Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Horvatić
  • 25.06.2016. 07:30

148 sorata na jednom stablu - uskoro ruše rekord!

Najveća privatna kolekcija sorti u Hrvatskoj: na jednom stablu jabuke supružnici Zdenka i Pavao Kovačić imaju 127 različitih starih sorata jabuka, 20 sorata krušaka i jednu mušmulu. Za koju godinu, kada na tom stablu budu imali 250 sorata, prijavit će ga za Guinnessovu knjigu rekorda.

  • 6.947
  • 779
  • 0

Supružnici Zdenka Horvatić i Pavle Kovačić Palči veliki su zaljubljenici u stare sorte jabuka, krušaka i drugog voća. Na svom gospodarstvu u Cvetkovcu kod Koprivnice stvorili su najveću privatnu kolekciju u Hrvatskoj, a možda i u Europi - evidentirali su, prikupili, cijepili i sačuvali više od dvije tisuće starih sorata jabuka i drugog voća.

Inovativnog i agilnog Pavla, čovjeka nemirnog duha koji se u životu uspješno bavio mnogim poslovima, a više od 40 godina bavi se i travarstvom o čemu je napisao knjigu, posebno je nadahnuo jedan obilazak austrijskih sela i gradića gdje je, kaže, primijetio sa koliko ljubavi i osviještenosti poljoprivrednici u susjednoj državi uređuju svoje poljoprivredne površine bez obzira na konfiguraciju terena.

"Posebno me se dojmilo kako čuvaju svoje i do 100 godina stare nasade voća, bez obzira u kakvom je stanju pojedino drvo. Svaka suha grana je odstranjena, rupa sanirana, okoliš uređen, stoga nikakvo čudo da te stare voćke sav taj trud nagrađuju svojim potpuno ekološkim ljekovitim plodovima. Ne treba se čuditi što kod njih seoski turizam cvjeta, jer rade sve sa puno ljubavi i poštovanja, u zraku se osjeća simbioza čovjeka i prirode. Vraćajući se kući kroz Sloveniju vidjet ćete da i oni brinu o svom prirodnom naslijeđu, doduše ne u toj mjeri, ali zadovoljavajuće", kaže Kovačić koji se sa suprugom Zdenkom počeo prikupljati i cijepiti stare sorte jabuka, krušaka, šljiva, bresaka, marelica, višanja, trešanja i drugih sorata.

Evidentirali više od dvije i pol tisuće sorata

Za šest godina, koliko se bave ovih hobijem koji je prerastao u veliku strast i posao, prikupli su ili evidentirali do sada više od dvije i pol tisuće sorata voća.

"Najviše volim stare sorte jabuka i krušaka, isključivo stare, tako da u našem voćnjaku imamo cijepljeno više od 600 starih sorata jabuka, ali ih imamo evidentirano na terenu još oko 1500. Imamo i više od 200 krušaka, prikupili smo i cijepili i 140 sorata šljiva, četrdesetak sorata bresaka, sedamdesetak sorata trešanja, pedesetak sorata marelica i raznog drugog voća", kaže Pavao ponosan na kolekciju koju su on i supruga Zdenka stvorili, ulažići u prikupljanje, cijepljenje i očuvanje starih sorata mnogo ljubavi, vremena, truda pa inovca. U potrazi za starim, često i vrlo malo poznatim sortama, prokrstarili su Hrvatsku uzduž i poprijeko.

"Prošli smo mnoge krajeve: Dalmaciju, Istru, Slavoniju, Podravinu, Liku. Zapravo gotovo da nema područja u Hrvatskoj gdje nismo bili u potrazi za plemkama starih sorata. Recimo mnogo tih matičnih stabala više ni nema, mnoga su ljudi porušili ili su u međuvremenu stradala od zuba vremena. Uglavnom skupljamo plemke gdje god nađemo takva stabla: u voćnjacima, šumama, šikarama, livadama, u selima koja odumiru. Uzimamo plemke i cijepimo ih gotovo cijele godine na razne načine od onih klasičnih na kosi rez, rascjep, pod koru, do okuliranja i čipiranja"; kaže Kovačić.

Stablo za Guinnessovu knjigu rekorda

Ističe da svaku cijepljenu voćku ili granu odmah označavaju etiketama da se vidi koja je sorta i kada je cijepljena. Supružnici zajedno obilaze terene u potrazi za novim starim sortama, velik dio vremena provode u voćnjaku, a Zdenka obavlja i većinu administrativni poslova.

"Da nema Zdenke, teško bih ja to sve sam skupio i evidentirao. Ona sve to fotografira, zapisuje, unosi u kompjutor i brine o našoj web-stranici stare-hrvatske-voćke.com na kojoj slikom i riječju opisujemo mnoge sorte. Mene kompjutor ne zanima, ja se volim družiti sa voćkama i travama u prirodi. Ovome čime se sada bavimo ne vidimo kraja. Taman mislimo da smo sve obradili i prikupili, a onda dođemo u neko drugo selo i nađemo još pet-šest nama nepoznatih starih sorata. To je jedno prilično neistraženo područje i zato želimo spasiti i sačuvati od propadanja što više sorata", kaže Pavao dodajući da je to neprocjenjivo tradicijsko bogatstvo kojemu treba pridavati više pažnje u Hrvatskoj.

