavanje stresa i sindroma kroničnog umora. Zanimljiv je podatak da su nakon černobilske nesreće ishranom plodovima aronije ublažavali probleme izazvane zračenjem.
Nadalje, plodovi aronije prerađuju se kao sušeno voće koje je bogato aktivnim tvarima vitamina P.

KEMIJSKI SASTAV

Aronija se posebno odlikuje visokim udjelom antocijana, prirodnog izvora boje, vrlo poželjnog u prehrambenoj industriji. Ona također sadrži veliku količinu vitamina P, što je od velike važnosti za zdravu prhranu. I udio ostalih vitamina vrlo je velik. Tako je, naprimjer, dovoljno 100 g plodova za zadovoljavanje srednje potrebe za folnom kiselinom. Osim toga, u aroniji ima i dovoljno minerala , ponajprije željeza , a visoka je i količina joda. U odnosu na visok sadržaj šećera, od oko 10%, sadržaj kiseline, od 1%, relativno je nizak. Udio pektinskih tvari je do 0,75%, dok se udio tanina zriobom smanjuje od 0,6% na 0,35%.

Tablica 1. Koncentracije vitamina u aroniji i nekim drugim biljkama.


Aronija ima vrlo male zahtjeve u pogledu mjesta uzgoja i klime, tako da se može uspjevati u vrlo različitim klimatskim područjima. Ali ipak uzimajući u obzir da je aronija porijeklom iz područja s utjecajem atlantske klime bolje uspijeva na staništu s višom vlažnošću tla i zraka. Optimalna količina oborina 500 - 600 mm godišnje. Aronija dobro uspijeva čak i na tlima s visokom razinom podzemne vode, gdje druge vrste voća, poput jabuka i višanja, ne uspijevaju. Aronija i dosta dobro uspijeva kad se uzgaja na kamenom tlu, s malo zemlje, kao što je, npr. kršovito prigorska regija i unutrašnjost Istre. Pri sadnji aronije treba izbjegavati ekstremno suha pješčana tla te zbijena tla vlažna. Mraz gotovo uopće ne može naškoditi stabljici i cvijetu aronije. Ozbiljna oštećenja od smrzavanja mogu se očekivati tek pri temperaturama od -23°C početkom zime i na -30°C sredinom zime. Kritična temperaturna granica tla iznosi -11°C.

BERBA i PRERADA

Plodovi dozrijevaju u vremenu od početka do sredine kolovoza. Budući da svi plodovi najčešće dozrijevaju u isto vrijeme, potreba je samo jedna berba. Kako plodovi ne bi prezreli i počeli otpadati, berbu treba obaviti brzo odmah nakon početka zriobe. Neke bobice ipak mogu dozrjeti prije ostalih. Berba može biti ručna ili strojna. Kod ručnog branja plodovi se otkidaju palcem, pri čemu se može ubrati do 12 kg na sat. Na većim plantažama uobičajena je strojna berba, a učinak radnog stroja se kreće od 3 do 4 sata za hektar.

Nakon berbe plodovi se moraju što je moguće prije preraditi, a kratkoročno se mogu uskladištiti u plastičnim ili drvenim košarama. Ako se plodovi ne prerađuju odmah poslije berbe, mogu se naglo zamrznuti i uskladištiti. Kod običnog uskladištenja pri 15 - 25°C i 80 % relativne vlažnosti zraka zreli plodovi mogu se održati dva tjedna.

Ovisno o načinu sadnje moguće je ostvariti oko 80 - 120 dt/ha. Predviđeni rok trajanja plantaže aronije se procjenjuje se na oko 20 godina.

Svježi plodovi imaju trpak okus, slično nezrelim borovnicama. Sok miriše po bademima i opora je okusa. Iskoristivost ploda aronije za sok je visokih 75 - 80 %, što možemo i povećati za 6 %, ako plodovi prije cijeđenja odleže neko vrijeme na -5°C. Prerađivačka industrija veoma cijeni sok aronije kao prirodno sredstvo za bojenje, budući da je tamnocrvena i crna boja vidljiva i nakon stostrukog razrijeđenja. S druge strane, sokom aronije može se popraviti ukus i boja drugih sokova. Osim čistoga soka, proizvodi aronije u tekućem stanju su još i miješani sok, nektar, koncentrat, sirup i osvježavajuća pića.

