Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Klonska selekcija
  • 15.09.2010.

Klonska selekcija u vinogradarstvu

Uspješno vinogradarstvo i vinarstvo se temelji na kvalitetnim sortama vinove loze koje su dobro prilagođene pojedinim uzgojnim područjima i čiji je uzgoj isplativ. Isplativost uzgoja pojedine sorte ovisi o mnogim čimbenicima, a među njima su najvažniji oni koji se odnose na uzgojna svojstva sorata

  • 3.636
  • 153
  • 0

Svaka je sorta po nečemu različita i specifična i na temelju tih svojstava obavlja se izbor prilikom podizanja nasada, a s druge strane očekuje se da svi trsovi pojedine sorte posađeni u istim
uvjetima budu jednaki. Međutim, svaki vinogradar zna da to nije tako, tj. da unutar svake sorte imamo trsove koji se po nekim svojstvima razlikuju od ostalih trsova iste sorte u vinogradu. Te razlike mogu biti negativne (niži prinos, lošija kvaliteta, neredovit rod itd.), ali i pozitivne, pa tako imamo trs ili više njih koji su redovito rodniji od ostalih, imaju uvijek viši sadržaj šećera, bolje obojeno grožđe, bolju aromu, njihovo grožđe rijetko napada botritis i svaki vinogradar zasigurno poželi imati vinograd u kojemu bi svi trsovi izgledali kao taj. Klonovi pojedine sorte vinove loze su upravo to tj. potomstvo jednog trsa kod kojeg je došlo do određenih pozitivnih promjena koje su stabilne kroz dugi niz godina i čije potomstvo nakon umnožavanja cijepljenjem također zadrži ta pozitivna svojstva. Klonovi se dobivaju kroz postupak koji se naziva klonska selekcija.

Proces dobivanja klonova

Klonska selekcija je dugotrajan postupak koji se sastoji od pronalaženja, označavanja i detaljnog opisivanja trsova kod kojih se uočavaju određene pozitivne promjene nekog od gospodarski važnih svojstava.

Da bi se to moglo, potrebno je obići najmanje 10 000, a često i do 30 000 trsova pojedine sorte u vinogradima koji su u punoj rodnosti i u dobroj kondiciji. Ovako pronađeni trsovi obilaze se najmanje još tri godine kako bi se moglo utvrditi jesu li te promjene stabilne. Odabrani trsovi ne smiju pokazivati nikakve simptome virusa, fitoplazmi i drugih bolesti koje se prenose cijepljenjem na potomstvo, a ovo se dodatno testira posebnim laboratorijskim testovima. Samo zdravi trsovi nacijepe se svaki zasebno na potpuno zdravu podlogu i sade u pokusni nasad kako bi se moglo utvrditi da li se pozitivne promjene prenose na potomstvo.

Dva klonska kandidata Kraljevine različite boje kožice

Nakon ulaska potomstva u puni rod, tri se godine provode istraživanja kojima se mjere i opažaju sve proizvodne karakteristike tih trsova tj. potencijalnih klonova, a ovo uključuje i najmanje 2 godine vinifikacije svakog klonskog kandidata. Nakon toga slijedi postupak priznavanja klona kod nadležnih državnih institucija koje pomno proučavaju rezultate svih ovih istraživanja nešto uistinu klon ili nije.
Da bi klon neke sorte bio priznat mora zadovoljiti sljedeće kriterije:

  • razlikuje se od prosjeka sorte
  • razlike su pozitivne, stabilne i prenose se kod cijepljenja na potomstvo
  • slobodan je od virusa i drugih bolesti koje se prenose cijepljenjem na potomstvo.

Klonovi i dalje nose naziv sorte kojoj pripadaju, a uz to imaju i određenu šifru ili dodatni naziv kako bi proizvođači mogli znati o kojem je klonu riječ.

U svim razvijenim vinogradarskim zemljama gotovo da se i ne koristi drugi sadni materijal osim klonova čija su proizvodna svojstva jasno definirana, a razlike između klonova omogućuju proizvođačima da unutar pojedine sorte dobrim izborom klona postižu određene karakteristike vina, sigurnije prinose, bolju kvalitetu itd.



Klonski kandidat Plavca malog različitog dozrijevanja

U Hrvatskoj je moguće nabaviti klonove samo za svjetske sorte (Chardonnay, Rizling rajnski, Pinot, Sauvignon i sl.) i to iz uvoza, dok klonovi kod autohtonih sorata ili svjetskih sorata selekcionirani u našim uzgojnim uvjetima još uvijek ne postoje.

Postupak klonske selekcije započeo je tek 2006. godine, od strane stručnjaka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu kod većine autohtonih ili udomaćenih sorata (Škrlet, Graševina, Kraljevina, Žlahtina, Plavac mali, Pošip, Vugava, Grk, Debit, Plavina, Maraština), a zbog dugotrajnosti postupka prvi klonovi se na tržištu mogu očekivati tek 2012. godine.

Autor: Darko Preiner, dipl. ing.


Povezane biljne vrste

Vinova loza

Vinova loza

Sinonim: - | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera

Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]

Stolne sorte vinove loze

Stolne sorte vinove loze

Sinonim: - | Engleski naziv: Table grape | Latinski naziv: Vitis vinifera

Stolne sorte vinove loze koriste se za konzumiranje u svježem stanju ili prerađene sušenjem, konzerviranjem, kandiranjem i sl. Neke od sorti mogu se koristiti i za pravljenje... Više [+]

Vinova loza

Vinova loza

Sinonim: - | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera

Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]

Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Vinogradarstvo Vinova loza Nasadi Klonska selekcija Prinosi Stolne sorte vinove loze Vinske sorte vinove loze


Partner