Borci za promociju hrvatskih vina do posljednje kapljice

Glavni cilj Bratovštine osnovane 2006. jest približiti vinsku kulturu.
- Bratovština hrvatskih vinskih vitezova nositeljica je osnovnog programa promicanja i njegovanja vinske kulture te zagovaranja mira i ljubavi među svim ljudima dobre volje bez obzira na nacionalnu, vjersku i stranačku pripadnost. Kao udruga ili pojedinačno podupire socijalne i karitativne projekte. Zalaže se za širenje suvremenih postignuća u vinogradarsko-vinarskoj znanosti i praksi, uzdižući tako plemenitost viteškoga vinskog reda. Pri tome se ne smije zaboraviti uzvišena moralna viteška poruka svakom članu Bratovštine: ‘Kad prevladaš svu svoju zavist, postat ćeš pravi čovjek - vitez’ - rekao nam je Nikola Mirošević, predsjednik Bratovštine i profesor na Agronomskom fakultetu.

Prvi predsjednik Bratovštine bio je poduzetnik i poznati vinar Ante Ledić koji je izabran za prvog predsjednika 2006., četiri godine nakon što je Europsko viteško vijeće dalo dopuštenje za osnutak hrvatskog ogranka. Od početna četiri člana (Ledić, Ivan Enjingi, Milorad Zoričić i Josip Bratulić) Bratovština ih danas ima 150 i radi bolje i lakše suradnje podijeljena je na viteške regije.
- O osnutku viteškog reda počeli smo razgovarati 1993. na Prvim danima vina, ali trebalo je proći vremena da se naše želje ostvare. Počeli s o nas četvorica i svake smo godine rasli sve više. Ove godine primit ćemo još novih članova u Blatu na otoku Korčuli te u Kastvu. Treba istaknuti da smo na početku imali četiri viteza, a danas ih je 17. Do kraja godine imat ćemo i četiri nova - s ponosom ističe Ledić.

Članom Bratovštine može postati svaka fizička osoba, ali za članstvo mora je predložiti jedan od članova (kum). Svi članovi dužni su slijediti visoka etička načela u profesionalnom životu i njegovati plemenite međuljudske odnose u skladu s pravilima viteškog društva. Nakon što je netko predložen za člana, postaje pripravnik, nakon toga slijedi sudac, savjetnik te posljednji stupanj - vitez.
- Primanje u članstvo posebno je svečan trenutak kao i sve povezano s vinskim vitezovima. Vino je božanski proizvod i prema njemu se moramo odnositi s velikim poštovanjem, kako dolikuje. Svi članovi svjesni su odgovornosti koju nosi članstvo i ono je svima veliki privilegij - rekao je Ivan Enjingi.

Predsjednik se bira na četverogodišnji mandat i ne može biti ponovno izabran da bi svi koji žele mogli voditi taj ugledni red. Budući da je cilj razmjena iskustva i uzajamno pomaganje, radi lakše komunikacije podijeljeni su na više viteških stolova.
- Susrećemo se nekoliko puta na godinu na viteškim svečanostima u zemlji inozemstvu. Sastajemo se i na vinskim viteškim stolovima utemeljenima po vinogradarskim regijama. Viteško se vijeće sastaje svaki mjesec ili prema potrebi. Ovaj mjesec održat će se viteški bal koji organiziramo u povodu desete obljetnice osnutka Bratovštine - najavio je Mirošević.
Vinski viteški red nema nikakvu materijalnu dobit, nego se zauzima za promidžbu kulture vina i stola. Blisko je povezan sa Crkvom, tako da se svaka svečanost priređuje u crkvenom zdanju. Među članovima je i monsinjor Josip Mrzljak i treba istaknuti da se red osnovao u zagrebačkoj crkvi Sveta Mati Slobode.
- Svako naše okupljanje mora biti svečanost kakvu vino zaslužuje. Tad odijevamo svečane odore, a vitezovi stavljaju i teške lance, na što smo vrlo ponosni. Ne smijemo zaboraviti da je Vinski viteški red potekao iz crkvenog reda, zbog toga smo jako povezani s Crkvom - istaknuo je vitez Stjepan Šafran.
- U našem društvu ugledni su ljudi od kojih neki nisu usko povezani s vinskom strukom. To su uspješni ljudi u svojim biznisima koji slijede naša visoka etička načela te promiču i šire vinsku kulturu na tradicionalnim kršćanskim temeljima iz 15. stoljeća - objasnio je Franjo Francem, jedan od najistaknutijih hrvatskih enologa.

Doista, među članovima Bratovštine ima ljudi iz biznisa, od kojih je istaknutiji Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a,
Na europskim susretima kolege vitezovi imaju prilike upoznati sve hrvatske vinske sorte i uvijek se oduševe dobivenom kvalitetom. Upravo je promidžba jedna od zadaća koju su si zadali vinski vitezovi.
- Na Prvim vinskim danima imali smo 50 etiketa i jedva smo se okupili. Sad u Hrvatskoj imamo nekoliko tisuća etiketa i proizvođača koji poštuju raznolikost našeg kraja. Mi smo zemlja s velikim potencijalima zbog raznolikosti. U svjetskim razmjerima naša proizvodnja nije velika, ali prema među najboljima smo prema kvaliteti, ali to zasad ne iskorištavamo dovoljno, moramo poraditi na tome. Na svojim vinskim susretima dajemo najviše što možemo, ali još ima mjesta za napredak - smatra Ante Ledić.

