Od iduće godine praćenje čak 14 novih štetnika

Sve očitije klimatske promjene koje pritišću Europski kontinent, kao i sve intenzivnija trgovina između Europske unije i subjekata sa drugih kontinenata primorale su EU na direktivu kojom se pojačava fitosanitarni nadzor nad uvezenim sadnim materijalom, kao i veći monitoring u prirodi. Kod ovoga drugoga, šumari će igrati veliku ulogu.

U sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost 7616 - DIFPEST održana je sredinom studenog radionica na kojoj je sudjelovalo 37 stručnjaka sa područja zaštite šuma, među kojima i djelatnici Hrvatskih šuma. Sudionicima su prezentirane osnovne pretpostavke i ciljevi projekta, problematika pojma invazivnosti i invazivnih organizama u svjetlu globalnih klimatskih promjena te njihova implikacija na zaštitu šuma. Navedena je problematika prezentirana kroz tri modelne vrste koje su odabrane za provedbu istraživanja; gubar (Lymantria dispar), šimširov moljac (Cydalima perspectalis) i jasenova grbica (Abraxas pantaria).

Povećava se lista potencijalnih štetnika

Problem karantenskih štetnika nije nešto novo kada govorimo o zaštiti šuma. Zadnih 30 godina, klimatske promjene koje se očituju u sve dužem razdoblju toplijih dana, omogućile su uvezenim organizmima ekspanziju i etabliranje u novim životnim okolnostima. Već ranije smo u našem časopisu pisali o problemima koje su u Dalmaciji uzrokovali uvezeni štetnici poput azijske strizibube i drugo, no kako se karantenski štetnici uvoze gotovo svakodnevno i u nekim zemljama rade velike štete, pitanje je vremena kada će poneki potencijalni štetnik u našoj zemlji uzrokovati katastrofu.

No, Europska unija je shvatila kako je trgovinu sa prekooceanskim zemljama nemoguće zaustaviti, stoga su se odlučili prilagoditi situaciji te pooštriti mjere praćenja karantenskih štetnika izdavši Direktivu za sve zemlje članice, prema kojoj se povećava lista potencijalnih nametnika. S obzirom da povećanje monitoringa zahtijeva i povećanje troškova, EU je pristala financirati do 75% svih troškova koje će pojedine članice imati u provođenju spomenute Direktive.

Krasnici u SAD-u uzrokovali sušenje 80 tisuća hrastova

Na listi potencijalnih štetnika, Hrvatska će umjesto dosadašnjih pet, morati obraćati pažnju na čak 14 karantenskih štetnika za koje postoji opravdana sumnja kako bi na našem tlu mogle stvoriti ozbiljne probleme. Riječ je o tri vrste krasnika (Agrilus anxius, A. auroguttatus, A. planipennis), četiri vrste strizibuba (Anoplophora chinensis, A. glabripennis i Aromia bungii), dvije vrste potkornjaka (Polygraphus proximus i Xylosandrus crassiusculus), jedan skarabej (Popila japonica), jedan leptir (Denrolimus sibiricus), dvije vrste gljivičnih bolesti (Geosmithia morbida i Gibberella circinita) te jednoj nematodi (Bursaphelenchus xylophilus).

Agrilus auroguttatus kukac je iz porodice krasnika. Porijeklo vuče iz istočnog dijela SAD-a, a napada hrastove. Iako nije dokazano da napada autohtone vrste hrastova, čini golemu štetu na američkim vrstama koje u Europi možemo naći po nasadima i parkovima (Q. rubra, Q. palustris i Q. coccinea). Za sada fitosanitarni rizik u Hrvatskoj nije velik, no u Kaliforniji je ovaj štetnik uzrokovao sušenje 80.000 hrastova zbog čega ga treba pratiti.

Napadaju i ugrožene vrste jasena

Drugi krasnik, Agrilus plannipenis je kudikamo opasniji za naše podneblje jer napada već dovoljno ugrožene vrste jasena, Fraxinus excelsior te alohtoni F. pennsylvanica. Porijeklo vuče iz istočne Azije, a u Rusiji, točnije okolici Moskve je napravio goleme štete na jasenu. Simptomi su otpadanje lišća, mijenjanje boje lista u smeđu, a stabla odumiru u roku od tri do četiri godine dok kod jakoga napada čak i za jednu do dvije godine. Mjere intenzivnog nadzora potrebno je provesti u blizini rasadnika, parkova, gradova, vrtova i rubova šuma a potencijalan mjesta ulaska ovoga štetnika u RH su mjesta uvoza jasenova drveta (trupci sa i bez kore, piljena građa, ambalaža, ogrjev, granjevina), zatim pilane i slično, gdje se obrađuje jasenovo drvo te rasadnici koji se bave uzgojem i trgovinom jasenovih sadnica iz uzgoja.

