Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Obična jarebika
  • 07.03.2016. 08:30

Divlje voće koje preporučuje i Karlo Veliki

Mala šumarska enciklopedija: do sada u Hrvatskoj nije bilo pokušaja kultiviranja odnosno oplemenjivanja ove vrste divljeg voća.

Foto: vladicostokbigstockphoto.com
  • 1.735
  • 137
  • 0

Jarebika, starogermansko drvo zdravlja, u germanskoj mitologiji bila je, kao i koze, posvećena bogu Donaru.

I danas u nekim krajevima gdje se još drže koze, uobičajeno je bolesne koze hraniti lišćem jarebike. Istraživači narodnih običaja smatraju kako je to tradicijska ostavština. Također, uz grane lijeske i grane jarebike često se upotrebljavaju kao viline rašlje za traženje vodenih žila i izvora.

Preporuka Karla Velikog

Obična jarebika (Sorbus aucuparia L.), srednje je visoko drvo, a pronalazimo ga na području čitave Europe. Nema je jedino u južnim predjelima Španjolske i Grčke te u dijelovima Panonske nizine. U Hrvatskoj se rasprostire u zonama bijeloga graba, hrasta kitnjaka, brdske bukve i pretplaninske šume bukve i smreke.

Stabalce ima bogatu krošnju, a kora drveta je na starijem dijelu tamnosiva do sivocrna, na pojedinim dijelovima sjajna, a ljušti se u horizontalnim vrpcama i raspucava u dubokoj starosti. Jednogodišnji izbojci su zagasiti, crvenkastosmeđi, isprva presvučeni svijetlosivom, sjajnom pokožicom i nešto dlakavi, a kasnije goli i s većim brojem ovalnih svjetlijih lenticela.

Cvjeta u svibnju

Pupovi su prilično krupni, prilegli, s tamnosivim gotovo crnim ljuskama koje su na gornjim rubovima posute svijetlosivim dlačicama. Listovi su neparno perasti, sastavljeni od devet do devetnaest listića koji su od jedan do dva centimetra dugački. Listići su grubo nazubljeni i s gornje strane jasnozeleni. Vrhovi listića su kratko zašiljeni, gotovo okomito usječenih zubaca, a osnove su im asimetrične. Palistići su kratkotrajni.

Cvjetovi su bijeli, neprijatnog mirisa, skupljeni u štitaste (oblika kišobrana) cvati. Biljka cvjeta tijekom svibnja. Plodovi su okrugli, slični bobicama, mesnati, narančasto-crvene boje, sazrijevaju u rujnu i ostaju na granama tokom čitave zime. Vrsta je otporna na niske temperature. U sjeni ne cvjeta. Ako ima dovoljno sunca, pojavljuje se čak i na nadmorskoj visini od 2.000 metara.

Zaštita od vjetra

Bez problema podnosi vjetar, mraz i snijeg. U sjevernim predjelima Njemačke jarebika se već desetljećima tradicionalno koristi kao živa ograda za zaštitu od vjetra na otvorenom prostoru. Jarebikini plodovi jestivi su kada se prerade dok su sirovi opori, gorki i trpki, a uzeti u velikim količinama mogu djelovati i otrovno. Pri branju plodova, najbolje je odrezati cijele štitove. Poželjno je berbu odgoditi do prvih mrazeva kada plodovi sadrže više šećera.

Voćka i hortikulturna vrsta

Jarebika se kao voćka uzgaja još od srednjeg vijeka, a njen uzgoj preporučio je i Karlo Veliki u svojim Kapitularima. Intenzivniji uzgoj jarebike započinje tek oko 1900. godine. Kao voćka se osim u Njemačkoj i Austriji uzgaja i u Rusiji, Bugarskoj i Poljskoj. Razvijen je i veći broj kultiviranih sorti koje možemo podijeliti na one koje se koriste u hortikulturi, te na one koje se uzgajaju zbog plodova (najviše u Rusiji). Nekoliko kultivara stvorio je i čuveni ruski botaničar Ivan Vladimirović Mičurin. Njihovi plodovi jestivi su i u svježem stanju. Mičurin je razvio i jestive križance jarebike i aronije, jarebike i mušmule, jarebike i divlje kruške, te jarebike i gloga.

Zdravstvene dobrobiti jarebike

Nakon prerade, jarebikini plodovi služe za spremanje miješanih marmelada, želea, kaša, sokova, sirupa, mošta, vina i vitaminskih koncentrata. U Njemačkoj, gdje je upotreba ovih plodova relativno česta, pripremaju se i miješane marmelade od plodova jarebike, jabuke, kruške, šipka i drugog odgovarajućeg voća.

U slavenskim zemljama priprema se rakija koja ulazi u sastav nekih vrsta votke. Od plodova se priprema i ocat. U pučkoj medicini smatra se, da plodovi ove biljke povoljno djeluju protiv dijabetesa, promuklosti, kašlja, reume i za izlučivanje kamenaca. Smanjuju količinu kolesterola u krvi, a posjeduju i jako antimikrobno djelovanje.

Nije bilo pokušaja uzgoja u RH

Ekstrakt iz svježih plodova služi kao sredstvo za otvaranje, a mošt kao sredstvo za zaustavljanje proljeva. To se objašnjava činjenicom, da u svježim plodovima ima parasorbinske kiseline, koja podražuje želučano crijevnu sluznicu, a u moštu je nema. Zreli plodovi sadrže oko 72 % vode, 6 % šećera, 1 % dušičnih tvari, 2 % organskih kiselina, oko 160 mg vitamina C i dosta vitamnina E. Prisutan je i alkohol sorbit koji nastaje fermentacijom šećera sorboze.

Treba naglasiti i da iako je jarebika kod nas razmjerno često drvo i to prije svega u Gorskom kotaru i na Velebitu. Do sada u Hrvatskoj nije bilo pokušaja kultiviranja odnosno oplemenjivanja ove vrste divljeg voća.

Autor: Irena Devčić, Časopis Hrvatske šume, Foto: vladicostokbigstockphoto.com


Izvori

Časopis HŠ


Tagovi

Obična jarebika Sorbus aucuparia Divlje voće Hortikultura

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]