Plastičnim bocama protiv vinskih mušica

Od posljednje upute za zaštitu vinograda, na međimurskom je području vrijeme bilo vrlo promjenjivo. Stručnjaci Savjetodavne službe, u takvim su uvjetima zabilježili povoljne uvjete za razvoj tri najopasnije bolesti vinove loze i to pepelnice (Erysiphe necator), plamenjače (Plasmopara viticola) i rane pojave sive plijesni (Botrytis cinerea).

Na netretiranom grožđu pepelnica je uništila 85% uroda

U poljskom mikro-pokusu Savjetodavne službe iz Čakovca na lokalitetu Vučetinec, na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon, tijekom jučerašnjeg je dana od pepelnice (Erysiphe) bilo uništeno gotovo 85% netretiranog grožđa, a od kasne plamenjače (Plasmopara) je zabilježena samo zaraza vršnog lišća, dok šteta od ove bolesti na grožđu nema. Vidljive su i štete od ljetne, odnosno druge generacije gusjenica pepeljastog grožđanog moljaca (Lobesia), na kojima se već nekoliko dana pojavljuju prvi znakovi rana ili tzv. zelene plijesni (Botrytis).

Jača pojava ove bolesti očekuje se u vinogradima u kojima nije kvalitetno suzbijana druga generacija pepeljastog grožđanog moljca u dva preporučena termina, i to krajem lipnja te 12 do 14 dana nakon toga. Leptiri grožđanih moljaca (Lobesia botrana), ljetne generacije na praćenim lokalitetima u Orehovčaku, Sv.Urbanu i Trnovčaku, bili su aktivni od 23. lipnja do 28. srpnja. Stoga je njihovo suzbijanje trebalo provoditi u spomenuta dva navrata.

Lozu prošloga mjeseca napadale cikade koje prenose fotoplazmansku žuticu

Tijekom prve polovice i sredinom srpnja, vrlo su aktivne bile cikade odnosno cvrčci (Hyalestes, Scaphoideus), prijenosnici fitoplazmatskih žutica vinove loze (Grapevine flavescence doreé MLO), pa se početkom rujna očekuje jača pojava simptoma ovih bolesti u tzv. rizičnim položajima. Vruće i sparno vrijeme u narednim danima, pogodovati će razvoju kasne pepelnice grožđa u slabije zaštićenim nasadima, naročito na dominantnim vinskim sortama kasnijeg roka dozrijevanja, kao što su Moslavac ili Šipon, Rajnski rizling, pa čak i Graševina. Moguć je i razvoj kasne plamenjače na vršnom lišću.

Otopljeni kvasac sa šećerom te jabučni i vinski ocat uništavaju octene mušice

Budući da je započelo dozrijevanje grožđa ranih sorti, vinogradare upozoravamo i na octene mušice (Drosophila suzukii), novog štetnika koji je prisutan u Međimurju od 2011. godine, a izravno utječe na širenje vrlo opasne kisele truleži grožđa. Na položajima i sortama, na kojima je ova bolest bila veliki problem prošlih sezona, savjetujemo da slijedećih dana počnete s postavljanjem plastičnih boca zapremine 250, 500 ili 750 ml, na kojima se prije toga simetrično izbuše rupice (promjera 5 mm i otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se nalije jabučni ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca s dodatkom šećera, do otprilike polovice zapremine boce. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se može smanjiti populacija octenih mušica.

Oprezno s bakrenim pripravcima prije dozrijevanja grožđa

U ovim posljednjim mjerama zaštite protiv plamenjače (Plasmopara viticola), vinogradarima preporučujemo pripravak Mildicut SC u prosječnoj količini od 3 do 3,5 litara po hektaru, posebno zbog kraće karence za vinske sorte koja iznosi 21 dan. U posljednjoj je preporuci protiv plamenjače stavljen naglasak na ograničenja fungicida sa sadržajem folpetaili bakra. Ponavljamo da je u većini zapadno-europskih vinogradarskih regija, primjena bakra u integriranoj proizvodnji grožđa, ograničena na najviše 3 do 4 kg čiste djelatne tvari po hektaru, tijekom jedne sezone, odnosno dopuštene su dvije primjene bakarnih fungicida u prosječnim količinama. Ukoliko iste nisu korištene, moguće je pripravku protiv plamenjače Mildicut SC, dodati manju količinu nekog pojedinačnog bakarnog fungicida, primjerice Neorama WG ili Cuprablau-Z, pogotovo na vinskim sortama kasnijeg roka dozrijevanja. Karenca bakarnim pripravcima za vinske sorte grožđa, u našoj zemlji iznosi 35 dana.

Fungicidi imaju kod vinskih sorti dužu karencu nego kod stolnih sorti grožđa

Protiv pepelnice grožđa (Erysiphe necator) preporučujemo korištenje sumpornih fungicida kao i nekih botriticida, koji pokazuju postranu djelotvornost na pepelnicu (vidi Tablicu 1.). Propisana karenca sumpornih fungicida u našoj zemlji, za vinske sorte grožđa, iznosi 35 dana. Većina fungicida dopuštenih za suzbijanje biljnih bolesti u vinogradarstvu, ima za vinske sorte u pravilu dužu karencu nego za stolne ili jestive sorte grožđa, zbog mogućeg naknadnog negativnog utjecaja na fermentaciju mošta ili vinifikaciju U pravilu, struka početkom stadija dozrijevanja grožđa, preporučuje obavljanje preventivne zaštite samo u zoni grožđa i to specifičnim pripravcima protiv sive plijesni (Botrytis cinerea), tzv.botriticidima.

Tablica 1. Kemijska sredstva, botricidi, koja imaju dopuštenje za suzbijanje sive plijesni (Botrytis cinerea) u Republici Hrvatskoj:

*karenca za vinske sorte grožđa

**kombinacija djelatnih tvari fludioksonil & ciprodinil

***osim sive plijesni (Botrytis) postrano suzbijaju i pepelnicu (Erysiphe)

Pirimentalin se najduže zadržava u grožđu, pa mu je produžena karenca

Novija istraživanja ostataka botriticida iz skupine anilinopirimidina & fenpirola (Pyrus SC, Switch WG), u razdoblju od 2002. do 2004. godine pokazala su da su njihovi ostaci na grožđu bili najmanji tijekom sušne i vrlo vruće 2003. godine, što samo potvrđuje da su ovi pripravci jače osjetljivi na visoke temperature i štetno UV zračenje, nego na ispiranje oborinama. Pritom su ostaci fludioksonila i ciprodinila (Switch), u grožđu bili značajno manji od literaturnih podataka, a ostaci pirimetanila nešto veći od očekivanih vrijednosti. Premda spadaju u istu skupinu anilinopirimidina, početna koncentracija ciprodinila u pripravcima Chorus i Switch, umanji se za polovicu već 12 dana nakon aplikacije, dok je pirimetanilu za to potrebno čak 57 dana. Stoga pirimetanil u našoj zemlji ima za vinske sorte grožđa novu, produženu karencu od 28 dana, za razliku od prijašnjeg 21 dana.

Podatke o sredstvima za zaštitu bilja koja su registrirana u RH, pogledajte u Fitosanitarnom informacijskom sustavu (FIS), dostupnom na ovoj web adresi. Pripravke upotrebaljavajte u skladu s uputama, vodite evidencije o tretiranjima, a praznu ambalažu propisno zbrinite.

Foto: depositphotos.com, dcwcreations