U BiH ugroženo milijun kubnih metara šume

Trenutno je oko milijun kubnih metara šuma četinjača u BiH (jela i smreka) ugroženo zbog napada smrekovog potkornjaka (Ips typographus). On nije primarni štetnik, već napada stabla koja su fiziološki nešto slabijeg imuniteta, ali kada zahvati određenu populaciju biljaka postaje i primarni i uništava sva stabla koja se nalaze u blizini, jer vrlo brzo prelazi sa stabla na stablo. Potkornjak živi pod korom, što mu govori i naziv, a u hodnicima koje buši, ženke polažu jaja. Postoje glavni i sporedni hodnici, na čijim krajevima se polažu jaja, a ličinke nakon što se izlijegu i nakon nekog vremena i hranjenja biljkom na kojoj su se izlegli odlaze na drugu biljku, buše nove hodnike i počinju s razmnožavanjem.

Intenzivni sušni periodi čine stabla podložnima napadima štetnika

Smrekov potkornjak daje dvije do tri generacije populacije (u travnju, lipnju, a ako su dobri uvjeti i u kolovozu). U zimi se zavlači dublje u koru i tu prezimljuje. Najlajše je otkriti da se radi upravo o tom štetniku po hodnicima koje rade pod korom, a koji su vijugavi ili se pojavljuje mnoštvo rupica. "U BiH je sve veći postotak stabala koja se suše, jer nisu uspjela preživjeti sušne periode, a stotine hektara kvalitetne šume su progutali šumski požari", rekao je u izjavi za Agenciju FENA dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Mirza Dautbašić.

Šume predstavljaju integralni dio globalnog održivog razvoja i imaju ključni značaj za kvalitetu života bosansko-hercegovačkog društva. "Svjetska banka je procijenila da život 1,6 bilijuna ljudi direktno ovisi o šumi. Nažalost, usprkos stalnim upozorenjima, inicijativama i aktivnostima na promociji i zaštiti funkcija šuma, one se nemilosrdno uništavaju", kaže dekan Dautbašić.

Nedovoljan udio zaštićenih područja

Upozorava da je udio zaštićenih područja na teritoriju Bosne i Hercegovine i dalje na samom dnu ljestvice europskih zemalja, a područja koja nose ogroman potencijal za gorski, seoski turizam, biciklizam ili upotrebu ljekobilja, zatrpavaju se ilegalnim odlagalištima smeća. Naglašava da su problemi s kojima se šumarstvo susreće brojni, ali nimalo začuđujući kada se uzme u obzir teška ekonomska situacija te uporedo s tim rastući zahtjevi društva za drvetom kao izvorom energije.

"Shodno ovim problemima i potrebom lokalnih zajednica za drvetom, ne prepoznaje se vrijednost šumskih ekosistema te se oni nemilosrdno krče i degradiraju. Osim ovih poteškoća, brojne su objektivne okolnosti koje dovode u pitanje produktivnost i opstojnost šuma uzrokovane klimatskim promjenama, intenzivnim sušnim periodima i ekstremnim temperaturama, naročito u posljednje dvije godine. Promjene u vodnom režimu su uzrok stresnih okolnosti koje trpe šumski ekosistemi, a posljedice ovakvog stresa su dovele do pojave različitih bolesti" pojašnjava dekan Dautbašić.

Važnost očuvanja prirodnih šuma

Šumarski fakultet u Sarajevu svojim angažmanima nastoji ukazati na važnost očuvanja prirodnih šuma kao nositelja biodiverziteta. Također, različitim projektima i publikacijama nastoji istaknuti neophodnost planiranja i podizanja novih šumskih nasada, kao i ekološki, sociološki i gospodarski značaj urbanog šumarstva.

"U povodu Međunarodnog dana šuma naši studenti Odsjeka hortikulture su uredili zelene površine oko zgrade Šumarskog fakulteta u Sarajevu, dok su studenti Odsjeka šumarstva proveli akciju pošumljavanja na planini Igman. Ističemo da efikasno očuvanje šuma može jedino biti ostvareno slijedeći jedan integrativan pristup, koji objedinjuje obaveze onih koji se bave gospodarenjem ovim resursom i unapređenjem svijesti i znanja svih zainteresiranih skupina, kao i donošenjem i provedbom obavezujućih zakona", rekao je u izjavi za Agenciju FENA dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Mirza Dautbašić.

Izvor: fena.ba

Foto: freedigitalphotos.net