Sve o uzgoju bukovače na malom gospodarstvu

Bukovača (Pleurotus ostreatus) je veoma ukusna jestiva gljiva koja se odlikuje visokom hranjivom vrijednošću. Sadrži dosta proteina koji su po svom sastavu slični životinjskim. Odlikuje se i malom količinom masti te je odlična kao dijetalna hrana. U svom sastavu ima niz vitamina i mineralnih materija. Od davnina Kinezi bukovaču koriste u ishrani i kao ljekovitu gljivu koja jača imunitet.

Visoki prinosi i otpornost na bolesti

Na našem području, bukovača se spontano nalazi u prirodi, raste u jesen i ranu zimu. Česta je u listopadnim šumama gdje se, najčešće tokom jeseni, može vidjeti na panjevima bukve, breze, graba, topole, vrbe i sličnih vrsta. Javlja se i na voćkama. Prvenstveno se javlja na mrtvom drvetu, a ukoliko se pojavi na živom drvetu - to je znak da je drvo zbog nečega oslabilo.

Klobuk gljive je širine od 5 do 20 cm. Boja gljive ovisi o temperaturi i starosti gljive. Na nižim temperaturama klobuk je tamnije boje, a sa starošću gljiva postaje tamnija. Kod mlade gljive, rub klobuka je savijen prema dolje, kasnije se izravnava i zatim se savija prema gore. Meso gljive je bijele boje, ugodnog mirisa i okusa. Bukovače se odlikuju visokim prinosom i otpornošću na različite bolesti i štetnike.

Značajnije štete rade nematode i dvokrilci tijekom ljetnih mjeseci i to samo ako supstrat nije dobro termički obrađen. Ličinke nekoliko vrsta dvokrilaca napada supstrat, nagriza micelij i mlade gljive: mušice šišarke, šampinjonske mušice i šampinjonska muha (muha komposta).

Rizici i ulaganja su maleni

Bukovača se može proizvoditi tokom cijele godine u kontroliranim uvjetima u kratkom ciklusu proizvodnje i na malom prostoru. Manja komercijalna proizvodnja se može odvijati u pomoćnim i napuštenim prostorijama uz mali rizik da propadne. Početni kapital se odnosi na pokriće samo stvarnih troškova, kao što su uređenje grijanja i ventilacije i prostora, rasvjetu, kupovinu repromaterijala za pripremu supstrata, prijevoz materijala. Ulaganje u opremanje prostora je jednokratno, dok se kasnije samo ponovo nabavlja novi hranjivi supstrat i micelij.

Stabilni prihodi uz stabilne uzgojne uvjete

Za početno pokretanje proizvodnje nije potreban veliki prostor. Razlog tome je da je razvijen posebni sustav slaganja vreća sa supstratom u redove između okomitih drvenih letvi, i do visine od četiri reda. Primjerice, na 30 m² moglo bi se kvalitetno smjestiti maksimalno do 400 vreća sa supstratom na kojima rastu gljive. Na 50 m², oko 800 vreća, na 100 m² do oko 1.600 vreća. O broju vreća ovise i troškovi, kao i mogućnost zarade, te što je veći broj vreća - to je veća isplativost proizvodnje.

Uzmimo za primjer da se ide na uzgoj 250 vreća sa supstratom. Vreća se puni na težinu od 20 kg. Jedna vreća može dati ploda do 30% svoje težine. Koliko će vreća dati ploda ovisi o uzgoju. Otkupna cijena bukovače je oko 9 kn po kilogramu. Dakle, ukoliko sa jedne vreće uzgojite 4 kg gljiva, to je prinos od 20% i tada ćete na 250 vreća imati 1.000 kg gljiva te za to dobiti 9.000 kuna. Cijena jedne vreće, zajedno sa supstratom je oko 17,5 kn. Ulog za 250 vreća ukupno iznosi 4.375 kn. Dakle, iznos moguće zarade je 4.625 kn. Zarada je znatno veća već i pri povećanju prinosa od samo 5%. Naravno, uzmimo u obzir da se cijene na tržištu mijenjaju.

Uzroci kod napada gljiva i bakterija

Ukoliko supstrat nije ili je nedovoljno pasteriziran prije usijavanja micelija bukovače, u njemu će se razviti i parazitirati većinom gljivične bolesti i neke bakterioze (iz roda Aspergillus, Coprinus, Fusarium, Monilia, Mucor, Penicillium, Trichoderma). Temperatura supstrata viša od 35⁰C može se oštetiti micelij bukovače, smanjiti proraštanje micelija i dopušta se drugim konkurentskim gljivama da prevladaju. Radi se gljivama roda gnojištarki Coprinus spp. i Trichoderma viride vidljive kao zelena plijesan.

Glavni bakterijski uzročnik loših bukovača je infekcija supstrata bakterijom Pseudomonas tolaasii koja uzrokuje štete i kod uzgoja šampinjona. Znakovi bolesti su narančasti klobuk, lomljivi stručak, skraćeno plodonošenje i smanjen prinos.