Osim promidžbe izvan zemlje članovi intenzivno educiraju mlade o važnosti nastavka hrvatske vinske tradicije. Upravo zbog toga u Hrvatskoj se sve više cijeni dobra vinska kapljica, a ne razna ‘kemija’.
- U radnom vijeku mnogo sam pridonio razvoju vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj te ugledu Bratovštine. Sudjelujući u mnogim vinskim manifestacijama u zemlji i inozemstvu promicao sam ugled naše zemlje i nama dragog vinogradarstva i vinarstva, vjekovima egzistencijalne grane mnogih naših vinorodnih prostora primorske i kontinentalne Hrvatske - rekao je Mirošević.
Vinski red posebno je raširen u Austriji i Mađarskoj i ima otprilike četiri tisuće članova. Među njima su istaknuti državnici, članovi parlamenta, nadbiskupi te uspješni poslovni ljudi.
- Hrvatski vinsku kulturu izravno promičemo nekolicini, ali riječ je o iznimno utjecajnim ljudima koji nam mogu napraviti dodatnu reklamu. U Hrvatskoj ne radimo dovoljno da bismo afirmirali svoje proizvođače i to ponudili strancima. Dobro je da nemamo masovnu proizvodnju jer bismo izgubili dosadašnju kvalitetu. Danas je kontrola mnogo veća i upravo nas kvaliteta izdiže iznad drugih. Afirmiram li hrvatske proizvođače na inozemnom tržištu, ostvarit ćemo jedan od najvećih ciljeva - naglasio je Ledić.

Ipak, neki članovi očekivali su više od promidžbe, koja je podbacila u nekim državama s vinskim viteškim redovima, zbog čega zazivaju još jaču aktivnost najistaknutijih članova da im pokušaju raskrčiti put do trgovinskih polica.
- Mnogo izvozimo, ali vrlo malo u Austriju, jednu od jačih članica ovog reda. Još bismo mogli poraditi na tim aktivnostima. Možda je jedan od razloga zbog kojih promidžba nije bila bolja uzak krug ljudi, koji nam ne može pomoći da više izvozimo. Ipak, treba se okrenuti glavnim postulatima Vinskoga viteškog reda, njegovanju vinske kulture. Ostalo će doći s upornošću i marljivim radom - zaključio je Enjingi.

Hrvatski vinski vitezovi relativno su mladi, ali organizacijski ne zaostaju za iskusnijim inozemnim redovima. Red je izvrsno organiziran, kao i njegove svečanosti. Međutim, i njegovi članovi svjesni su da nisu dovoljno poznati u javnosti, što će morati promijeniti u idućem razdoblju ako žele da se daleko čuje njihova poruka o umjerenom uživanju u svim vinskim proizvodima.

Europski vinski vitezovi

Nastavljači Reda sv. Jurja postaju vitezovi u gradišćanskome Železnom

Europski vinski vitezovi institucija su privatnog prava na temelju austrijskog Zakona o udrugama. Slijede i nastavljaju tradiciju zapadokršćanskih viteških redova. Njihov je cilj s jedne strane pokazati korijene i razvoj Reda sv. Jurja, a s druge strane povezanost i nastavak tradicije viteškog reda s pomoću europskih vinskih vitezova. Europski vinski viteški red obnovljen je 1984. u Železnom (Eisenstadt) u austrijskoj vinogradarskoj pokrajini Gradišću (Burgenland), i to u slavu Boga i vina. Počiva na tradiciji Viteškog reda sv. Jurja iz 1468. Europski vinski viteški red okuplja nekoliko tisuća poštovatelja vina diljem Europe koji se zauzimaju za vinsku kulturu. Neprekidno je djelovao do kraja Drugoga svjetskog rata, kad je tradicija nakratko prekinuta. Kad je riječ vrijednostima, motivi osnutka obaju redova (1468. i 1984.) - unatoč udaljenosti od 516 godina - vrlo su slični. I jedan i drugi imaju zapadnokršćanske temelje. Red sv. Jurja most je prema Europskome vinskom viteškom redu. Pravila Viteškog reda mogu se slijediti u povijest do sv. Augustina, i to prema modelu drugih velikih srednjovjekovnih vitezova. Odora Reda jest talar bilo koje boje osim crvene, zlatne i zelene. Naime, to su boje vina, zbog čega se rabe samo za grbove i znakove reda, Sjedište Reda jest u Eisenstadtu u Austriji, gdje se obavlja promaknuće svih vitezova; promocija ostalih priređuje se u lokalnim crkvama.

Autor: Alan Eder

Foto: RGBStock.com