AgroKlub.com

\

Stočarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Stočarstvo » Župnik koji u slobodno vrijeme spašava stočarstvo

Župnik koji u slobodno vrijeme spašava stočarstvo

Uzgoj životinja

Župnik koji u slobodno vrijeme spašava stočarstvo

Datum: 03.01.2017. 18:00

Kategorija:

Stočarstvo

Župnik Željko Grigić osim što se bavi uzgojem mangulice, u srijemsko je selo doveo i francusku pasminu ovaca kojom želi obogatiti genetski potencijal stada na ovom području!

Da se mnogi danas bave uzgojem domaćih životinja dobro je znano svima, ali kada u taj posao uđe svećenik i k tome župnik, to je onda već priča koja nije svakodnevna u ovim našim krajevima. Svećenik se zove Željko Grigić i župnik je u srijemskom mjestu Lovas na krajnjem istoku Vukovarsko-srijemske županije.

"Ma nije to danas ništa posebno da se svećenici bave stočarstvom ili poljoprivredom. Primjera je mnogo", kaže skromno velečasni Grigić u razgovoru tijekom kratkog predaha između svetenja kuća, posla koji mu ovih dana, između Božića i Sveta tri kralja, oduzme najviše vremena.

Dok prolazimo stražnjim dvorištem župne kuće, oko nas se mota skupina svinja mangulica, pasmine koja je danas rijetka u Slavoniji.

Mangulice nestaju s naših prostora

"Imam šest komada svinja pasmine mangulica - jednog mužjaka i pet ženki kojima se bavim kao hobijem, ali i zbog želje da ta srijemska svinja koja je u prošlosti bila rasprostranjena, a sada je gotovo pa više nema, ne nestane s ovih prostora", priča.


Josip Balić, Željko Grigić i Marijan Balić

Pojašnjava kako je mangulica nastala u Mađarskoj križanjem srijemske šiše i šumadinke.

"U Mađarskoj je zaživjela krajem 1700-tih godina, pa onda i ovdje kod nas. Ono što je važno uz tu pasminu za istaknuti je da je nastala od pasmina koje su s ovoga prostora, posebice šiške koja je imala vratne resice koje vise s jedne i druge strane vrata, a koje su obilježje i mangulice. Svinja može dosegnuti i nekih 200-tinjak kilograma, a riječ o izuzetno masnoj svinji čija je međutim masnoća zdrava te se primjenjuje za prirodno liječenje tlaka, reguliranje šečera u krvi te čišćenje organizma i krvnih žila", navodi župnik Grigić.

Francuske ovce u srijemskom okružju

Kaže kako je skupina zaljubljenika u tu pasminu svinja u Lovasu osnovala i udrugu "Mangulica", čiji je on i predsjednik, s ciljem zaštite pasmine čiju je brojnost, kako priznaje, dosta teško povećati jer daje jako malo potomaka.


Mangulice

Ako da šest prasaca, to se smatra dobrim rezultatom, napominje dok prolazimo dvorištem u društvu s Lovašanima, bratićima Marijanom i Josipom Balićem, razvojačenim hrvatskim braniteljima koji su velečasnom Grigiću desna ruka u svakodnevnim poslovima oko brige za životinje, a pored svinja, to su i kokoši, pa jato gusaka i najnovija zanimacija, stado ovaca pasmine Ile de France pristiglih u Lovas nešto prije Božića iz istoimene francuske pokrajine.

U Srbiji poticaji 50 eura po ovci

"Hrvatska danas uvozi meso pa i janjenitu. Naše ovce su i lošije jer janje malo janjića. Takav način nije dohodovan. Mali su kod nas i poticaji koji iznose stotinjak kuna dok primjerice u Srbiji oni iznose 50 eura po ovci", kaže Grigić navodeći kako je iz Francuske uvezao 15 ovaca i dvojicu mužjaka, a oko cijele procedure i pregovora puno mu je pomogao doktor veterine Žarko Šindija iz Zagreba koji govori francuski jezik.


Ovnovi pasmine Ile de France

Prema Grigićevim riječima, ovce su prilagodljive, odgovara im naša klima te su dobrog imuniteta. Imaju jako veliki radman mesa jer je riječ o ogromnim ovcama. I na najosnovnijoj hrani polučuju odlične rezultate, a nevjerojatno je koliko malo jedu, kaže.

Budući genetski potencijal, a ne meso

"Jedine su to ovce u Hrvatskoj takve pasmine uvezene iz Francuske. Cilj nam je stvoriti genetski potencijal, a ne proizvodnju mesa jer je riječ o skupim jedinkama čije se nabavka klanjem ne može isplatiti. Želja nam je prodavati janjiće kao budući genetski potencijal koji bi genetski poboljšao ovdašnja stada ovaca. Plan je da se ljudi uključe, ali tražimo i pomoć države", pojašnjava razloge uvoza ovaca iz Francuske.

Želja mu je kaže i da kroz priču o ovcama pokrene mlade kao i branitelje koji, kako ističe, iako su u mirovini, mogu biti na korist i sebi i zajednici u kojoj žive, da se osjećaju korisnima i da to stvarno jesu.

Povećati brojnost ovaca na istoku

Prema riječima jednog od njih, Marijana Balića, riječ je o pokušaju da se kroz novi genetski materijal pomogne hrvatskom ovčarstvu da zaživi kao bi se povećala brojnost ovaca na istoku Hrvatske koji ima sve preduvjete za uspješno ovčarstvo.

"Nadamo se da će ovdašnji ovčari uzimati naše ovce kako bi poboljšali svoja stada. Dok se ne rašire to će i dalje biti skupe jedinke. Nadamo se i pomoću županije jer nam je cilj stvoriti dodatnu vrijednost. U samom Lovasu jako je malo ovaca, svega u tri, četiri kuće. Nadamo se i poticajima ali moramo prije toga osnovati OPG i ispuniti druge kriterije", kaže taj Lovašanin.

Treći član te male inicijalne skupine Josip Balić brzo nas je napustio jer ga, kako je kazao, kod kuće čeka brdo posla kojega netko mora i obaviti. I on vjeruje u uspjeh priče o uzgoju mangulica i ovaca pasmine Ile de France uz želju da se upravo na njihovom primjeru pokaže kako je uspjeh moguć ukoliko se ima volje, želje i posjeduje pravi plan onoga što se želi ostvariti.

Broj pregleda članka: 16838; Uspješnost članka: 939.9

Tagovi: Svinje, Udruga, Lovas, Francuska, Pasmine, Ovce, Guske, Mangulica, Marijan Balić, Prasci, Materijal, Šumadinka, Ile de France, župnik, Željko Grigić, Josip Balić, genetski, šiška

Ključne riječi članka: zupnik, koji, u, slobodno, vrijeme, spasava, stocarstvo, ovaca, pasmine, svinja, grigić, francuske, mangulica, genetski, riječ, danas, župnik, france, potencijal, nadamo, prostora, istoku, mangulice, balić, brojnost, genetski potencijal, budući genetski potencijal


Alen Kuns

Svi tekstovi autora

Autor Alen Kuns

Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.