Sorta se može preporučiti tek za 10 do 15 godina!

Spreman je na izazove i eksperimentiranje sa sortama. Ne čudi stoga kako je ove godine prvi puta na kontinentu, u Kutjevu dozreo i dalmatinski crljenak. Najsjeverniji je to trenutno nasad ove sorte u Hrvatskoj. Za eksperiment je bilo dovoljno 1.200 trsova.

U koštac s takvim pothvatom, što mu nikako nije prvi puta, uhvatio se poznati kutjevački vinar i vinogradar Vlado Krauthaker. Ideja nije njegova, priznaje, nego Edija Maletića, profesora sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta koji je u ovom vinaru pronašao suradnika za testiranje.

Problemi s vremenom

Poznati hrvatski vinar i vinogradar Vlado Krauthaker o eksperimentiranju s novim sortama grožđa u Slavoniji.

"Preko nas je dosta sorti, od crvenih do nekih bijelih, u Slavoniji prijavljeno kao preporučljivo. Za eksperiment je potreban period od 10, možda čak i 15 godina kako bi se moglo reći je li neka sorta kvalitetna, preporučljiva ili ne. Nemojmo se zavaravati, ovo je dalmatinska sorta, a mi smo na kontinentu gdje postoje jesenji problemi vezani uz maglu, kišu", ne želi nakon prve berbe zaključivati Krauthaker za Agroklub.

Dalmatinski crljenak na slavonskoj zemlji dozrijevao je duže, poput cabernet sauvignona. Pokožica mu je bila tanka i nedovoljna otporna na nedaće poput kiše. Stoga će vinoljupci moći, za početak, testirati samo crljenak rose.

Treba imati zelenu berbu

"Dodatna vinogradarska priča vezana je uz urod i opterećenost trsova količinom grožđa. Ove godine nisam imao zelenu berbu, a po trsu je bilo 1,30 kilograma. Sklop je 1,30 metara puta 0,70, što je gusta sadnja i vidi se kako je to malo previše. Vidi se kako treba imati zelenu berbu", ukazuje on.

U ovom vinogradu od kraja 1990.-ih testirao se cabernet sauvignon koji se preporuča Slavoncima, ali i syrah, blauburger, kao i još neke crvene sorte. "Imam i jednu talijansku sortu koja je isto tako dozvoljena pa ju pratimo, nebbiolo. U prijevodu s talijanskog to je magla. Znači mogla bi izdržati dobre magle. Vjerujem kako će i to biti jedna dobra priča za Slavoniju", smatra Krauthaker.

Talijanska magla u Slavoniji

Ovom slavonskom vinaru, talijanska magla se čini zanimljivom, a uvjeren je i kako će ostvariti dobre rezultate. Prve vinske litre ove sorte već su mu se slile u bačve, a što je još važnije, za njih ima i tržište. "Na tržištu ga je za sada vrlo malo i traženo je", dodaje ovaj poznati vinar. Iako je ova godina počela dobro, smatra kako je za izborne berbe i predikate bilo previše kiše. Sunce koje je kasnije došlo više nije moglo spasiti pokožicu koja je stradala.

"Godina je vrlo kvalitetno počela. Možemo reći kako je za sve ranije sorte jako dobra godina. Graševina je imala problema sa sušom, a od nje dosta uzimamo za predikate", ističe Krauthaker napominjući kako je upravo graševina glavna hrvatska sorta koja čini 26% ukupne proizvodnje, a u Slavoniji čak 60%.

Na području srednje Europe, graševina uspijeva u 12 zemalja, a najbolje na području Slavonije i Podunavlja. "To je glavna sorta, od koje živimo i koja je gospodarski najzanimljivija. Nema podruma u Slavoniji koji nema graševinu", kaže ovaj vinar i vinogradar.