3,05 kuna za kilogram jabuke!

Hrvati ove godine planiraju ubrati oko 100.000 tona jabuka, što je više nego prošle. Prvi kilogrami past će početkom rujna. Visoke temperature i suša mogli bi proizvođačima, ipak pomrsiti račune.

"Ekstremno visoke temperature ostavile su traga i na jabukama ispod zaštitnih mreža, pa čak i na nasadima koji se navodnjavaju. Opekline će se definitivno odraziti na kvalitetu. One će se tek vidjeti kad počne berba jer je sada riječ o malim flekicama koje se šire ispod ploda", kaže Stjepan Zorić, predsjednik klastera Slavonska jabuka.

Deklasirale ih ožegline

Planiraju ubrati sto tisuća tona jabuka!

Ni navodnjavanim nasadima, posebice onima na južnim ekspozicijama gdje su biljke većinu dana izložene suncu, na visokim temperaturama, nije bilo jednostavno. I u takvim voćnjacima uočene su opekline na voću zbog čega ono neće završiti u prvoj klasi. "Postotak prve klase će biti bitno manji u odnosu na prošlu godinu, ali i u odnosu na naše ovogodišnje prognoze", dodaje Zorić.

Otkupljivači koriste monopol

O otkupnoj cijeni ove voćke, isto kao i kod ratara uoči žetve pšenice, samo se nagađa i špekulira. Zna se kako su proizvođači prošle godine prosječno po kilogramu jabuka zaradili 1,05 kuna što nazivaju katastrofom.

"Otkupljivači koriste svoj monopol, a tu nam je još i ruski embargo zbog kojega su na europskom tržištu dostupne ogromne količine poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od gotovo šest milijardi eura. Oni nemaju svojega kupca, a ni ove godine neće ući u Rusiju. Najosjetljiviji na takve tržišne poremećaje su najmlađe članice EU koje nisu organizirane niti dorasle takvoj tržišnoj utakmici", smatra prvi čovjek klastera Slavonska jabuka.

Povećanje kvote za potpore

Ekstremno visoke temperature i suša, proizvođačima bi mogle pomrsiti račune jer su ostavile traga na voću i ispod zaštitnih mreža, pa čak i na navodnjavanim površinama.

Tako će kupci, opisuje on, opet moći nabaviti primjerice jabuku u Poljskoj po 1,5 do 2 kune, a u Hrvatskoj ju prodati po gotovo četiri puta većoj cijeni, od sedam do osam kuna za kilogram. Jedina svijetla točka im je, kaže, gotovo 30-postotno povećanje kvote za donaciju jabuka jer su prošlogodišnju kvotu ispunili za 97%. Zeleno svijetlo dala je Europska komisija svojom novom uredbom za upravljanje krizama na tržištu, odnosno interventnim mjerama doniranja jabuka u humanitarne svrhe.

3,05 kuna po kilogramu jabuke

"Prošle godine nam je kvota iznosila 4.000 tona, a prosječna cijena takvog kilograma bila nam je plaćena tri kune. Ove godine smo zatražili povećanje kvote i dobili mogućnost za 5.150 tona jabuka koje možemo dati u humanitarne svrhe. Ako ju povučemo s tržišta i doniramo, od Europske unije dobit ćemo naknadu koja prosječno iznosi 3,05 kuna po kilogramu. To je jako dobra stvar jer po takvoj cijeni nikada nismo prodali na veliko jabuku", tumači Zorić.

Distribucija u humanitarne svrhe

Čim je uredba stupila na snagu, voćari su pozvani u Ministarstvo poljoprivrede kako bi se na vrijeme, prije početka berbe ranih sorti mogli pripremiti i isplanirati distribuciju u humanitarne organizacije koje su unaprijed definirane popisom. "To je novi način nadoknade nekog proizvoda koji funkcionira u Europi. Očekujemo kako će mjera biti operativna s početkom rujna. Važno je da na vrijeme počne kako bi se voćari znali organizirati što će završiti u donaciji", smatra on.

U Slavoniji niču novi nasadi

Premao njegovu mišljenju, posljednjih se godina mijenja i struktura sjetve u Hrvatskoj jer je samo na području Slavonije preko 3.500 hektara novih nasada voća, a do prije 10 godina bilo ih je 500.

"Međutim, još uvijek sve ide jako sporo, a krivac za to je neorganiziranost. Svaka regija u Hrvatskoj trebala bi se usredotočiti na određene proizvode i onda s njima u velikim količinama konkurirati na tržištu EU. Tamošnji proizvođači imaju sve, koriste se visokosofisticiranom tehnologijom, kompjuterizirano im je sve, od staja do navodnjavanja, a programi ruralnog razvoja su im na raspolaganju već 10 godina", ukazuje Zorić dodajući kako bi trebali iskoristiti prirodne komparativne prednosti koje imamo jer, primjerice u Austriji i Njemačkoj nema marelica, trešanja i višanja, dok su hrvatske mandarine najsjevernije koje se uzgajaju u Europi.

Foto: iStock