Zaštita loze i grožđa prije berbe

Kao što je bilo i najavljeno, protekloga vikenda i tijekom jučerašnjeg dana, na pojedinim područjima Splitsko-dalmatinske županije, primjerice u Vrgorcu, palo je i do 80 litara kiše po kvadratnom metru. U vinogradima, u kojima su u posljednjih 15-ak dana primijenjeni specifični botriticidi, nije potrebno, a niti moguće obaviti zaštitu, jer se neće moći ispoštovati karenca zbog ranije berbe.

Zaštita od sive plijesni

Pogrešan izbor pripravaka uoči berbe, negativno će utjecati na fermentaciju.

Stoga se, ističe Ivana Župić, zaštita od uzročnika sive plijesni (Botrytis cinerea) preporučuje u područjima u kojima su u protekla tri dana pale veće količine oborina i kod vinskih sorti kasnijeg roka dozrijevanja.

"Fungicidi registrirani s karencom od 21 dana kod su Switch WG, Teldor SC, Luna Privilege, Chorus WG, dok karencu od 28 dana imaju Pyrus 400 i Cantus DF. Upozoravamo vinogradare da odabir sredstva svakako prilagode planiranom terminu berbe, jer je poštivanje karence, važno zbog mogućeg naknadnog negativnog djelovanja na fermentaciju mošta", podsjeća Župić.

Nestabilno vrijeme početkom ovoga tjedna, koje karakteriziraju oborine u kombinaciji s toplim vremenom, stvaraju idealne uvjete za razvoj bolesti. Stoga, posljednju ovosezonsku zaštitu vinograda, poručuje Ivica Lovrinčević, u vinogradima Osječko-baranjske županije, treba, ukoliko je ikako moguće, obaviti prije oborina.

Kod posljednje zaštite vinograda poseban oprez

"Savjetuje se preventivna zaštita grozdova na trsu protiv sive plijesni (Botrytis cinerea P.). Posebnu pozornost obratite na dobru okupanost grozdova, ali bez otkapavanja. Koristiti možete jedan od pripravaka kao što su Teldor 500, Botril 300, Cantus, Switch 62,5 ili Pyrus 400, a zbog što bolje efikasnosti korištenih pripravaka na patogene, savjetuje se i korištenje okvašivača Inex,Trend 90, Etalfix Pro ili Dash HC. Zaštitu vinograda obavljajte pri temperaturama nižim od 25 C, a to znači kasno navečer, noću ili rano ujutro", ističe Lovrinčević.

Milorad Šubić kaže kako je posljednjih dana kolovoza i početkom rujna u Međimurskoj županiji realno očekivati početak berbe vrlo ranih vinskih sorti, kao što su Rizvanac, Muškat otonel i Sauvigon. Najvećom opasnošću u slijedećem razdoblju smatra pojavu i širenje kisele truleži (Acetobacter) te sive plijesni grožđa (Botrytis), što ovisi prvenstveno o količini i rasporedu oborina u drugoj polovici ovoga mjeseca te tijekom rujna.

Plastičnim bocama i octom protiv osa na grozdovima

"Na pojavu ovih bolesti značajno utječe i brojnost tehnoloških nametnika vinove loze koji napadaju samo grožđe, a ostale biljne organe ne oštećuju. Među njima ističemo obične ose (Vespula vulgaris), koje mogu biti štetne i na nekim plodovima voća, no na grožđu posebno.

Do prije nekoliko godina smatralo se da ose u većim vinogradima ne rade štete, budući da se rasprše po velikom broju grozdova, ali je masovna pojava zadnjih godina, primjerice. 2013., uz veće količine oborina, uzrokovala naknadni jači razvoj plijesni i truleži, posebno na aromatičnim vinskim sortama Muškat, Sauvignon i Rajnski rizling. Ose se kemijski ne suzbijaju, jer napadaju već zrelo grožđe. Štete se umanjuju ulovom u boce s uskim grlom i bočno izbušenim rupama u koje se stavljaju ocat, kiselo vino ili izgnječeno voće. No, ne smiju se koristiti slatke ljepljive tekućine koje privlače pčele", pojašnjava Šubić. Nakon proteklih oborina, botriticidi se, zbog karence, smiju primjeniti još samo na vinskim sortama kasnijeg roka dozrijevanja.

Tablica 1. Kemijska sredstva koja imaju dopuštenje za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) u Republici Hrvatskoj:

Prema rezultatima poljskog mikro-pokusa provedenog prije nekoliko godina u Međimurju, utvrđeno je da na pepelnicu, na vrlo osjetljivoj vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon, od navedenih botriticida djelatne tvari boskalid (Cantus DF) i fluopiram (Luna Privilege SC), uz sivu plijesan (Botrytis) vrlo učinkovito preventivno suzbijaju i pepelnicu grožđa (Erysiphe).

Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu, kod vinskih sorti ima u pravilu dužu karencu nego kod stolnih ili jestivih sorti grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta ili vinifikaciju.

Foto: depositphotos.com, photography33