Boca iz vinarije stare 777 godina 34 tisuće eura!

U centru slovenskog grada Ptuj, podno tvrđave, nalazi se pravi raritet - vinski podrum Ptujska klet. Tu se vino, za koje kažu da je piće bogova, proizvodi punih 777 godina.

Uobičajeno je da se ovakvi podrumi nalaze kraj vinograda, ali u ovom slučaju nasadi vinove loze nalaze se u dijelu poznatom pod imenom Srednjoslovenske gorice koje su u sastavu štajerske Slovenije. Drugi dio vinograda prostire se prema granici sa Hrvatskom, u regiji Haloza.

Za Pullus vina više od 300 medalja

U ovom podrumu godišnje se proizvede milijun litara vina. Od toga 85% su bijele, a ostalo su crvene sorte. Kažu da su ponosni na to što su najstariji podrum u Sloveniji, kao i na činjenicu da su posljednjih pet godina ocijenjeni kao najbolji slovenski proizvođač vina.

"Imamo više od 300 medalja u više kategorija, a naša vina ocjenjivana su u Francuskoj, Kanadi, Nizozemskoj, Briselu, Beču, Londonu, Tokiju. Zajedno sa našim kooperantima vinogradarima imamo 300 hektara vinograda, od toga 50 hektara su vlastiti nasadi.

Od države i naših prijatelja iz Maribora unajmili smo još tolike površine. Znači da je to ukupno 350 hektara. U podrumu najviše ima sorte na kojoj stoji čitava ova regija, a to je Laški rizling ili Graševina. Druga po zastupljenosti je Sovinjon blan, slijede Muškat žuti, Pinot sivi i bijeli, Chardonnay, Rajnski rizling. Od crvenih sorti imamo Pinot modri, Frankovku modru, a posjedujemo i vino od jedne stare domaće sorte koja potječe od najstarije vinove loze koja se nalazi u Mariboru. Zove se Žametovka ili Žametna črnina, a imamo i Cvajgelt", priča Vinko Mandulj, direktor podruma Ptujska klet d.o.o.

Žametovka preživjela i kugu

On nam je i objasnio da je Frankovka modra od 1777. godine genetski prisutna na ovim prostorima. Za Žametovka lozu kažu da je stara 450 godina i da je jedna od rijetkih koja je preživjela kugu vinove loze. Za ove dvije crne sorte može se reći da su autohtone, odnosno da su slovenske. Vina iz ovog podruma postala su robna marka - Pullus i namijenjena su uglavnom domaćem, slovenskom tržištu, a 15% od ovih količina se izvozi.

"Mi Slovenci vina ne prodajemo, jer ga sami dobro piti znamo", kroz šalu su nam naši domaćini objasnili zbog čega se Pullus vina ne izvoze u većem postotku.

Led nanio štetu vinogradima

Najstariji podrum u Sloveniji djelomično je aktivan. Neke bačve su pune crvenih vina, dok su druge tu zbog turista. One su stare 65 godina i napravljene su od hrastovog drveta. Motivi na njima nastali su osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Sadašnji izgled podrum je poprimio 1821. godine. Izgradio ga je jedan od poznatih vinskih trgovaca. Inače, 1939. godine zaživjela je markica za kvalitetu slovenskih vina i to je bio prvi korak ka podizanju njihove kvalitete. Prvo vino koje je osvojilo ovu markicu bio je Sovignon iz 1968. godine i zbog toga na bačvi stoji broj A001. Motivi na bačvama su različiti, pa tako ima i pjesama u kojima su opjevani svi radovi u vinogradu.

"Da do berbe treba stići potvrđuje i ova godina, koja je karakteristična po gradu koji je tukao naše vinograde. Na 14 ha led je nanio štetu 100%", vodeći nas kroz podrum priča somelijer Franc Brodnjak.

