Za opstanak stočarstva borimo se radom i odricanjem

Maria Rengela, vlasnika dviju mljekarskih farmi nedaleko Virovitice zatekli smo u silaži lucerne. Njegovo gospodarstvo živi je primjer kako se radom i ulaganjima može doći do uspjeha u stočarskoj proizvodnji. Rengelovo gospodarstvo sastoji se od dvije farme ukupnog kapaciteta 220 grla pasmine Simental.

Najvećim dijelom ovdje je riječ o proizvodnji mlijeka i tovu junadi, a Rengel naglašava kako već unaprijed ima osiguran plasman svojih proizvoda.

Umjesto jagoda - dvije stočne farme

Marijevi roditelji oduvijek su se bavili poljoprivredom, a kada su otišli u mirovinu, on je 2004. godine odlučio gospodarstvo prepisati na sebe. Dok su se roditelji poglavito bavili uzgojem voća i povrća, on se okrenuo svojoj želji da radi sa životinjama i podigao farmu goveda pasmine Simental.

Ovaj uspješan proizvođač upisan je u Bazu proizvođača. Upiši se i ti ovdje!

"Primijetio sam da nam je uzgoj jagoda zahtijevao puno radne snage, a do kvalitetne radne snage sve smo teže dolazili i predstavljala nam je trošak. Moja je želja oduvijek bila voljna baviti se životinjama i stočarstvom te sam 2003. godine projektirao farmu krava. Nažalost, tada mi banke nisu željele odobriti kredit. Ipak, kako je 2004. godine krenuo Operativni program razvitka govedarske proizvodnje, on je došao u idealan čas te smo pomoću sredstava HBOR-a podigli prvu farmu smještenu u mjestu Velika Črešnjevica", priča nam Mario Rengel.

Na farmi nema odmora

Goveda je Rengel nabavio iz Austrije, a farma kapaciteta 42 muzne krave dovršena je 2005. godine. U vrijeme njegovih roditelja to je bilo manje gospodarstvo, a sada je riječ o uspješnoj proizvodnji i farmi prepoznatoj od strane struke. Radni dan na farmi započinje u 5 sati ujutro, a već u 5:30 kreće mužnja. Ona traje do tri do četiri sata, odnosno dok se posao ne završi. Osim Maria i njegove supruge, na farmi je zaposleno još pet zaposlenika. "Cure su uglavnom zaposlene na mužnji, dok ja s dečkima radim na polju, a radi se dvokratno", pojašnjava Rengel. Posla je puno, stoga radni dan na ovoj farmi nikada ne završava prije 21 sat.

U ovu smo farmu uložili više od deset godina rada i dosegnuli europsku razinu proizvodnje, priča nam Mario Rengel.

"Drugu farmu podigli smo prošle godine u mjestu Molve Grede u Koprivničko-križevačkoj županiji i pri tome smo koristili vlastita sredstva. Trenutno imamo ukupno 220 grla pasmine Simental, od čega je 95 krava, a ostalo su junice i telad", priča nam Rengel. Većina proizvoda, a to su mlijeko i meso, ostaje na domaćem tržištu. Jedan od problema s kojima se suočavaju jest i nedostatak raspoloživog zemljišta, ali i rascjepkanost parcela. Trenutno obrađuju dvjestotinjak hektara poljoprivrednih površina, od kojih je 40 njihovo vlasništvo, a ostatak je u zakupu. Kako im do određenih parcela treba čak 45 kilometara, prijevoz im povećava troškove proizvodnje. Ipak, ratarske im kulture služe za prehranu stoke, a višak često prodaju.

Europska razina proizvodnje

Kao i drugi stočari, Rengel nije zadovoljan trenutnom cijenom mlijeka. Tome su na ovome gospodarstvu doskočili pružanjem usluga u poljoprivredi drugim proizvođačima, primjerice pružanjem usluga silaže. Time si osiguravaju dodatan prihod, ali i sigurnu plaću svojim zaposlenicima. "U ovu smo farmu uložili više od deset godina rada i dosegnuli europsku razinu proizvodnje te našu farmu u posljednje vrijeme sve više posjećuju strani stručnjaci, kako bi dobili živi primjer prakse", napominje Rengel.

A za Simentalsku pasminu koju uzgaja, ima samo riječi hvale. "Simentalac daje 6.500 litara mlijeka po kravi u laktaciji, a ono je ujedno i dobre kvalitete. S druge strane, pasmina ne zahtjeva velike troškove veterinara i izrazito sam njome zadovoljan. I Holstein je kvalitetna pasmina, ali za veće farme, koje imaju više od 500 grla", smatra ovaj mladi proizvođač i poduzetnik, kojem poljoprivreda nije samo posao, već i način života. A ono na što je osobito ponosan su tri kćeri, od 17, 14 i 7 godina, za koje se smatra isplati mukotrpno raditi i osigurati im budućnost.

"Simentalac je za nas idealan"

Do sada su Rengelovi uspješno koristili sredstva IPARD-a pa su 2008. i 2014. godine kreditom HBOR-a financirali nabavu stroja za silažu i teleskopskog utovarivača. Pritome su im od velike pomoći bili savjeti Virovitičko-podravske županije i Agencije za ruralni razvoj Vidra. Ono što im predstoji jesu sredstva Programa ruralnog razvoja.

Ljubav, borba i odricanje

"U planu nam je proširenje farme, a nadamo se da ćemo uskoro i koristiti sredstva osigurana Programom ruralnog razvoja. Nedostaju nam dodatne lagune za gnojovku, a širenje farme ujedno će to i zahtjevati. No, moram poručiti da bi se u Programu ruralnog razvoja moralo učiniti određene promjene. Iako nemam 40 godina, nositelj gospodarstva sam desetak godina i nažalost zbog toga prema kriterijima Europske unije ne spadam u kategoriju mladih poljoprivrednika, što bi mi donosilo ne tako mali broj bodova kod prijave na natječaj", pojašnjava Rengel.

A da je riječ uistinu o pravom poduzetniku, govori i činjenica da trenutno završava studij na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, smjer menadžment u poljoprivredi. "Opstanak stočara danas je težak, to je borba i odricanje, ali može se uspjeti ukoliko radite ono što volite. Svaki je posao težak, a posao poljoprivrednika osobito zna biti naporan, ali ne planiram odustati", poručuje ovaj mladi poljoprivrednik.

Foto: www.vpz.com.hr