Budući da na početku nije imao dovoljno veliku površinu i mjesta za sadnju Pavao je na neka stabla cijepio i po 10-15 različitih sorata kako bi ih očuvao. Zanimljivo je da na jednom stablu imaju 127 različitih sorata sorata, dvadesetak sorata krušaka i jednu mušmulu. Za koju godinu, kada na tom stablu budu imali 250 sorata prijavit će ga za Guinnessovu knjigu rekorda.

Suradnja i sa stručnjacima i znanstvenicima

U proteklih šest godina Pavao je dosta saznao od vrijednih i istinskih zaljubljenika u stare sorte voća, kako kaže, od ljudi sa dušom. "Spomenut ću samo neke: Stjepan Horvat iz Vrbovca, Ivan Pavlović iz Stubice, Mladen Srnec iz Međimurja, Marko Turas iz Lipovljana, Vlado Bračkaj iz Koprivnice, a ima još puno samozatajnih čuvara starih sorata".

Uspješno surađuje i sa stručnjacima i znanstvenicima, posebno ističe dipl. ing. Danijela Čičeka i dr. sc. Predraga Vujevića iz Hrvatskog Centra za poljoprivredu, hranu i selo, odjel voćarstva, kojima je, kaže, sa veseljem dao sve plemke koje su željeli za njihovo pokušalište. Ističe i dr. sc. Martinu Skendrović-Babojelić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dipl. ing. Dragutina Kamenjak iz Veleučilišta gospodarstva Križevci, Zvonka Šporčića, vlasnika rasadnika Displantarium iz Starog Petrovog Sela. Pomogli su mu i brat Ivan Kovačić i njegova supruga Anica.

"Kamo li sreće kada bi se i drugi stručnjaci više uključivali u akcije spašavanja starih i autohtonih sorata. Jako puno ljudi mi se javlja iz cijelog svijete, a pogotovo iz zemalja u okruženju, koji mi šalju i grančice da im pomognem produljiti vijek ponekoj staroj sorti voća", ponosan je na svoju misiju ovaj istinski zaljubljenik.

Knjige o starim sortama jabuka i krušaka

Zdenka i Pavao objavili su dvije vrijedne i zanimljive knjige: "Stare sorte jabuka u Hrvatskoj" i "Stare sorte krušaka u Hrvatskoj" u kojima su prenijeli samo dio bogatog iskustva. U njima su predstavili po stopedesetak sorata jabuka i krušaka, čime su obogatili vrlo oskudnu literaturu iz te oblasti u Hrvatskoj. Planiraju objaviti još 4-5 knjiga o starim sortama.

"Osobno sam puno naučio, malo tu, malo tamo i evo materijala za pisanje. Za mene svako stablo predstavlja neku životnu priču i beskrajna je riznica životnih sokova i snaga. Pošto je čovjek živo biće sasvim je prirodno da što više koristi prirodnu hranu, a prije svega starinsko najekološkije voće. U ovo naše suvremeno doba svjedoci smo nevjerojatne utrke sa vremenom, novcem, karijerom, ljepotom, pritom zaboravljajući koliko je važno biti pa i jedan sat u prirodi. Zato ako imate mogućnosti posadite voćkicu jer će vas ona mamiti da da ju obiđete i i da potrošite nešto vremena na zraku", poručuje Kovačić.

Budući se i sam bavim očuvanjem starih sorata jabuka i krušaka, razmjenjujući iskustva sa Zdenkom i Pavlom, složili smo se da su neke stare sorte uistinu mnogo otpornije na bolesti i štetnike, da su u uzgoju mnogo manje zahtjevne od većine modernih hibridnih sorata i da ih i zbog toga treba očuvati za buduća pokoljenja. Primjerice, jabuku nazivamo kraljicom voća, a moji sugovornici podsjećaju na dobro poznatu narodnu poslovicu: "jedna jabuka na dan, doktor iz kuće van". Naravno, ako je uzgojena na ekološkiji način, bez prekomjerne uporabe pesticida i mineralnih gnojiva.


Povezane biljne vrste

Šljiva

Šljiva

Sinonim: - | Engleski naziv: Plum | Latinski naziv: Prunus domestica L.

Šljiva raste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujna rasta. Pojedine sorte zahtijevaju strane oprašivače, dok se neke oplođuju same. Šljive donose plodove na dvogodišnjim... Više [+]

Marelica

Marelica

Sinonim: Kajsija | Engleski naziv: Apricot | Latinski naziv: Prunus armeniaca L.

Marelica (Prunus armeniaca L. ili Armeniaca vulgaris L.) pot­ječe iz sjeveroistočne Kine, odakle se proširila dalje u svijet. Sta­bla marelice dospijevaju u rod nakon 3 - 4 godine... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Zdenka Horvatić Pavao Kovačić Stare sorte jabuka Cvetkovcu Šljiva Marelica Guinessovu knjigu rekorda.


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]