Vinski arhiv, najveći ponos

Temperatura zraka u podrumu je prirodna, a ljeti, kada je najtoplije, ona nije viša od 15 stupnjeva. U bačvama se može uskladištiti milijun i 250.000 litara vina. Najveća bačva je kapaciteta 22.115 litara. Ipak, 70% vina iz Ptujske kleti fermentira se i proizvodi u inoks bačvama, jer stil vina koji je tražen u svijetu ne daje mogućnosti čuvanja na tradicionalan način. Stoga ovaj podrum spada u red rijetkih u tom dijelu Europe u kojemu ovakva burad uopće i postoji.

Prosječna potrošnja vina u Sloveniji na godišnjoj razini je 40 litara. Francuska, Španjolska, Italija, pa i Slovenija, Hrvatska i Srbija imaju konstantnu potrošnju vina koja je na visokoj razini. Prodaja vina bilježi rast u Kini, Americi, Južnoj Koreji.

"Mi raspolažemo sa tri podruma u gradu i ako bi krenuli u obilazak, put bi bio dugačak dva kilometra. A u ovom podrumu nalazi se naš ponos - Vinski arhiv.

Kao što je rečeno, najstarije boce vina natočene su prije točno jednog stoljeća. To što su ova vina tu pohranjena i sačuvana moramo se zahvaliti gospodinu Orniku, gradonačelniku Ptuja od 1920. do 1945. godine. On je bio veliki ljubitelj i kolekcionar vina. Znao je što se četrdesetih godina prošlog stoljeća bliži Europi, pa je napravio ovu prostoriju i napunio je svojim najboljim vinima. Zazidao je ulazna vrata u arhiv i ispred njih postavio veliku bačvu kako niko ne bi posumnjao da se iza nje nalazi nešto. 1945. godine Ptuj je bombardiran i u dvorište vinarije pala je velika bomba. Štetu je pretrpeo i Vinski arhiv", kaže Franc.

Jedna od većih kolekcija u tom dijelu Europe

Priča se da su tu bila zazidana i vina iz 1862. godine. Danas se u ovoj prostoriji nalazi 7.000 boca. Od 1945. godine do danas zastupljena su sva godišta. Na drugim lokacijama također ima arhiviranih vina, ukupno 170.000 boca, što je jedna od većih kolekcija u tom dijelu Europe. Na pitanje koje je vino iz ove kolekcije najbolje, naš sugovornik je u šali odgovorio:

"Najboljeg vina ovde nema, jer da ga ima morali bi ga i popiti. Mogu reći da su jedna od najboljih godišta 1957. , 1971., i 1983. za koje neki tvrde da je nabolje vino prošlog stoljeća na ovim prostorima".

U podrumu Ptujska klet nalazi se najvažnija zbirka arhivskih vina u tom dijelu Europe. Među njima je i pravi vinski spomenik, najstarije arhivsko vino u Sloveniji, Zlatna loza iz 1917. godine. Ove godine proslavlja 100. rođendan.

Najskuplja boca vina u 2016. prodana za 54.000 eura

Početkom prošle godine iz ovog podruma prodana je boca za 54.000 eura. Domaćini prakticiraju da kada se količina boca smanji do nekog broja, prodaja se obustavlja. Razlog je želja da se arhivira određena količina za generacije koje dolaze.

"Neki ljudi sakupljaju umjetnička djela, neki stari novac, a neki su kolekcionari vina. Postoji burza arhivskih vina. Negdje sam pročitao da je vrijednost, odnosno dobitak kod arhivskih vina na godišnjoj razini od 12 do 14%. Naš najskuplji Sovignon ’27 košta 34.000 eura za bocu", riječi su ovog somelijera prodaje.

Kada se postavi pitanje o čemu sve ovisi kvaliteta vina, dobri poznavatelji pričat će o sortnim karakteristikama, izbalansiranosti, izražajnosti aroma, kompleksnosti, autentičnosti porekla, kiselinama, taninima, voćnosti i tako dalje. Za našeg domaćina Franca odgovor je mnogo jednostavniji.

On kaže da kvaliteta vina ovisi o podneblju na kojem se gaji vinova loza i od ljudi koji prave vino. To ilustrira i pričom da se Sovignon iz Australije ili sa Novog Zelanda ili bilo kojeg drugog dijela svijeta može probati, ali "točku na i" stavljaju ljudi koji su ga pravili.

Foto: Jasna Bajšanski