Kako pripremiti supstrat?

Može se uzgajati na različitim supstratima. Prvobitno je uzgajana na drvenim oblicama listopadnog drveća, dok se danas najviše uzgaja na pripremljenim supstratima. Za pripremu supstrata najčešće se koristi slama žitarica (pšenična, zobena, ječmena slama), livadsko sijeno, kukuruzovina i slični celulozni materijali. Ovakve supstrate micelij brže prorasta nego drvo i postižu se veći prinosi. Slama koja se koristi u proizvodnji treba biti suha, zdrava, sjajna, žuta, bez znakova truljenja i prisustva plijesni te ne smije sadržavati zemlju. Potrebno ju je usitniti na 2 do 5 cm. Slama se može kombinirati i sa drugim materijalima:

• 80% slama i 20% sijena ili piljevine
• slama i 30 do 70% kukuruzni oklasci
• slama i 25 do 50% kukuruzovine
• slama i 10 do 30% slame soje ili graška.

Treba napomenuti da je pšenična slama najbolji izbor jer stvara idealne uvjete za razvoj micelija. Ukoliko se supstrat radi u kombinaciji sa nekim drugim materijalima, treba kontrolirati pH vrijednost. Supstrat treba biti neutralan pH7.

Supstrat (slama) se priprema termičkom obradom jer je potrebno izvršiti njegovu dezinfekciju. Najčešće se vrši kuhanje slame na 100°C oko pola sata ili prelijevanje vrelom vodom temperature 60 do 65°C. U vreloj vodi slama ostaje potopljena 24 sata. Nakon toga se vadi na foliju i prekriva drugom folijom i ostavi da se temperatura slame spusti ispod 30°C. Vlaga supstrata treba biti 60 do 65%. Nakon toga se vrši zasijavanje micelija.

Postupak zasijavanja micelija

Optimalna temperatura supstrata je 25 do 28°C. Viša temperatura ubija micelij. Zasijavanje micelija se vrši u plastičnim vrećama. Težina vreća je do 25 kg. Ljeti težina vreća treba biti ispod 20 kg zbog opasnosti samozagrijavanja unutrašnjosti supstrata i ugibanja micelija. Kutove vreća je potrebno malo odsjeći kako bi suvišna voda izašla iz supstrata. Plastične vreće mogu se perforirati prije stavljanja supstrata. Isjeku se rupe promjera 1 do 1,5 cm na svakih 10 cm. Ako se plastične vreće perforiraju prije stavljanja supstrata, potrebno je obratiti pažnju na vlagu u supstratu tokom prorastanja. Ukoliko se plastične vreće ne perforiraju, u vreći se zadržava potrebna vlaga tokom procesa prorastanja i tek nakon toga je potrebno napraviti otvore kroz koje će prorasti gljive. Ako se vreće ručno pune, na svaki sloj supstrata stavlja se sloj micelija. Na 16 do 18 kg supstrata dovoljno je 0,5 l micelija.

Proces prorastanja

Prorastanje je faza koja se može odvijati u istoj prostoriji u kojoj se odvija i plodonošenje. Međutim, ako se radi samo sa jednom prostorijom, potrebno je mjesec dana čekati da prođe plodonošenja, što dovodi do gubitka u proizvodnji. Najbolje je imati dvije prostorije, jednu za prorastanje i drugu za plodonošenje. Na taj način imamo kontinuiranu proizvodnju. Razmak između vreća treba biti 5 cm zbog nesmetane cirkulacije zraka. Temperatura vreće tokom prorastanja treba biti 25 do 28°C. Ovisno o soju, prorastanje traje 18 do 20 ili 30 dana. Tokom ovog perioda nije potrebna svjetlost i vlaga. Nakon što micelij proraste vreću, masa supstrata pobijeli i vrši se šokiranje vreće. Temperatura prostorije se naglo spušta do 14°C kako bi se u unutrašnjosti vreće postigla temperatura od 16°C. Nakon toga vreće se prebacuju u prostoriju za plodonošenje.

Plodonošenje i berba

U prostoriji za plodonošenje temperatura vreće se povećava na 17°C i u ovoj fazi, za normalan rast, bukovača zahtijeva svijetlost i vlagu. Ukoliko na vrećama nisu probušene rupe, sada je trenutak da se one naprave. Vlaga u prostoriji treba biti oko 90%. Potrebno je osigurati adekvatno osvjetljenje i ventilaciju. Razmak između vreća u redu je 40 cm. Od zasijavanja do prve berbe prođe 25 do 30 dana. Plodovi dospijevaju svaka dva tjedna. U prva tri vala ubere se 70% prinosa. Pravi trenutak berbe je kada se klobuk ispravi. Obično sojevi bukovače rastu u buketu koji se beru kada se većina klobuka izravna.

Bukovača daje prinos 25% od težine supstrata. Ubrana se može čuvati na temperaturi 3 - 4°C tokom 5 dana. Također, bukovača se zamrzava, marinira i konzervira na druge načine.