Ako prije i nisu, Malvaziju sad shvaćaju ozbiljno

Nekada vino radnika i težaka, običnog čovjeka. Nije nitko ni mario za njega. Prije samo 15, 20 godina imalo je grožđe nisku otkupnu cijenu a i smatralo se više stolnim vinom. U biti pilo se uglavnom s vodom, gaziranom najčešće i ljudi su uvijek voljeli to vino. Nešto kao graševinu, rizling i slično.

No, danas je Malvazija, posebice ona s dodatkom istarska - brand. Ne samo brand nego je vino Istarska malvazija vrlo brzo postalo nešto kao sinonim za Istru, dobru kapljicu i tradiciju. U biti su se pod tim imenom skrivala i vina od nekih sličnih i srodnih sorata koja su se od davnina uzgajala na području Mediterana.

Uložili mnogo novaca u znanje

No, ne tako davno i Todorić kada je ušao u Agrolagunu više je vjerovao nekim drugim vinima, posebice crnima. No, danas Ljerka Puljić, članica Nadzornog odbora, ali još uvijek jedna od vodećih osoba Agrokora, žali što tada nisu imali za odrednicu svoga uspjeha Malvaziju, već su se odlučili za crna vina. I sada se i sortiment u Agrolaguni mijenja prema Malvaziji. Na tržištu loznih cijepova traže se kvalitetne malvazije, a to su malvasia del Lazio za talijansko tržište i malvazija istarska, za hrvatsko tržište i to najviše za podregiju Istra (oko 80%), a samo manjim dijelom i za talijansku vinorodnu pokrajinu Friuli.

"Mi smo zatekli oko 500 tinjak starih vinograda i sve smo ih obnovili i danas su to nasadi u najboljim godinama", kaže Ljerka Puljić dodajući da u Istri imaju 650 hektara na različitim lokacijama. Polovica je malvazija, no mišljenja su da su vjerojatno pogriješili i posadili premalo malvazije.

"Nažalost takva je tada bila procjena. Ima tome i 10-tak godina i išli smo na crne sorte. Imamo i tu vrhunske rezultate. Dakle, nije u pitanju kakvoća. Mi smo dostigli top. Ali tržišno bi za nas bilo mnogo lakše i konkurentnije jer se pokazalo da je u crnim vinima jako velika konkurencija. Imamo sorte kao što su Cabernet souvignon, Merlote, Terane, u čemu se moramo "tući" s cijelim svijetom. Najbolje nam je raditi specifične kupaže koje zaista vuku svu onu ljepotu iz ove istarske zemlje i specifičnosti koji daje taj prostor. Mi smo silno uložili i u podrumi i u podrumarstvo, ali najviše u znanje kolega. I mislim da smo po danas u znanju o vinima među vodećima u svijetu" navodi ona.

Kako im je želja biti u špici, otkupljuju dio grožđa. Imaju i vrstu malvazije pod nazivom Pazinska malvazija.

"Radimo i otkup. Nismo napustili male proizvođače i to nam je bilo strašno važno. Ali naša malvazija je uvijek od onog grožđa za koje znamo kako je rađeno, kakvi su sladori, tko ih proizvodi, i kakva je bila razina grožđa"; ističe Puljić

Gradimo dobar imidž istarske malvazije

Milan Budinski, glavni enolog Vina laguna, vinarije Agrolaguna d.d. Poreč također ističe kako u iduće četiri godine sade još 70 hektara malvazije. Od sve malvazije proizvedene s geografskim porijeklom na domaće otpada čak 50%.

"To je velika odgovornost i gradimo tako i dobar imidž istarske malvazije. Mi smo prepoznali kvalitetne položaje i to je velika važnost, a poslije ide rad u podrumu", kaže on.

U Istri su vinogradari dvostruko blagoslovljeni: raznolikošću tla i položaja koji odgovaraju različitim sortama, autohtonim i međunarodnim; savršenim klimatskim uvjetima na geografskim položajima gdje se susreću alpska i mediteranska klima. Crvena tla bliže su moru, a na uzvisinama prema unutrašnjosti prevladavaju bijela tla bogata kalcijevim mineralima. Drevne autohtone sorte kao teran i malvazija rastu uz svjetski poznate sorte kao što su merlot ili pinot sivi.

Agroprodukt se okreće malvaziji

Agroprodukt d.d. Pula je svakako jedan od lidera u proizvodnji vina u Istri i proizvode oko 250 tisuća litara vina godišnje sa 64 hektara vinograda.

"Prošle godine smo podigli jedan novi vinograd od 13,5 hektara samo malvazije tako da računamo da ćemo imati oko 400, pa i do 450 tisuća litara vina a malvazija će biti oko 70 posto", kaže Aleksandar Bašić Palković, direktor Agroprodukta dodavši da se 90% te proizvodnje proda u Hrvatskoj.

Malvazija istarska najzastupljenija je sorta u vinogradarskom sortimentu Agroprodukta zasađena na 35 ha na području Frankinovica, Ševe i Montirona. Malvazija Vodnjan, koje je ime branda, je suho, zlatnožuto vino sa zelenkastim nijansama. Krepko je i puno, s prepoznatljivom sortnom aromom ugodnog i zaokruženog okusa. Vino malvazija je srednje jako do jako sa sadržajem alkohola između 11,5 i 13,5 vol. %. Umjereno je kisela, između 5,0 i 6,5 g/l ukupne kiselosti. Puno je, zaobljeno i harmonično vino s 18 do 22 g/l ekstrakta. Trs je bujan, vegetacija kreće kasno, mladice su jake, a internodiji srednje kratki. Sorta je dobre i redovite rodnosti, ističu u Agroproduktu.

Istraživanja u Institutu za poljoprivredu i turizam

"Malvazija je na različitim podlogama jer one utječu na prinos, kvalitetu i općenito rezultate proizvodnje. Istražujemo i različite klonove malvazije istarske. Klonovi su niže jedinice unutar sorte. One se mogu malo razlikovati unutar iste sorte. Postavljamo i razne pokuse, primjerice pod opterećenjima gdje se utvrđuje različit broj mladica po trsu i kako to utječe na prinos, te na kvalitetu vina. Proučavamo i utjecaj tehnologije proizvodnje na krajnje rezultate, odnosno prinos i kvalitetu grožđa, mošta i na kraju vina", kaže dr.sc. Marijan Bubola, znanstvenik Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču koji jako mnogo ulažu u proučavanje malvazije i u vinogradu, a i u podrumu.

Istru odnsono Agrolagunu je proljetos posjetio Oz Clarke, jedan od najutjecajnijih vinskih stručnjaka i publicista u svijetu, gdje je u pratnji Milana Budinskog obišao podrume te sudjelovao u degustacijama i radionicama.

Tako je tada u prostorima Agrolagune održana i prva Masterclass radionica pod vodstvom Oza Clarkea i Milana Budinskog s temom "Vertikalna degustacija vrhunskih malvazija berbi 2010. - 2015.", na kojoj se okupilo 15 vrhunskih sommeliera iz poznatih istarskih hotela i restorana.

Oz Clarke nije krio svoje oduševljenje malvazijama Vina Laguna: „Napredak koji su ova vina ostvarila u nekoliko godina je zaista nevjerojatan. Nakon prvog kušanja složili smo se da imaju puno potencijala. Zahvaljujući radu i modernom pristupu te onom nečem posebnom u ovom grožđu, nakon 5-6 godina izrasla su u neodoljivo osvježavajuće piće.“