Opasni nametnik prijeti smrekovim šumama

Nakon ledoloma koji je poharao šume Gorskoga kotara 2014. godine, nova se opasnost nadvila nad taj kraj.

Smrekov potkornjak ili smrekov pisar, sekundarni je štetnik koji napada oslabljena stabla, no ukoliko im se broj naglo poveća, stradavaju i zdrava stabla. Problem je detektiran u privatnim šumama, no postoji realna opasnost da se proširi i na područja kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o.

Potkornjak u Gorskom kotaru

Kada je časopis Hrvatske šume 2014. godine pisao o štetama nastalim od ledoloma u Gorskome kotaru, spomenuli smo kako zbog velike količine stradale šume postoji realna opasnost od napada potkornjaka koji kao sekundarni štetnik napada oštećena stabla. U tekstu je napomenuto kako je potrebno izvršiti detaljnu sanaciju šume kako bi se potencijalni broj žarišta napada sveo na minimum.

I dok su Hrvatske šume d.o.o. na području kojim upravljaju, državnim šumama, obavile vrlo težak i opsežan posao sanacije, privatni šumovlasnici nisu bili toliko učinkoviti. Razlog tomu vjerojatno leži u činjenici kako većina šumovlasnika nije zainteresirana za bavljenje šumarstvom, kao i kroničnom besparicom koja dodatno opterećuje stanovnike, kako Gorskog kotara, tako i ostatka Hrvatske.

Potkornjak se proširio iz Slovenije

Bilo kako bilo, potkornjak se iz susjedne Slovenije gdje je zabilježena puno veća šteta od ledoloma nego u Hrvatskoj, proširio i na ovu stranu granice gdje je u oštećenim i nesaniranim privatnim šumama našao idealno mjesto za svoj razvoj. Nekoć prekrasne i zelene smrekove šume po kojima je ovaj kraj bio nadaleko poznat poprimilo je žutu boju, kora mu je počela otpadati te je nastupilo sušenje koje bi, ukoliko se brzo ne reagira, moglo poprimiti razmjere katastrofe.

Upravo je to bio razlog da su se na inicijativu Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije u Gerovu našli predstavnici Hrvatskih šuma d.o.o., Šumarskog fakulteta, Ministarstva poljoprivrede, Zavoda za zaštitu šuma i Udruge privatnih šumoposjednika s ciljem pronalaska rješenja i aktivnosti koje će zaustaviti širenje nametnika koji prijeti uništenju svih sastojina smreke u ovome kraju.

Posjeći napadnuta stabla

Smrekov potkornjak vrlo je sitan, ali opasan nametnik koji u pravilu napada fiziološki slabija stabla, no kada imaju povoljne uvjete, razmnože se u velikome broju i tada predstavljaju opasnost i za zdrava stabla. Prema riječima prof. dr. sc. Borisa Hrašovca sa šumarskoga fakulteta u Zagrebu, u susjednoj Sloveniji je čak 30% etata smreke zahvaćeno napadom potkornjaka što predstavlja gotovo 1,8 milijuna kubika te vrste.

To je itekako ozbiljan broj o kojem moramo razmišljati i mi u Hrvatskoj jer je riječ o sastojinama koje su stradale u ledolomu iz 2014. godine, što znači kako postoje slični uvjeti za razvoj nametnika. Situaciju su dodatno pogoršali klimatski uvjeti tj. blage zime koje su uslijedile nakon ledoloma.

Jedini pravi način borbe protiv ove pošasti jest posjeći napadnuta stabla i to ne ona osušena, već ona koja su potkornjaci tek napali i čijim je rušenjem moguće uništiti i potkornjake.

Problem su privatne šume

"Sanacija se provodi u državnim šumama, no problem su privatne šume gdje se često ne zna niti vlasnik a čak i kada je poznat, vlasnici nemaju sredstava za provođenje zaštite. Hrvatskim šumama ruke su zavezane jer mi bez dozvole ne smijemo ulaziti u privatne posjede i tu nastaju problemi jer se zaraza sa tih površina širi i na područja pod našom upravom.

U ovakvim situacijama, pitanje vlasništva manje je važno od problema koji bi mogao nastati ukoliko ne reagiramo. Sadašnjem stanje slično je onome kada zbog svinjske kuge ili ptičje gripe država donese posebne uredbe prema kojima bi državno poduzeće smjelo reagirati", rekao je Ivan Ištok, član Uprave Hrvatskih šuma d.o.o.

O stanju u državnim šumama razgovarali smo sa Željkom Kauzlarićem, rukovoditeljem Odjela za ekologiju delničke podružnice, koji nam je dodatno pojasnio problematiku potkornjaka na smrekovom drveću.

Redovito daje dvije generacije

Pityogenes chalcographus (Linnaeus) - šesterozubi smrekin potkornjak sprijeda je crn, a u stražnjem dijelu kestenjast, duljine 2 - 2,3 mm. Poligaman je i formira ispod kore zvjezdaste hodnike. Bračna komorica je skrivena u kori, a materinski hodnici su dobro razvijeni (jednoj bračnoj komorici pripada 3-6 materinskih hodnika).

Larvalni hodnici se nalaze jedan do drugog, a pozicionirani su dijelom u bijeli sa završetkom u kori. Roji se u proljeće u doba kao i smrekin pisar - travanj, rojenje zna dugo potrajati. Rojenje druge generacije se obično zbiva u srpnju. Kod nas daje redovito dvije generacije. Napada fiziološki oslabjela stabla u stadiju letvika. Na starijim stablima obično dolazi samo u gornjem dijelovima, a na mladim stablima s tanjom korom napada čitavo deblo.

Autor: Goran Vincenc