Također se sve više prepoznaje vrijednost aronije za punjenje karamela, čokoladnih bombona, za proizvodnju kandiranog voća i sladoleda.

Od jednoga kilograma plodova aronije može se dobiti do 320 g obojene tvari antocijana. Za bojenje namirnica može se koristiti i ekstrakt dobiven iz ostataka nakon prešanja voća.

Plodovi se mogu na mnogo načina koristiti i u vlastitoj kuhinji, ponajprije miješanjem s drugim voćem. Od aronije se uglavnom pravi pekmez i kompot, ali se ona može i sušiti. Kompot je oporog i kiselkastog okusa. Osim toga, od aronije se može praviti i marmelada, žele i kandirano voće. Plodovi aronije koriste se u proizvodnji marmelade od jagoda, kojoj oni daju tamniju boju i veću stabilnost. Ovdje treba dodati da se plodovi nakon odmrzavanja gotovo uopće ne razlikuju od svježih, ni po boji, ni po čvrstoći. Ipak, nemaju više onako opor okus pa više nisu tako prikladni za daljnju preradu.

Od aronije su se proizvode sokovi, likeri i jogurt , te visokokvalitetno crveno desertno vino. Aronija se koristila čak i za proizvodnju deserta od slatkog vrhnja.

U kuhinji se koriste pasirane aronije za spravljanje voćnog umaka za jela od divljači. Osim toga, aronija se može konzervirati i alkoholom.

SORTIMENT

U Rasadniku Milić u ponudi imamo dvije standardne sorte aronjije, koje čine 80% sortimenta europskih plantaža.

„Nero“

Raste uspravnije od ostalih sorti, a kao grm doseže visinu od 2 m i širinu od 2,5 m. Grane su guste i lijepo razgranate, a rast mladica iz korijena i izboja vrlo je jak. Cvjetovi nisu samo bijele boje, nego djelomice i ružičasti, a grozdovi se sastoje od 10 do 20 pojedinačnih cvatova.

Plodovi imaju promjer od 12 mm, relativno su veliki, okrugli su i imaju ljubičastu do modrocrnu boju, čvrste voštane ovojnice, a teški su 1,0 - 1,5 g. Okus im je opor i slatkast. Svježi, tamnocrveni sok miriše po gorkom bademu, a meso ploda je čvrsto.

„Viking“

Viking je novija sorta Finske selekcije, gotovo jedakih prinosa kao i „Nero“. Pojedinačni plodovi teški su oko 1,5 g i nalaze se dijelom na vrhovima grančica, zbog čega dolazi do povijanja izboja što olakšava branje.

Autor: Mario Milić dipl.ing., Rasadnik Milić, Donji Miholjac

Za više informacija, obratite nam se s povjerenjem:

Rasadnik Milić
Zlatka Balokovića 7
31540 Donji Miholjac
tel/fax: 031/631-959
rasadnik@rasadnik-milic.hr
www.rasadnik-milic.hr

Broj pregleda članka: 70033; Uspješnost članka: 3714.65

Tagovi: Voćarstvo, Ljekovito bilje, Prerada, Rasadnik, Rasadničarstvo

Ključne riječi članka: aronia, melanocarpa, plod, buducnosti, aronije, plodovi, aronija, melanocarpa, aronia, sadnica, rasadnik, ploda, milić, sorbus, sadnice, vitamina, sorte, još, berba, godina, proizvodnju, vrste, relativno, bolesti, godine, vrijeme, uspijeva, prije, gotovo, budući, ostalih, također, uglavnom, antocijana, zdravlje, tvari, aroniju, viking, najčešće, plodovima, moguće, cvjetovi, dozrijevaju, aronia melanocarpa, osim toga, rasadnik milić, plodovi aronije

Slike Aronia melanocarpa: plod budućnosti

Anketa

3

Prijavljujete li svoje gospodarstvo na Mjeru 10 ili Mjeru 11 Programa ruralnog razvoja?

Da, prijavljujem se za Mjeru 10. (38%)

Da, prijavljujem se za Mjeru 11. (13%)

Da, prijavljujem se za obje Mjere. (11%)

Još ne, ali razmišljam o prijavi. (16%)

Ne, neću se prijavljivati. (22%)

Broj glasova: 198

Pregled svih anketa »

Komentiraj anketu »