I kod potkornjaka nailazimo na nekoliko potencijalno opasnih vrsta, prvenstveno Xylosandrus crassiusculus. Porijeklo vuče iz Azije, a u Europi je zabilježena u Francuskoj i Italiji. Iako prvenstveno radi štete na voćkaricama, u opasnosti mogu biti vrste poput johe, lijeske, hrastova, brijestova, topola i vrba. Područje nadzora za sada je u Istri kojoj objektivno prijeti i najveća opasnost od ovoga štetnika. Drugi potkornjak također dolazi iz Azije, a riječ je o Polygraphus proximus. Već je zabilježen u Rusiji i to u okolici Moskve i Sankt Peterburga na četinjačama jeli, smreci, boru, arišu i čugi.

Područje nadzora je SZ Hrvatska te Slavonsko gorje na mjestima gdje se javljaju četinjače.

Zvjezdano nebo i azijska strizibuba vrlo opasne za sve šume

Kada govorimo o ostalim štetnim kukcima, gotovo je nemoguće zaobići potencijalno vrlo opasnog štetnika iz porodice strizibuba Anoplophoru chinensis u nas poznatu kao azijska strizibuba te vrlo sličnu Anoplophoru glabripennis koju kod nas zovemo zvjezdano nebo. Vrste vuku porijeklo iz tropskog i subtropskog pojasa Azije, a u našim klimatskim uvjetima obje vrste napadaju potpuno vitalna i zdrava stabla. Da stvar bude gora, opus napadnutih biljaka doista je širok tako da su pojavom ovih štetnika ugrožene gotovo sve šume u našoj zemlji. Ako još napomenemo kako je pojava azijske strizibube već zabilježena u okolici Biograda i Sv. Filipa i Jakova, možemo slobodno reći kako od ovih štetnika šumari diljem Hrvatske imaju razloga strepiti već sada.

Tu priča sa strizibubama nije gotova. Naime, i Aromia bungii nalazi se na ovome popisu, no i ona uglavnom napada voćkarice, među kojima i masline, mada je zabilježena i na topolama. Šumari također moraju voditi veliku brigu o pojavi ove vrste jer se smatra velikim fitosanitarnim rizikom u Hrvatskoj. Opasnost je time veća što su već zabilježeni napadi u Bavarskoj i Italiji.

Polifagni skarabej koji napada čak 400 vrsta

I leptiri imaju svoga predstavnika na ovoj listi, a riječ je o vrsti Dendrolimus sibiricus koji je srodnik našem autohtonom štetniku Dendrolimus pini no kako mu ime govori, potječe iz Sibira gdje radi goleme štete i pustoš na četinjačama. ovaj defolijator ima široki spektar domaćina što ga čini još opasnijim, a već sada radi štete po europskom dijelu Rusije. krećući se 50-ak km prema zapadu godišnje tako da je samo pitanje vremena kada će stići u naše krajeve.

Listu insekata zatvaramo sa jednim skarabejem, Popila japonica ili japanskim pivcem kojem štete rade i imago (defolijacija) i grčica (oštećenje korijena). Izraziti je polifag koji napada čak 400 vrsta iz 95 porodica što ga čini potencijalno vrlo opasnim štetnikom. Kod nas napada jabuku, orah, jablan, divlji kesten, brijest, javor, lipu i platanu. Najveći rizik za ovu vrstu nalazi se u SZ Hrvatskoj.

Od gljivičnih bolesti, na popisu se našla Gibberella circinata koja uzrokuje smolasti rak borova. Ova bolest vuče porijeklo iz SAD-a a zabilježena je već u Španjolskoj i Italiji. U Europi napada borove poput Pinus halepensis, P. pinaster, P. sylvestris, P. radiata, P. strobus, P. contorta te Pseudotsugu menziesii.

Rak oraha i borova

Geosmithia morbida također je gljivična bolest koja uzrokuje rak na orahu te je uzrok odumiranja oraha u SAD-u u posljednjih 15 godina. Vektor joj je orahov potkornjak Pityophthorus juglandis stoga je potrebno proučavati pojavu obje vrste. poseban nadzor provodi se od ove godine, a postavljene su feromonske klopke na nekoliko lokacija od Poreča preko Jastrebarskog, Varaždina do Vukovara gdje postoje značajnije plantaže oraha u Hrvatskoj.

Posljednja na listi karantenskih štetnika jest jedna nematoda, Bursaphelenchus xylophilus ili borova nematoda koja vuče porijeklo iz Amerike, a učinila je veliku štetu na borovim kulturama u Japanu. U Portugalu i Španjolskoj je primijećena na primorskom boru, stoga pozornost treba obratiti na priobalje gdje se borove kulture pojavljuju na većim površinama.

Kada ovim karantenskim štetnicima pridodamo još pet štetnika koji se od ranije prate u Hrvatskoj, možemo zaključiti kako će zaštitari u narednom razdoblju imati pune ruke posla. Tu su još i domaći štetnici, od prije poznati struci.

Važno je naglasiti kako bi svi stručnjaci na terenu trebali obratiti pažnju na gore navedene vrste jer nije pitanje hoće li se ove vrste pojaviti kod nas već kada i gdje. Ukoliko se primijete simptomi koji su dodatno opisani u prezentacijama objavljenim ovdje, potrebno je čim prije obavijestiti nadležne službe u svrhu sprječavanja širenja navedenih štetnika.

Autor: Goran Vincenc, Foto: pixabay.com