AgroKlub.com

\

Stočarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Stočarstvo » Zarazna šepavost ovaca i koza

Zarazna šepavost ovaca i koza

Zaštita stoke

Zarazna šepavost ovaca i koza

Datum: 11.07.2012.

Kategorija:

Stočarstvo

Stočarstvo: Zaštita stoke

Zarazna šepavost ovaca i koza prenosiva je bolest papaka koju karakterizira propadanje (nekroza) tkiva u međupapčanom području nogu. Bolest je kroničnog tijeka, a javlja se 5-10 dana nakon što se ovce zaraze. Bolest nanosi velike štete ovčarima koje se očituju smanjenjem proizvodnje vune, mesa i mlijeka, velikim troškovima liječenja, a u stadima u kojima je obolio veliki broj ovaca i u kojima je bolest zanemarena može doći i do uginuća.

Uzročnik bolesti je anaerobna bakterija Bacteroides nodosus, a ostali mikroorganizmi koji se nađu u žarištu izazivaju sekundarne bakterijske infekcije. Izvori zaraze su bolesne ovce i koze, kliconoše (životinje koje ne pokazuju kliničke simptome, ali mogu uzročnika nositi na nogama), zatim zaraženi putovi, pod staje, pašnjak i zaražena stelja. Bolest se unutar stada širi pri zajedničkom boravku bolesnih sa zdravima u staji i na pašnjaku. Bolest se može pojaviti kad zdrave ovce pasu na zaraženom pašnjaku ili prelaze preko zaraženog puta ili pak kad se drže u zaraženim stajama. U zdrav uzgoj bolest se unosi kliconošama ili kretanjem zdravih ovaca po zaraženim putovima i pašnjacima. Bolest se često pojavljuje na vlažnim tlima.

Uzročnici bolesti ulaze u organizam ovaca i koza kroz povrede na koži. Neprestanim boravkom ovaca i koza na mokrom podu u staji, na žitkom đubru ili osoci ili pak kretanju po vlažnom i mokrom terenu omekšava rožina papaka i koža na nogama odnosno u međupapčanom području, pa od trenja između papaka nastaju sitne ranice kroz koje bakterije uđu u papak, u njemu se razmnože i uzrokuju nekroze odnosno propadanje papka. Različite mehaničke povrede mekanog papka i okolne kože, također, dovode do pojave rana kroz koje ulaze uzročnici bolesti u papak.

Razvoju bolesti pogoduju razdoblja s mnogo kiše i vlažan teren. Od zarazne šepavosti obolijevaju ovce i koze, bez obzira na pasminu, spol i dob. Jednom preboljela bolest ne ostavlja imunitet, pa životinja može ponovno oboljeti od zarazne šepavosti.

Inkubacija traje 10-14 dana. Prvi znakovi bolesti su crvenilo kože u međupapčanom području, lagana oteklina i nekrotična ranica na koži. Za 8-10 dana od početka bolesti upalni se proces širi na sve strane na papku, rožina se podiže, raspada i trune, a pri pregledu noge osjeća se jako neugodan karakterističan zadah. Obično obole oba papka na jednoj nozi, a bolest može biti takve naravi da dođe do izuvanja papka, odnosno da papak otpadne. Pri hodanju ovca počinje šepati, čim upalni proces zahvati veći dio papka.

Upala može zahvatiti jednu nogu, ali i više njih. Kad su zahvaćene sve četiri noge, ovca ne može stajati pa pretežno leži, a kad su zahvaćene samo prednje noge, životinja hoda na koljenima. Tjera li se na pašu, zaostajat će za stadom i neće se moći hraniti pa će naglo mršaviti. Ako bolest potraje mogu nastupiti različite komplikacije u obliku teških upala zglobova, a ovca može i uginuti. Bolest ne prolazi sama od sebe, već traje mjesecima i godinama. Na ocjeditom terenu i pri dobroj paši opće stanje ovaca bit će dobro, a znakovi bolesti blage prirode, ali na vlažnom terenu i vlažnom podu u staji, uz to i lošu prehranu, bolest će imati težak tijek i smrtni završetak. Zaraznu šepavost je lako klinički dijagnosticirati na osnovu spomenutih znakova bolesti. Na bolest možemo posumnjati pri pojavi većeg broja ovaca u stadu i u onim područjima, gdje se zarazna šepavost češće javlja.

Liječenje: svaki dobar dezinficijens može služiti kao dobar lijek protiv zarazne šepavosti. U terapijskom postupku bitno je uzročnika učiniti pristupačnim za djelovanje lijeka. To se postiže energičnom kirurškom obradom papaka, pri čemu je potrebno ukloniti oštećeni truli i nekrotični dio papka. Pri obrezivanju propale rožine treba paziti da se ne ošteti zdravo tkivo. Papak očišćen od propale rožine i nekrotične mase treba oprati u otopini dezinficijensa, npr. u otopini Cetavlona.

Vrlo dobri rezultati postižu se ako se obrezani papci urone 15-20 sekundi u otopinu dezinficijensa. Nakon pranja i cijeđenja nekoliko puta uzastopno treba oboljeli papak poprskati sa Dermosprejem. Poslije obrade i ispiranja papka ovcu treba zadržati na suhom. Ispiranje papaka odnosno prskanje dermosprejem treba ponavljati svaka 2-3 dana, sve do ozdravljenja. Najbolji rezultati u liječenju postižu se ljeti u tijeku suhog vremenskog razdoblja. Liječenje treba provesti na cijelom stadu, a ovce u kojih su promjene zahvatile dvije ili više nogu i nekroze su takve da je došlo do izuvanja, odnosno otpadanja papka, treba poslati na klanje dok su još u dobroj kondiciji.

Smatra se da je zarazna šepavost bolest „ovčara“, uglavnom onih koji ne posvećuju pozornosti smještaju i držanju ovaca u staji. Mjere za suzbijanje zarazne šepavosti svode se na iskorjenjivanje bolesti u stadu i sprečavanje njezinog unošenja u stado. Čim se bolest pojavi treba započeti liječenje, odvojiti bolesne ovce od zdravih, a zdrave protjeravati preko bazena sa 5-10%-tnom otopinom modre galice. Nakon obrezivanja i čišćenja bolesnih papaka sve otpatke treba neškodljivo ukloniti (najbolje spaliti), a instrumente za obrezivanje dezinficirati u otopini dezinficijensa. Nakon provedenog liječenja životinje treba smjestiti na pašnjak koji nije zagađen uzročnikom bolesti. Uzročnik bolesti osjetljiv je na vanjske uvjete, pri čemu propada za 7 dana po suhom vremenu , a za 14 dana po vlažnom vremenu. Ako nema dovoljno prostora , treba urediti sustav pregonskih pašnjaka, vodeći računa o tome da se ovce mogu vratiti na istu površinu tek poslije najmanje 14 dana. Pri kupovini ovaca i koza treba spriječiti ulazak šepavih životinja u stado, i to na način da im se papci i noge do koljena operu, po potrebi obrežu papci, a nakon toga ih još mjesec dana držati odvojeno od starog stada. Kako bi se spriječila pojava bolesti u stadu nije preporučljivo posuđivati svog ovna u druga stada, niti posuđivati tuđeg ovna od drugih. U područjima gdje se zarazna šepavost trajno pojavljuje, treba postaviti plitke bazene sa 5-10%-tnom otopinom modre galice ispred ulaza u staju, tako da ovce svakodnevno pri ulasku u ovčarnik i izlasku iz njega operu noge u dezinficijensu.

Autor: Nataša Bronzović, dr. vet. med.

Foto: RGBStock.com

Broj pregleda članka: 1021; Uspješnost članka: 56.05

Izvor: PSS

Tagovi: Stočarstvo, Zaštita stoke, Bolest papaka

Ključne riječi članka: zarazna, sepavost, ovaca, i, koza, bolest, bolesti, ovaca, papka, papaka, zarazna, šepavost, papak, odnosno, vlažnom, stadu, šepavosti, zarazne, staji, liječenje, otopini, papci, dezinficijensa, terenu, međupapčanom, području, stada, životinja, zarazna šepavost, zarazne šepavosti, međupapčanom području, otopinom modre galice, tnom otopinom modre

Komentiraj




Vaši komentari - Zarazna šepavost ovaca i koza

Trenutno nema komentara! Budite prvi i komentirajte.

AgroKlub pretraga

Ključne riječi:

Poredaj po:

 

Vaša pretraga obuhvaća 14256 članaka, 15642 slika i 697 videa s AgroKlub.com.

     

Izdvojeni oglasi - Stočarstvo

Stočna hrana

BIO-SIL Inokulant za siliranje

BIO-SIL Inokulant za siliranje

Fanon d.o.o.

omogućava osjetno više mlijeka bolja konzumacija silaže i sjenaže bolja probavljivost održava...

Stočna hrana

Vivacal - prirodan izvor kalcija u hranidbi životinja

Vivacal - prirodan izvor kalcija u hranidbi...

Holcim mineralni agregati d.o.o.

Holcim Vivacal® proizvodi prirodni su izvor kalcija u hranidbi životinja. Važnost kalcija u...